Autor: urednik

USAID Projekat “Diaspora invest” proveo je istraživanje o posljedicama pandemije COVID-19 na dijasporske investicije, u koje su uključeni odgovori 32 kompanije pokrenute zahvaljujući investicijama bh. dijaspore.

“32  kompanije dolaze iz različitih krajeva BiH. 50% učesnica u istraživanju pripadaju različitim sektorima prerađivačke industrije 12.5% turizmu, 12.5% poljoprivredi, a ostatak IT sektoru, sektoru energetike i drugim djelatnostima. Nešto manje od trećine ispitanih kompanija je u potpunosti fokusirana na međunarodna tržišta, dok ih je 50% jednako fokusirano na domaća i strana tržišta”, pojašnjavaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.

Ono što im je zajedničko jeste činjenica da su pokrenute na inicijativu dijaspore, a na osnovu raznolikosti učesnika i sektora iz kojih dolaze, Izvještaj nastoji dati generalni presjek percepcije trenutnog stanja ekonomije i kompanija od strane njihovih vlasnika/rukovodećih lica.

“18 od 32 kompanije planira zadržati isti broj zaposlenih kao 2019. godine, a 10 ih se namjerava povećati. Samo 4 planiraju smanjiti broj zaposlenih. 13 od 32 kompanija planira zadržati isti nivo ulaganja kao 2019, 10 ih planira uvećanje, a 9 smanjenje ulaganja. Nešto manje od pola ih očekuje djelomičnu promjenu poslovanja, a 7 ih očekuje značajne promjene u ovom segmentu”, dodaju.

Kada su u pitanju očekivanja za podršku, u finansijskom segmentu polovina ih primarno očekuje podršku u sufinansiranju plata i doprinosa, više od polovine očekuje potporu u segment nabavke stalnih sredstava, a više od 1/3 očekuje podršku u pristupu sredstvima za održanje poslovanje.

“50% kompanija očekuje tehničku podršku u provođenju mjera koje realiziraju različite razine vlasti, 46% ih očekuje savjetodavanje za pristup dodatnom finansiranju. 18% podršku u upravljanju dugovima, a 12.5% očekuju pravnu podršku i podršku pri optimiziranju upravljanja finansijama”, stoji u Izvještaju o provedenom istraživanju.

USAID Projekat “Diaspora Invest” bilježi i blagi rast broja aplikacija u okviru posljednjeg Poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, koji je proveden u toku mjeseca marta i aprila, što upućuje na to da su kompanije posvetile veću pažnju alternativnim izvorima finansiranja i podrške, nego što je to inače slučaj, te da je bh.dijaspora, unatoč novonastaloj situaciji, i dalje zainteresirana da investira u zemlju porijekla.

“Investicije bh. dijaspore ostaju jedan od ključnih pokretača lokalne ekonomije, te podaci iz ovog istraživanja upućuju da kompanije pokrenute ovom vrstom ulaganja ne planiraju izaći iz posla, masovno otpuštati radnike ili odustajati od zacrtanih planova. To je dobra i važna poruka”, stoji u zaključku istraživanja.

Vrijeme da se odužimo zajednici

Članice Udruženja žena RUKA iz Tešnja počele su praviti maske i za svaku masku koju prodaju doniraju još dvije.

U razgovora sa Suadom Mujkić, koja vodi Udruženje žena RUKA iz Tešnja, ona se prisjeća da je “niz od tri sesije obuka o proizvodnji sapuna i krema baziranih na ljekovitom i aromatskom bilju, koje smo provodili uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, bila je zadnja aktivnost koju smo uspjele provesti u grupnoj postavci, prije početka primjene mjera za zaštitu od COVID-19 pandemije.”

Udruženje je osnovano 2012. godine kako bi ekonomski ojačalo žene. One su aktivni je na više frontova. Članice udruženja se bave proizvodnjom sviježeg voća i povrća, džemova i sokova, pčelarenjem, proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja, kao i šivanjem.

Otkud maske?

“Kroz jedan raniji projekt nabavile smo pet industrijskih mašina za šivanje koje koristimo za izradu raznih proizvoda koje prodajemo. Kada je počeo COVID, pomislile smo da bi bilo korisnije praviti maske, posebno za one starije od 65,“ kaže Suada.

“Našle smo video na YouTube-u i vidjele kakav model maske bi mogle praviti. Imale smo dovoljno materijala za prvih 150 maski,“ objašnjava Suada. “Kako nam je nestalo materijala, shvatile smo da moramo prodati barem jednu od svake tri maske koje napravimo, i da tom zaradom pokrijemo troškove druge dvije maske koje bi mogli donirati onima kojima su najpotrebnije.”

Ali kako je jednom of mjera borbe protiv COVID-a ljudima starijim od 65 zabranjeno napuštanje domova, RUKA je svoju pažnju i donacije preusmjerila na one koji su bili najizloženiji rizicima pandemije uključujući policiju, civilnu zaštitu, domove zdravlja, kao i preduzeća koja još uvijek rade. Ljudi iz Tešnja koji žele da kupe njihove maske, ili dođu do prostorija udruženja ili pišu preko Facebook-a da dogovore preuzimanje maski negdje drugo u gradu.

Besplatan rad

Model “prodati jednu da bi se mogle donirale dvije maske“ pokazao se održivim i do sada je RUKA proizvela nekih 3.000 maski. Kako je došlo vrijeme da se radi na polju i u plastenicima, većina od 25 stalnih članica udruženja, kao i žene koje učestvuju u projektima koje provode, ovih dana se bave poljoprivredom. Međutim, dvije do tri žene se, po principu rotacije, stalno bave i proizvodnjom maski.

“Sve što naše članice rade u sklopu udruženja treba da im pomogne da ostvare dodatne prihode. Pored toga, to besplatno pravljenje maski tokom pandemije je naš način da se odužimo našoj zajednici koja je nas podržavala u prošlosti,” zaključuje Suada.

Sweden/USAID FARMA II projekt podržava Udruženje žena RUKA od septembra 2019. godine. Pored obuke o izrade krema i sapuna od ljekovitog i aromatičnog bilja, njihova obuka će uključujivati i online marketing i socijalno poduzetništvo. Projekt je također podržao razvoj web stranice Udruženja: https://uz-ruka-tesanj.ba/

Kao odgovor na COVID-19 pandemiju preduzeće LJBILJE doo  počelo je proizvoditi sredstvo za dezinfekciju ruku, oko brendinga pomogao je Sweden/USAID FARMA II projekt

Nakon početka COVID-19 pandemije, često dezinfikovanje ruku je postalo obavezno. Ali zbog velike potražnje, do antiseptika je nekada teško doći.

Kao odgovor na COVID-19, i u nastojanju da zadovolje potrebu za antisepticima, proizvođač organske kozmetike LJBILJE iz Ljubinja, počelo je proizvoditi antiseptik koji radi dvije stvari: dezinfikuje ruke i istovremeno njeguje kožu, što je veliki plus u ovoj situaciji.

No mnogo važnije, proizvodnja ovag novog antiseptika će smanjiti postojeću nestašicu na tržištu i većem broju ljudi omogućiti da nabave ovaj sada neophodan proizvod. Kao društveno odgovorno preduzeće, LJBILJE je već doniralo određene količine antiseptika svojim radnicima, jednom dijelu poslovnih partnera, a realizovana je i veća donacija za Dom Zdravlja u Ljubinju.

Brz razvoj i ubrzana procedura odobrenja

Slobodanka Popović iz LJBILA, koje inače proizvodi 250 različitih artikala od organskog ljekovitog i aromatičnog bilja, i u procesu angažuje nekih 25 farmera i 100 skupljača bilja, kaže da su oni u ovoj vrtoglavoj situaciji morali brzo reagovati.

“Nismo imali puno vremena za razmišljanje. Kako se korona virus počeo širiti, gotovo da je nestalo antiseptika i sredstava za dezinfekciju. Kako smo, između ostalog, i proizvođač organske kozmetike, i kako znamo proizvesti antiseptik, osjetili smo potrebu uraditi nešto.“

“Antiseptik nije bio na listi naših proizvoda, i čim smo razvili formulu kontaktirali smo Ministarstvo zdravstva Republike Srpske kao bi dobili odobrenje za proizvodnju i prodaju ovog novog proizvoda.” Slobodanka naglašava da je Ministarstvo brzo reagovalo i izašlo preduzeću  u susret  i da su odobrenje dobili po ubrzanoj proceduri.

Hrani kožu i odlično miriše

LJBILJE čini antiseptike ugodnim za korištenje jer su ih obogatili hidrolatima (cvijetna vodica) od lavande, žalfije i smilja, kao i glicerinom, što im daje odličan miris te ih čini hranjivim za vašu kožu.

“Kada je sve ovo počelo, mi smo baš uz pomoć Sweden/USAID FARMA II projekta počeli razvijati nove etikete za naše proizvode kao i online marketing. Tako smo uz njihovu pomoć brzo dizajnirali i etikete za naše nove antiseptike i početkom aprila smo napravili prve isporuke,” kaže Slobodanka.

LJBILJE je o dostupnosti novog proizvoda obavijestilo svoje stalne kupce uključujući apoteke i prodavnice, i narudžbe počinju pristizati. Oni sada dnevno mogu proizvesti par hiljada antiseptika u pakovanjima od 100 ml do 1 litra.

Tokom 2017. godine Sweden/FARMA II projekt podržao je LJBILJE u nabavci vakumskog homogenizatora, vodenog kupatila i dozera, kao bi se povećala proizvodnja i izvoz krema i losiona te angažovalo više farmera i skupljača bilja u procesu proizvodnje. Prijašnja podrška je zasigurno pomogla pripremiti LJBILJE za situacije kao što je ova.