Autor: urednik

Centar za životnu sredinu i Arnika, češka organizacija za zaštitu životne sredine, pokrenuli su novi portal Eko-Infotabla koji bi trebao da nadomjesti nepostojanje sveobuhvatne online informativne oglasne ploče o životnoj sredini u Bosni i Hercegovine.

Portal koji je pokrenut uz podršku Programa za promociju tranzicije Češke Republike sadrži i prikazuje sve dostupne informacije o postupcima donošenja odluka prikupljene sa svih službenih internet stranica različitih organa vlasti u BiH.

“Zahvaljujući ovoj internet stranici, ljudi mogu pronaći informacije o datumu i programima sjednica vlade, izdatim ekološkim dozvolama, studije o procjeni uticaja na životnu sredinu ili saznati više o javnim raspravama u njihovoj zajednici”, rekao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Portal prikuplja samo podatke koji su već dostupni na internetu i zbog toga pokazuje samo službeno objavljene dokumente. Nažalost, organi javne uprave nisu dužni sve informacije objavljivati ​​elektronskim putem, pa to ovisi isključivo od proaktivnosti i spremnosti za transparentnost pojedinačnih javnih službi.

Nedovoljna pristupačnost informacijama o temama vezanim za životnu sredinu često dovodi do ozbiljnih sukoba stanovnika, organa vlasti i komercijalnih kompanija, poput nasilnog sukoba koji se dogodio u selu Kruščica. Primjera ovakve prakse je mnogo, a najčešći slučajevi prilikom kojih se izbjegava učešće javnosti u procesu donošenja odluka jesu izgradnje malih hidroelektrana na rijekama BiH.

U Kruščici kod Viteza mještani koji su branili istoimenu rijeku napadnuti su od strane specijalnih policijskih snaga u avgustu 2017. godine kako bi se očistio prilaz privatnoj građevinskoj firmi. Događaj, tokom kojeg su povrijeđene desetine žena koje su mirno protestvovale, privukao je pažnju međunarodnih institucija. Slični slučajevi zabilježeni su i u Jablanici i Fojnici.

Pitanje online pristupa informacijama koji se tiču životne sredine se raspravlja i na globalnom nivou. Međunarodna Arhuska konvencija razrađuje nove opšte smjernice za vlade, na osnovu prikupljenih studija slučaja o elektronskim alatima za razmjenu relevantnih informacija, iskustava i dobrih praksi.

S tim u vezi, Arnika i CZZS su objavili novu analizu pristupa informacijama o životnoj sredini u internet dobu s prijedlogom zakonodavnih i administrativnih okvira koji javnosti u BiH osiguravaju brz i lak pristup svim važnim informacijama o životnoj sredini. Prijedlozi se temelje na iskustvu Češke Republike, u kojoj su svi organi javne uprave dužni objaviti sve informacije na svojim internet stranicama.

„Posebno smo usredsređeni na informacije koje se tiču ​​postupaka odlučivanja koje provode organi javne vlasti u kojima javnost može i mora učestvovati. Na primjer, češki portal EIA, koji vodi državna agencija, djeluje kao centralni informacijski sistem u kojem ljudi mogu pronaći sve informacije i dokumente koji se odnose na javne postupke projekata, planova i programa koji su u vezi sa životnom sredinom“, objasnila je Zuzana Vachunova iz Arnike.

Vrijedne pčele su još vrednije tokom COVID-19 pandemije

Dvostruka potražnja za proizvodima od meda i mjere suzbijanja pandemije donose izazove koje pčelari prevazilaze.

„Nakon izbijanja pandemije primijetili smo znatan porast opšte svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet. Tokom zadnje dvije sedmice marta, potražnja za medom i drugim pčelarskim proizvodima se udvostručila u poređenju sa istim periodom prošle godine,” kaže Amina Muharemagić iz Tuzle.

Goran Mirjanić iz Gradiške se slaže. „U jednom momentu smo bili u stanju prodati sav med koji imamo. Problem je u tome što je 2019. bila loša godina za proizvodnju meda, te su nam se zalihe počele smanjivati.“

Izazovi i načini da se oni prevaziđu

Amina vodi BeeMed, koji otkupljuje, pakuje i prodaje proizvode za više od 140 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine. Goran vodi Košnicu koja plasira repromaterijal za pčelarstvo i također proizvodi svoj i sakuplja med od nekih 50 pčelara iz sjeverne Bosne u blizini granice sa Hrvatskom.

„Naši najveći problemi su bili smanjena mogućnost kretanja i nizak nivo zaliha meda i ambalaže,” kaže Amina. “Nismo bili spremni za pandemiju. Kao prvo, mjere prevencije su onemogućile kretanje mnogim farmerima i pčelarima starijim od 65 godina. A kao drugo, kako je potražnja naglo skočila počeli smo ograničavati količine koje dostavljamo kako bi zadovoljili potrebe što većeg broja klijenata.”

Goranu je problem bio to što mu se gotovo zaustavila direktna prodaja pčelarske opreme i pribora klijentima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, što čini 70 odsto njegovog poslovanja. “Posla nam je ostalo tek toliko da preživimo.”

Oboje su prebrodili ovu situaciju. „Nakon prvobitnog šoka, mi smo se regrupisali. Neke od mjera su izmijenjene kako bi farmerima i pčelarima bilo omogućeno da obavljaju svoje aktivnosti, a mi smo im počeli ići u posjetu kako bi preuzeli njihove proizvode i sirovine. Uz malo vremena i potrage na tržištu uspjeli smo nabaviti i ambalažu koja nam je bila potrebna za pakovanje i prodaju naših proizvoda,” objašnjava Amina.

Goran je svoj fokus preusmjerio na pčelarstvo. On se vratio radu sa košnicama, dok su se njegova djeca i supruga okrenuli online promociji i prodaji meda i drugih pčelinjih proizvoda. „Zadovoljan sam našom prodajom preko Facebook-a,” kaže on.

Najpozitivniji ljudi

Amina i Goran dodaju da su tokom krize sa korona virusom pčelari najpozitivniji ljudi. Amina nadalje naglašava da je pčelarstvo „najbolja stvar kojom se ovih dana možete baviti. To znači da ste u prirodi, podrazmijeva socijalno distanciranje, a svi pčelinji proizvodi kao što je med, matična mliječ, propolis jako zdravi i dobri za poboljšanje imuniteta.”

COVID-19 pandemijana kraju ipak nije utjecala na rad pčelara u Bosni i Hercegovini, i čini sa da su oni još vrjedniji i zauzetiji dok se nose sa izazovima poslovanja tokom pandemije. Inicijalni skok potražnje za medom se normalizovao u drugoj polovini aprila i sada prati ustaljenu krivulju. Ona počinje rasti u oktobru a spušta se krajem aprila, taman na vrijeme da se proizvedu nove količine meda od maja do septembra.

 

Sweden/USAID FARMA II projekat je podržao i BeeMed i Košnicu u uspostavljanju i razvoju poslovanja.  Projekt im je pomogao u nabavci opreme neophodne za proširenje proizvodnje i   širenje mreže kooperanata, u razvoju brendova (BeeMed i Med Medeni), i u promociji njihovih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te online.