Autor: urednik

Nagrada za film “Ljetna Lektira” na 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske

Na završenoj državnoj 58. Reviji filmskog stvaralaštva djece Hrvatske, koja se ove godine s bazom na Malom Lošinju održala uglavnom u on line formi, prošlogodišnji film radionice igranog filma pod mentorstvom Zoke Ćatića i Mirze Ajnadžića osvojio je prvo mjesto u kategoriji igranog filma.

Nagrade na Reviji dodijelio je stručni ocjenjivački sud: redateljica Čejen Černić Čanak, animatorica Petra Zlonoga te novinarka i savjetnica u uredu pravobraniteljice za djecu Maja Flego a za nagrađeni film je rekao:

  1. LJETNA LEKTIRA, Škola filma Šipan, Šipan

Odličan timski rad u kojem je vidljivo promišljanje o svakom segmentu filma; priči, scenografiji,

kostimografiji, mizanscenu, kadriranju… Dobro planiranje i probe urodile su istovremenoj

spontanosti i preciznost glumačkih izvedbi mladih glumaca, koje najviše dolaze do izražaja u dugim

kadrovima – sekvencama.

Za program 58. Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece prijavljeno je čak 245 filmova autora osnovnoškolskog uzrasta. U progam konkurencije odabrano je 86 radova u 6 kategorija od kojih je 22 animiranih, 11 dokumentarnih i 19 igranih filmova. Ostale kategorije broje 13 radioničkih, 12 filmova u slobodnom stilu te 9 TV reportaža.

Mirza Ajnadžić i Zoran Ćatić  već godinama sarađuju sa Ljetnom Školom Šipan.

Najvažnije polje kojem se posvećuje „Ljetna škola filma Šipan“ je razvijanje medijske kompetencije, tj. kompetentna primjena novih tehnologija i medija od strane djece u dobi od 9 do 14 godina. Prvenstveno se to odnosi na djecu otoka Šipana, koja zbog specifične situacije otoka nisu u mogučnosti tijekom godine pratiti kinematografska ostvarenja ili kazališne izvedbe. Najbliže kino ili kazalište je u Dubrovniku a kako do Šipana ne postoje večernje ili noćne brodske veze, mogučnost gledanja filmova ili kazališnih izvedba je praktično isključena. No isto tako u naše radionice uključena su i djeca gostiju i turista koji tih dana borave na Šipanu.

Kao udruga „Škola filma Šipan“ nastoji djeci i mladima koji pohađaju naše radionice pružiti što profesionalnije ozračje u kojem oni mogu razviti sve svoje ideje i u kojem mogu svoje zamisli dovesti do krajnjeg rezultata – gotovog filma (kratkog igranog, dokumentarnog ili animiranog), fotografske izložbe ili napisanog scenarija. Sve to uz stručne voditelje koji zadovoljavaju kriterije svoje struke, bilo da su redatelji, scenaristi, montažeri ili glumci, a istovremeno imaju određen pedagoški pristup djeci i mladima koji im omogućuje vođenje ovih zahtjevnih radionica.

LJŠFŠ se organizira već šesnaest godina za redom. LJŠFŠ traje 10 dana i odvija se svake godine u kolovozu. Djeca u dobi od 8-15 godina biraju jednu od četiri zanimljive i obrazovne radionice: školu animiranog filma, školu igranog i/ili dokumentarnog filma, školu fotografije ili filmski dječji vrtić (za najmlađe polaznike). Tijekom nastave uče i teorijska znanja, ali ipak većinu vremena provode koristeći ta znanja u praksi – osmišljavajući priče koje formatiraju u scenarij filmova i izrađujući ih uz pomoć dostupne opreme i uz nadzor i vodstvo renomiranih voditelja radionice.

Ovo je drugi put da ovaj tim osvaja nagradu u kategoriji igranog filma, nakon što su za film „Otkačeni Otok“ osvojili nagradu na Dubrovnik Film Festivalu 2017 godine.

„Odmori u BiH“ – Mostar, Blagaj i Počitelj

U sklopu inicijative „Odmori u BiH“, a uz podršku Evropske unije u BiH, organizirano je putovanje predstavnika nekolicine bh. medija u Mostar, Blagaj i Počitelj. Kroz zanimljiv i ispunjen program, učesnici su imali priliku posjetiti neke od najznačajnijih historijskih lokacija i najposjećenijih prirodnih turističkih atrakcija u ovoj regiji.

Prva stanica medijske posjete bila je brdo Fortica iznad Mostara, gdje je na 500 metara nadmorske visine Brdsko-biciklističko udruženje MTBA iz Mostara pokrenulo Sportsko-avanturistički park Fortica. Među sadržajima Parka su planinarski dom, sportsko penjalište, najduži zipline u Bosni i Hercegovini, a na Fortici je i vidikovac sa fascinantnim pogledom na Mostar.

U pratnji vodiča iz agencije Mostar X, specijalizirane za fantastična outdoor iskustva u Mostaru i okolini, putovanje je nastavljeno ka Blagaju, gdje svaki put iznova oduševi prizor izvorišta rijeke Bune. Iz pećine široke oko 15 metara izvire oko 43 kubika vode, što izvor Bune čini najsnažnijim kraškim izvorom u čitavoj Evropi. Pokraj izvorišta, ispod litice visoke preko 200 metara ugnijezdila se derviška Tekija, za koju se pretpostavlja da je po dolasku Osmanlija na ove prostore napravljena na mjestu nekadašnjeg bogumilskog svetišta. Tekiju godišnje posjećuje preko stotinu hiljada posjetitelja iz čitavog svijeta, a ove godine su prednjačili gosti iz BiH i zemalja regije.

Na litici iznad Tekije i izvorišta rijeke Bune su ostaci Starog grada Blagaja, koji je po srednjovjekovnom velikašu hercegu Stjepanu Vukčiću – Kosači poznat i kao Stjepan ili Stipan grad. Legenda kaže kako je u samom gradu ili njegovom podnožju herceg Stjepan zakopao veliko blago, po kojem je kasnije i čitavo naselje dobilo ime – Blagaj. A danas je jedno od blaga njegova gastronomska ponuda, u kraju čuvenom po svojim ribogojilištima i ribljim specijalitetima. Učesnici „Odmori u BiH“ medijske ekspedicije u svježoj riječnoj ribi uživali su u restoranu Laks, koji je s obje strane okružen prekrasnom Bunom, a čije je ribogojilište među najvećim u Bosni i Hercegovini.

Prilikom posjete predstavnicima bh. medija prezentirane su i aktivnosti koje Evropska unija u Hercegovini realizira u oblasti turizma. Ivica Sivrić, direktor hercegovačke razvojne agencije REDAH, posebno je naglasio projekat Ćiro – staza svjetske baštine, koji se finansira kroz EU4Business program, a koji se bavi kulturno-historijskim naslijeđem uz biciklističku stazu Ćiro, koja vodi od Mostara do Dubrovnika.

Medijsko putovanje nastavljeno je ka spektakularnom Počitelju, muzeju pod otvorenim nebom, koji svojom arhitekturom orijentalno-mediteranskog stila već stoljećima oduševljava sve svoje goste.  Šišman Ibrahim-pašina (Hadži-Alijina) džamija smatra se jednom od najljepših potkupolnih džamija u našoj zemlji, a među počiteljskim znamenitostima su i Šišman-Ibrahim pašina medresa i han, Sahat-kula i Kula Gavrankapetanovića. Na putu od Počitelja ka Mostaru je pravoslavni manastir Žitomislić, koji je prvobitno izgrađen u 15. vijeku. U proteklim stoljećima nekoliko je puta rušen i obnavljan, a njegov muzej skrbi za zbirku ikona i umjetnina, koja se ubraja među tri najznačajnije kolekcije tog tipa u Bosni i Hercegovini.

Za sam kraj putovanja mediji su posjetili dragulj Hercegovine – Mostar, čiji se Stari most nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske kulturne baštine i najpoznatija je bosansko-hercegovačka atrakcija, koja je do izbijanja pandemije Covid19 u Mostar svake godine privlačila stotine hiljada turista iz čitavog svijeta. Danas je turista znatno manje i uglavnom se radi o građanima BiH i okolnih zemalja. Za boravka u Mostaru neizostavna bi trebala biti posjeta Muzeju Hercegovine, u okviru kojeg su i Muzej Stari most, spomen kuće Džemala Bijedića i Svetozara Ćorovića, te Interpretacijski centar MuM (Muzej u Mostaru). Doživljaj Mostara nije potpun bez šetnje Kujundžilukom, posjete Koski Mehmed-pašinoj džamiji, Kajtazovoj i Muslibegovića kući i Krivoj ćupriji. Mostar svojim posjetiteljima nudi i odličnu gastro ponudu, a učesnici putovanja u njoj su uživali u restoranima „Romansa“ i „Šadrvan“ u blizini Starog mosta.

Inicijativa „Odmori u BiH“ pokrenuta je sa ciljem da motivira Bosance i Hercegovce da u što većem broju ove godine posjećuju bh. destinacije i da na njima provode svoje odmore. Ovo putovanje bh. medija realizirano je uz podršku Evropske unije. U okviru inicijative pokrenuta je i web platforma na adresi www.odmoriubih.ba, koja promovira turističke potencijale Bosne i Hercegovine i nudi mogućnost kupovine ponuda za odmor u BiH.

 

 ODMORI NAJBOLJE, GDJE JE SRCU NAJLJEPŠE – ODMORI U BiH!

Izložba “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača”

Otvorenje izložbe “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača“ će se održati u Historijskom muzeju BiH 02.10.2020. godine sa početkom u 11 sati.

Izložba je dio projekta “Muzejske priče“ koji provodi Grad Sarajevo u partnerstvu sa Historijskim muzejom BiH, Centrom za kulturu “Vuk Karadžić“ iz Loznice i Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva. Projekat se finansira iz IPA II programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2014.-2020. Cilj projekta je jačanje kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine i Srbije kroz podršku rada muzejima kao čuvarima kulturno-historijskog naslijeđa i tradicije, u smislu povećanja njihove vidljivosti, unaprijeđenja kapaciteta, poboljšanja međusobne saradnje i podizanja svijesti o važnosti muzeja u društvu. Projektom je obuhvaćeno deset muzeja prekograničnog područja, i to pet iz Bosne i Hercegovine i pet iz Srbije. Pored Historijskog muzeja BiH koji je partner projekta, iz Bosne i Hercegovine projektnim aktivnostima obuhvaćeni su još Zemaljski muzej BiH, Olimpijski muzej BiH,  Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Muzej Vijećnica. Historijski muzej BiH bio koaplikant Gradu Sarajevu na ovom projektu, sudjelovao je u njegovom kreiranju te je u proteklom periodu uspješno provodio njegove projektne aktivnosti.

Izložba “Spomenici Drugog svjetskog rata sa fokusom na Spomen kompleks Kadinjača“ rezultat je saradnje Historijskog muzeja BiH i Narodnog muzeja Užice iz Srbije. Na izložbi su prikazani neki od najznačajnijih spomen-parkova i spomeničkih kompleksa Drugog svjetskog rata sa posebnim osvrtom na Spomen kompleks Kadinjača, kao primjerom njihovog nastanka i razvoja. Spomenik na Kadinjači u Užicu podignut je u slavu poginulim partizanima Radničkog bataljona, no poput ostalih spomenika Drugog svjetskog rata, u sebi nosi univerzalnu poruku heroizma i odlučnosti u borbi protiv fašizma. Kao muzej koji se u svome radu bavi naslijeđem Drugog svjetskog rata i socijalizma, Historijski muzej BiH – nekadašnji Muzej revolucije BiH, svojevrsni je spomenik ovom vremenu i kao takav idealno je mjesto za predstavljanje ove izložbe. Izložba je doprinos da se savremenom posmatraču približi nekadašnji sjaj ovih spomenika, te da se staze prema njima osvijetle nekim novim interpretacijama.