Autor: urednik

Izložba (iz) van ormara – kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba

U nedjelju 11. oktobra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu, bit će otvorena izložba ”(iz) van ormara”, kojom će biti predstavljena kolekcija priča o iskustvima autovanja LGBTI osoba iz BiH, te predmeti koje one vežu za ovaj čin. Izložbu, koja će biti otvorena do subote, 17. oktobra, organizuje Sarajevski otvoreni centar (SOC), nezavisna organizacija koja zagovara potpuno poštivanje ljudskih prava i društvenu inkluziju lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans i interspolnih (LGBTI) osoba i žena, a ovaj datum je odabran kako bi se obilježio Coming Out Day ili dan ‘’izlaska iz ormara’’.

 ”Inspiraciju za izložbu pronašli_e smo u našim životima, iskustvima i identitetima koji se ne uklapaju u očekivanja društva u kojem živimo, te na ovaj dan koji želimo pružiti podršku svim lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans, interspolnim i queer osobama u procesu izlaska iz ormara”, rekli su iz Sarajevskog otvorenog centra.

 Coming Out ili izlazak iz ormara, proces je otkrivanja rodnog identiteta i/ili seksualne orijentacije sebi i okolini, koji je najčešće praćen osjećajem sreće i slobode, ali u nekim slučajevima i osjećajem tuge, uzrokovanog osuđivanjem i neprihvatanjem.

 Za LGBTI osobe autovanje nije jednostavno i ne završava se nikada. U društvu nesvjesnom postojanja LGBTI osoba, one se moraju iznova autovati prilikom svakog novog poznastva, promjene okoline, itd. Svako autovanje je emotivno iskustvo, koje podrazumijeva mnogo energije, snage i rizika da će se odnos sa ljudima koje volite prekinuti, ili da će vaš život, sigurnost ili najbliže osobe biti ugroženi/e, i zbog toga, svako autovanje nosi svoju priču koja ostaje u sjećanju LGBTI osoba.

 Na izložbi (iz) van ormara imat ćete priliku pročitati priče LGBTI osoba i vidjeti njihove predmete koji će ih zauvijek podsjećati na njihovo autovanje mami, tati, prijateljici, kolegi sposla ili nekoj drugoj njima bitnoj osobi.

 Izložbu će biti otvorena u nedjelju 11. oktobra u 13 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a moći ćete je pogledati svaki dan do subote 17. oktobra od 9 do 19 sati.

 Uslijed trenutne pandemije Covid-19, te uz poštivanje svih epidemioloških mjera, broj posjetitelja_ki na otvaranju izložbe bit će ograničen. Zbog toga se svi zainteresovani mole da svoje prisustvo najave popunjavanjem obrasca: https://bit.ly/3d34dhC

Škole za 21. vijek: Završeno četvrto Takmičenje iz programiranja na micro:bit uređajima

Na četvrtom po redu Takmičenju iz programiranja na micro:bit uređajima pobjedu je odnio tim OŠ „Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak“ iz Srnice Donje. Takmičenje je  organizovano u sklopu programa „Škole za 21. vijek“ koji u Bosni i Hercegovini implementira British Council u saradnji sa Ministarstvima obrazovanja, a program finansira Vlada Velike Britanije. Takmičenje se održalo u online formatu kako bi se zaštitili svi učesnici u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom.

Pobjednički projekat zove se „Pametni solarni paneli“, a napravili su ga učenici Dino Zukić i Kenan Avdić, pod mentorstvom nastavnika Miralema Bajrića. Cilj projekta je energetska efikasnost, očuvanje okoliša kao i osvetljenje okoliša kroz solarnu energiju. Osnovna škola „Mejdan“ iz Tuzle osvojila je drugo mjesto dok je osnovna škola „Sjenjak“, takođe iz Tuzle, osvojila treće mjesto.

U posljednjem krugu selekcije našlo se 10 osnovnih škola iz Tuzlanskog kantona i Republike Srpske. Učenici i njihovi mentori, bili su pozvani da naprave projekat kojim bi rješili neki od problema koje su uočili u svom okruženju i da ga u digitalnom formatu pošalju kako bi mogli biti ocijenjeni. Kako bi se sačinio uspješan takmičarski projekat potrebno je bilo upotrijebiti ne samo vještine programiranja, već i vještine rješavanja problema i kritičkog razmišljanja. Također, učenici su slali video prezentaciju svojih projekata, te su se mogle sagledati i njihove prezentacijske vještine.

Ambasador Velike Britanije Matt Field čestitao je svim učesnicima i istakao da su u svojim projektima uparili maštu sa znanjem i digitalnim vještinama, upotrijebili nove vještine da pretvore svoje ideje u nešto novo i fascinantno, istovremeno nudeći rješenje na neki od problema iz svog okruženja. Ambasador Field je dodao: „Nije toliko važno šta će biti vaše buduće zanimanje, mogli biste postati IT stručnjak, ali takođe biste mogli biti osoba koja radi u poljoprivrednoj ili kreativnoj industriji, ali zasigurno ćete moći da koristite vještine koje stičete kroz naš program. Uvijek će svijetu biti potrebni ljudi koji znaju da riješe probleme i koji kritički razmišljaju.“

Sve učesnike takmičenja pozdravila je i Natalija Trivić, ministrica prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske. Ona je istakla da je iskreno raduje da su učenici pokazali visok nivo spremnosti da stečene nove vještine i znanja iskažu kroz inovativne ideje i njihove radove. Također, podvukla je da se rezultati programa „Škole za 21. vijek“ već vide jer su prošlogodišnji pobjednici regionalnog takmičenja upravo iz Bosne i Hercegovine, tačnije iz Ugljevika.

O programu Škole za 21. vijek

Škole za 21. vijek je ambiciozni trogodišnji obrazovni program vrijedan 10 miliona funti koji je osmislila i sprovodi organizacija British Council na teritoriji Zapadnog Balkana, a finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva.

Cilj ovog programa, koji se realizuje u partnerstvu s nadležnim obrazovnim institucijama zemalja učesnica, je da milion učenika uzrasta 10-15 godina stekne vještine kritičkog mišljenja i rješavanja problema. Pored toga, djeca će usvojiti i praktične vještine programiranja i imati priliku za usavršavanje svojih veština kroz programiranje fizičkih uređaja (eng. physical computing).

 

 

Nagrada „HUGO KLAJN“ za rediteljsko životno dijelo

Festivali „Sterijino pozorje“ Novi Sad; „Međunarodni teatarski festival MES“ Sarajevo; „Borštnikovo srečanje“ Maribor; „Grad teatar“ Budva i „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo ustanovili su Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo. Hugo Klajn je bio multitalentovan i veoma uspješan reditelj, profesor i psihoanalitičar. Kao doktor i učenik Sigmunda Frojda, dao je veliki doprinos razvoju psihoterapije u tadašnjoj Jugoslaviji. Bio je stalni reditelj Narodnog pozorišta u Beogradu i profesor režije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Pisac je je temeljne knjige rediteljske umjetnosti „Osnovni problemi režije.“

Žiri u sastavu:

Miroslav Radonjić, direktor festivala „Sterijino pozorje“ Novi Sad

Aleš Novak, direktor festivala „Borštnikovo srečanje“ Maribor

Dino Mustafić, umjetnički direktor Međunarodnog teatarskog festivala MES Sarajevo

Milena Lubarda Marojević, direktorica festivala „Grad teatar“ Budva

Haris Pašović, direktor festivala „Sarajevofest – umjetnost i politika“ Sarajevo

donio je jednoglasnu odluku da Nagradu „Hugo Klajn“ za rediteljsko životno djelo dodijeli Bori Draškoviću.

Boro Drašković je diplomirao režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu, u klasi prof. Huga Klajna. Od 1959. režira u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a 1965. godine postaje stalni reditelj Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu. U  Sarajevu i Beogradu režira niz predstava, među kojima su i „Ćelava pjevačica“ od Joneska i „Prljave ruke“ od Sartra. Drašković se vinuo u vrh režije u Jugoslaviji u to vrijeme. 1969. njegova predstava „Kad su cvetale tikve“ od Dragoslava Mihajlovića, bila je vrh progresivnog teatra i rediteljski tour de force. Na zahtjev predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita i beogradskog Gradskog komiteta Saveza komunista Jugoslavije, uprava i glumci Jugoslovenskog dramskog pozorišta su skinuli tu predstavu s repertoara iz političkih razloga. Zbog te zabrane, Boro Drašković je odlučio da ne radi u pozorištu. Snimao je igrane i dokumentarne filmove i televizijske drame („Horoskop“; „Usijanje“; „Život je lep“; „Ubijanje kitova“; „Zapisi iz Kine“; „Kuhinja“ i mnoge druge); i pisao knjige o režiji („Promena“; „Lavirint“; „Paradoks o reditelju“ i mnoge druge).   1976. je bio suosnivač Katedre za Režiju na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, gdje predaje do danas. Predavao je i na mnogim univerzitetima od Sarajeva do SAD-a, Indije, Kuvajta, Norveške…

Na početku ovog milenijuma, Boro Drašković se vraća u pozorište predstavom „Antigona u Njujorku“ Janoša Glovackog, na festivalu „Grad teatar“ u Budvi. Režira također u pozorištima u Beogradu, Novom Sadu i Skopju.

Za svoj rad, Drašković je dobio veliki broj nagrada.

Boro Drašković je dao nemjerljivo veliki doprinos evropskoj režiji. Kroz svoj umjetnički i pedagoški rad i kroz svoje pisanje, Drašković je značajno unaprijedio, modernizovao i inspirisao režiju  u 20. i 21. stoljeću. Nagrada „Hugo Klajn“ je priznanje koje odražava zahvalnost i divljenje mnogih umjetnika, direktora pozorišta i festivala, filmskih producenata i brojnih gledalaca za dugogodišnji briljantni rediteljski rad Bore Draškovića.