RADNA AKCIJA „VRACA REVOLUC-I-JA“

Historijski Muzej BiH i studenti internacionalne organizacije AIESEC ove godine realiziraju projekat Vraca RevoluciJA. Spomen-park Vraca je važan dio kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine, a danas je zapušten, napušten i devastiran. Glavni cilj našeg projekta je okupljanje grupe građana i građanki, organizacija i institucija koje bi svojim radom i voljom pomogli obnavljanje spomen-parka, jedinstvenog podsjetnika na antifašistički duh Sarajeva. Prvi korak je čišćenje! Pored čišćenja, predviđena su druženja volontera i umjetnički performansi. Akcija čišćenja je planirana od 5./6./7. augusta 2016. godine od 10:00 do 18:00 sati.

Naš tim vas poziva volontere da zajedničkim snagama udahnemo novi život spomen-parku Vraca!  Akciji su se već odazvali brojni volonteri koji su iskazali interesovanje za aktivno učešće tokom sva tri dana realizacije projekta, a istoj će se pridružiti i brojni mještani Vraca koji su sa oduševljenjem pozdravili akciju.

spomen park 2

Više informacija o radnoj akciji i programskim aktivnostima možete dobiti na facebook stranici Vraca Revolucija ili na broj telefona 033 226 098.

Ljetna Škola filma Šipan 2016

Na otoku Šipanu 4. kolovoza počinje već tradicionalana, a ove godine trinaesta za redom, Ljetna Škola filma Šipan. Riječ je o jedinstvenoj filmskoj manifestaciji koja se sastoji od dva paralelna dijela; reda filmskih radionica za djecu i reda večernjih projekcija i popratnih programa u otvorenom kinu ispod starog platnja u Šipanskoj luci.

Organizatori i producenti Miro Bronzić i Nils Neubert ove godine pripremili su četiri radionice i to radionicu igranog filma koju će voditi sarajevski dvojac Zoran Ćatić i Mirza Ajnadžić, radionicu fotografije koju će voditi svjetki poznati fotograf Dean Zulich, radionicu animiranog filma koju će voditi Miran Dilberović te za najmlađe radionicu filmski vrtić koju će voditi sam Miro Bronzić. radionica ig f 2015

Na Šipanu će se tako isčekivati 14. kolovoza kada će premijerno biti prikazani radovi svih radionica a do tada šipanjci i njihovi gosti uživati će u raznovrsnom programu večernjih projekcije i popratnih programa. Tako nas na samom otvaranju 6. kolovoza nakon projekcije prošlogodišnjih radovs LJŠFŠ 2015. očekuje prava poslastica, a radi se o kratkom igranom filmu “Magda Mozarka” koji je prošlog ljeta sniman upravo na Šipanu. Film će biti prikazan u prisustvu redateljice Bojane Momirović. Iz programa svakako treba istaknuti i    dokumentarac “Modri kavez” koji će predstaviti mlada splitska redateljica Bruna Bajić . Modri kavez je film o emocijama ljudi obilježenih profesijom, odlascima, dolascima, pustolovinama i odgovornosti. Film o pomorcima koji su ostavili trag diljem svijeta, a projekcja na otoku pomoraca dovoljan je razlog da ovo bude prava poslastica ovogodišnjeg programa. U suradnji sa stalnim partnerom Kinematografi Dubrovnik ovog ljeta na Šipanu ćemo moći vidjeti domaću komediju “Narodni Heroj Ljiljan Vidić” Ivana Gorana Viteza kao i projekciju iznenađenja koju organizatori te večeri priređuju u posebnom i idiličnom ambijentiu na plaži Priježba. Još jedna suradnja i to ovaj put s filmskom manifestacijom Tišina molim na Šipan nam donosi projekciju starijeg igranog filma Gianfranca Parolinija“Komisar X” koji je kao i svi filmovi s navedene manifestacije u potpunosti sniman na dubrovačkom području šesdesetih godina prošlog stoljeća. Kao i svake godine za svoje vjerne male gledatelje Ljetna škola filma Šipan priređuje projekciju igranog filma za djecu. Ovog ljeta biti će to jedan stari dječji klasik – “Pipi na južnim morima” redatelja Olle Hallbona iz 1970. godine. Istu večer u suradnji s Gradom Dubrovnikom u goste stižu i djeca iz osnovne škole Lapad koja su u suradnji s AVC Dubrovnik snimila film “Pax Vobis” koji će također biti prikazan u sklopu programa. Osim filmskih projekcija organizatori priređuju i koncert Ibrce Jusića te dramsku predstavu kazališta Susret – “Djevojka koja nestaje” u režiji Roberta Reponje te izvedbi mladih glumaca Ivane Gudelj i Duška Modrinića. I ove godine organizatore posebno veseli stalna suradnja s mnogim udrugama i institucijama, ali posebno se želi naglasiti suradnja s Kinematografima Dubrovnik i udrugom za promicanje medijske kulture Luža sa kojim skupa organiziraju DUFF- Dubrovački festival filmskog stvaralaštva djece i mladih zemalja Mediterana.

Ono što ovog ljeta posebno krasi Ljetnu školu filma Šipan jest vizualni identitet kojeg je u suradnji s bivšom LJŠFŠ polaznicom Marijanom Murati i profesoricom Anamarijom Markežić osmislila i dizajnirala mlada dizajnerica Mia Bogovac. Osnovna misao vizuala su ruke, a kad se male ruke slože onda se zaiste sve može. Upravo u tom ozračju proteći će prva polovica kolovoza na filmskom otoku Šipanu. Djeca će svojim rukama marljivo raditi u radionicama, a svi skupa uživati će u programima u otvorenom kinu ispod starog platnja nestrpljivo isčekujući premijere radova ovogodišnje LJŠFŠ.

vizual_ljsfs_fin_cmyk

LjšfŠ 2016. – PROGRAM

06.08. – SUBOTA – 21:00

Svečano otvaranje

Projekcija radova LjšfŠ 2015.

Predstavljanje polaznika i voditelja radionica LjšfŠ 2016.

„Magda Mozarka“, kratki igrani film, Bojana Momirović, 2015., HR/FRA

U prisustvu redateljice Bojane Momirović

07.08. –NEDJELJA– 21:00

„Pax Vobis“, kratki igrani film, AVCD Dubrovnik / OŠ Lapad

„Pipi na južnim morima“, igrani film za djecu, Olle Hallbon, 1970., ŠVED

08.08. – PONEDJELJAK – 21:00

LJŠFŠ koncert ispod starog platnja

Ibrica Jusić

09.08. –UTORAK – 21:00

„Modri kavez“, dokumentarni film, Bruna Bajić,  2015., HR

U prisustvu redateljice Brune Bajić

10.08. –SRIJEDA – 21:00

„Djevojka koja nestaje“, Robert Reponja – Teatar Susret

Glume: Ivana Gudelj i Duško Modrinić

11.08. – ČETVRTAK – 21:00

„Komissar X – Kiss Kiss Kill Kill“, igrani film, Gianfranco Parolini, 1966., NJE

U suradnji sa filmskom manifestacijom „Tišina molim – Dubrovnik i film se vole“

12.08. –PETAK – 21:30

Morska projekcija na plaži Priježba

Film i program iznenađenja

13.08. – SUBOTA– 21:00

„Narodni heroj Ljiljan Vidić“, igrani film, Ivan – Goran Vitez, 2015., HR

14.08. – NEDJELJA – 21:00

Svečano zatvaranje

Plesni studio Lazareti

Premijere radova svih radionica LjšfŠ 2016.

Dodjela nagrada i priznanja

Tijekom svih večeri – Jednominutni filmovi Zorana Ćatića

Retrospektiva BOOKSTAN Festivala u audio prilogu Denisa Hadžića

Dodjelom nagrada najboljim polaznicama radionice za mlade kritičare/ke te čitanjem poezije i proze bh. i međunarodnih gostiju i gošći prvog Bookstana, završen je četverdonevni praznik knjige, koji je kroz prvo izdanje pokazao da će u budućnosti biti važna tačka okupljanja, upravo onih koji djeluju u prostoru između Istoka i Zapada, pišu o istim ili sličnim temama, i žele graditi neki bolji svijet.

Mogućnost da od najboljih uče pisati kritiku imali/e su madi sa prostora cijele BiH, njih skoro trideset okupljenih na radionicama koje su počele dva dana prije festivala.

Kroz vid neformalne edukacije kakva nerijetko pokaže i najbolje rezultate, priliku da uče imali su od Edina Pobrića, Teofila Pančića, Nenada Rizvanovića, Aleksandra Hemona, Johna Freemana i Mone Eltahawy.
Najboljim su proglašene: Daria Vilušić/treća nagrada; Fatima Bilčević/druga nagrada; Maja Abadžija/prva nagrada. Specijalno priznanje dobila je Azra Nezirić. Prve tri nagrade su novčane dok specijalna podrazumijeva godišnju pretplatu na sva izdanja Buybooka.

Najbolji način opraštanja od četverodnevnog druženja posvećenog knjizi bio je uz čitanje poezije i proze Bookstanovih gostiju i gošći.
Na završnoj ceremoniji publika je imala priliku još jednom čuti: Adisu Bašić, Aleksandra Hemona, Feridu Duraković, Nihada Hasanovića, Mustafu Zvizdića, Bekima Sejranovića, Monu Eltahawy, Johna Freemana, Rabih Alameddinea i Kamilu Shamsie.

Retrospektivu ovog sjajnog, osvježavajućeg festivala donosi Denis Gigo Hadžić u razgovoru sa Kritinom Ljevak.

Nedim Zlatar – Basheskia, intervju povodom objave pjesme „Fatherland“

Sarajevski  dvojac  (bez kormilara) Basheskia & Edward EQ kojeg čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić su predstavili novi singl i spot za pjesmu „Fatherland“. U razgovoru kod „Keke“, Nedim pojašnjava da će se vrlo skoro pojaviti i kompletan album sa sedam novih pjesama. Škrt na riječima, ali brz na ruci, uz zarazni osmijeh koji mijenja hiljade neizgovorenih riječi:

„Neću kafu, samo čašu vode.“

To počeo zdrav život ?

„ Radim jogu, pijem zeleni čaj“

Čestitam, hajmo sad malo o novoj pjesmi. Rekao si mi da je ovo najava za album ?

„Pa album, izdanje, nazovi kako hoćeš, ima sedam pjesama. Odužio se rad na njima, ali napokon je gotovo. U međuvremenu smo napravili i novi album koji ćemo također uskoro objaviti. Prvo da ovo izbacimo jer ovih sedam već dugo stoje u fijoci. „

Što ste tako spori ? Jel’ to ima veze sa vašom ljenošću ili sa stanjem na muzičkom tržištu ?

„ Nema veze s našom ljenošću, jednostavno nemamo nekog podsticaja da radimo. Nemamo potražnju za našom muzikom i kad objavimo nešto,  to bude izignorisano. Album se zove „Fatherland“ – Otadžbina, pjesme su malo teže i melankolične, a tematski su o tom nekom patriotizmu. Počeo sam na njega da gledam kao na neko negativno stanje koji nas je u neku ruku doveo u stanje u kojem se naša država nalazi. Počeo mi se gaditi patriotizam na neki način. Nemoj me pogrešno shvatiti, volim ja svoju zemlju, ali draže mi je da gledam na sebe kao državljanina svijeta nego na državljanina neke tvorevine koja je na štakama. Ima ona izreka koja kaže da patriotizam na ovakav način, utočište bijednih ljudi koji ne znaju šta bi sa svojim životima. Ne želim nikoga da uvrijedim, ali ovakvi  patriotizmi stvaraju osjećaje inferiornosti odnosno superirornosti jednih u odnosu na druge, što je glupost jer smo u osnovi svi ljudi. U suštini te podjele po svim osnovama, koje su u glavama, nas tjeraju da se osjećamo superiornije ili inferiornije prema drugima. O tome je zapravo cijeli album. Pjesma Fatherald je prva u nizu za koji smo i uradili spot. Video kroz spomenike koji su srušeni ili zapostavljeni a koji danas imaju drugo značenje govori o tom nekom stanju trulog kapitalizma u kojem sve što je naša prošlost,  sve što nas čini onim što jesmo, više nema vrijednost.“

Kad smo već kod vrijednosti, imate li u planu kakve svirke jer danas je jedino to način da možete unovčiti svoju umjetnost ?

„Nažalost, iz nekog meni neshvatljivog razloga od 2010 do danas svi naši uradci su izignorisani i u medijima i od strane publike. Nemam odgovor zašto je to tako. Ja se trudim, pokušavam i sve što mogu ja da uradim kao umjetnik  je da stvaram. Nisam nadaren nekim poslovnim i menadžerskim sposobnostima pa da to znam da prodam. Vidim šta se prodaje i šta prolazi, ali ja to ne znam napraviti, znam ono što znam i radim to intuitivno.“

U pripremi je i novo „uglazbljivanje“ poezije Mehmeda Begića za koju si rekao da ako od čega poludiš poludićeš od njegovih pjesama.

„Već sam počeo snimati glasove za novi album njegove poezije. Istina je da je to potpuno nekomercijalno i nezanimljivo medijima što opet uopšte ne razumijem zašto.“

Shvataš li gdje živiš ?

„Pa shvatam, ali ne prihvatam. Maloprije sam razgovarao sa prijateljima. Zaključili smo da svi ne razumijemo zašto se svi koncerti vrte oko pet, šest imena bendova iz prošlosti. Tužno je to i nije mi jasno zašto ljudi nisu otvoreni za nešto novo zar nemaju potrebu da probaju nešto novo, možda će uživati, možda će otkriti nešto . Ja sam se lično umorio i od rokenrola i od punk roka i od svega toga i više ne idem na festivale i na koncerte. U Sarajevu više i nema ničeg izuzev Jazz Festa i rijetkih koncerata.  Kaže ona neka izreka daj narodu ono što voli. Ja mislim da je to pogrešno jer to podcjenjuje publiku. I organizatori i umjetnici podcjenjuju publiku tom floskulom jer ti kažeš publici, vi niste spremni za nešto novo nego vam evo šunda i kiča, to je ono što vam treba.“

Pišeš li šta ?

„ Pišem, ali ne objavljujem. Valjda je to neki strah. Kad pišem to je meni nekako intimno, ali imam strah od objavljivanja. I u muzici je to isto tako bilo, ali sam uspio savladati taj strah negdje 2000-te, tada sam ga prevazišao. Evo svečano sad tebi obećavam da ću uskoro nešto objaviti.“

Nedim Zlatar je rođen u Sarajevu, 1977. godine. Karijeru započinje kao tinejdžer svirajući bubnjeve u grupi Lezi majmune! Nakon raspada grupe svirao je u različitim grupama: Don Guido i misionari, Protest, Albedo… Od 2002. godine svira u Sikteru.

Projekat Basheskia nastao je 2000. godine kao rezultat susreta Nedima Zlatara sa mističnim likom Ede K. sa kojim započinje plodonosnu saradnju na polju samostalne produkcije. 2004. je objavljeno prvo opitno izdanje pod nazivom ”Postcard From Sunny Neighbourhood” sa pet pjesama koje su vizualizirane u videu ”742659831” pod rediteljskim palicama Timura Makarevića i Nedima Zlatara. Jedna od numera sa spomenutog maxi singlea korištena je u filmu ”Disarmed” za koju je muziku radio Thievery Coorporation 2005. godine.

  1. godine Basheskia i Edo K. započeli su rad na albumu 23/23 i u roku od godinu dana sastavili 14 pjesama. Nedim svira većinu instrumenata na albumu, na kojem gostuju: Esad Bratović, Edward EQ, Imelda Ramović, DJ Ahmaad, Dunja Galineo-Kajević, Feđa Ceribašić, Don Guido, Nermin Puškar, Adnan Šaran…

 

Kolektiv Kreaktiva uskoro na Umjetničkom festivalu Javorwood

Grupa umjetnika/ica Kolektiv Kreaktiva najavljuje svoje učešće na festivalu Javorwood koji će se održati u subotu 06.08. od 10 sati. na olimpijskoj ljepotici Bjelašnici i lokaciji Javorov do.

Kolektiv Kreaktiva u sklopu ovog jednodnevnog festivala predstaviti će svoje umjetničke ideje u domenu Land Art umjetnosti, umjetnosti instalacije, performansa i ostalih savremenih umjetničkih praksi s kojima eksperimentiraju umjetnici Kolektiva. Ono što je zanimljivo u vezi ovog festivala i angažmana Kolektiva Kreaktiva je i to da će umjetnici/ice tri dana prije festivala pripremati svoje radove u odnosu na lokaciju Javorov do za konkretni datum i festival koji je planiran za subotu 06.08. kada će publika biti u prilici uživati u djelima ove umjetničke Grupe, kao i muzičkog djela programa.

Namjera umjetnika/ica je da kroz svoj rad opišu ljepote destinacije Javorov do i produbiti svjesnost posjetitelja o životu bliskom prirodi koju će inspirirati umjetnike/ice u njihovom kreativnom procesu.

Kolektivci koji će reagirati u domenu pejzažne umjetnosti za ovaj festival su: Asja Kunto, Denial Kečo, Esma Hajrić, Haris Fazlić, Leila Šeper i Nardina Zubanović iz Sarajeva, Almir Zakić, Dejan Kosanić, Marina Djapić iz Mostara i Marin Tudor iz Splita.

Ideja koja povezuje instalacije, performanse i skulptorske i slikarske intervenicije koje ovi umjetnici/ice imaju namjeru izvesti je u odnosu na pomenutu lokaciju direktno inspirirana vezom čovjeka i prirode, materijalnog i duhovnog svijeta, prirodnim ljepotama, životom i djelovanjem u prirodi. Radovi koje umjetnici/ce Kolektiva planiraju izvesti  zalaze i u domen ekopsihologije i holističkog su karaktera.

Umjetnici/ce Kolektiva reagiraju na stvarnost i na svoje okruženje i promšljaju pitanja i razmišljanja o važnosti očuvanja prirode koja liječi i usporava ubrzani tempo života savremenog čovjeka. Umjetnici/ice će ovom prilikom najviše koristiti prirodne i nadjene predmete od kojih će graditi svoje instalacije, praviti vlastite pigmente od prirodnih materijala s kojim će kasnije slikati ili preinačiti u jezik skulpturalne i prostorne umjetnosti. Performativni dio programa će takodje biti usmjeren ka uspostavljanju ponovne veze čovjeka s prirodom, duhovne ravnoteže i pozitivne energije uz elemente poput vode, vatre, zemlje i zraka.

Pored Land Art intervencija Kolektiv Kreaktiv suradjuje i sa kolegama iz svijeta filma koji premijerno predstavljaju svoje eksperimentalno pozorište u režiji Saše Peševskog i Ulični teatar sa glumačkom ekipom koju čine Amar Čustović, Davor Golubović i glumica Staša Dukić. Njihova ulična predstava na ovom festivalu istražuje novi teatarski jezik i govori o nevidljivom svijetu želja na duhovit i bajkovit način.

Pored opisanog umjetničkog djela programa na ovom festivalu posjetitelje očekuje Grafiti Live Act od STF Crew, i radionica studenata arhitekture iz Sarajeva i Beograda.

Muzički dio programa čine nastupi Tale Quale iz Mostara, Činčila iz Sarajeva, Zoster, Malibeau iz Berlina, Meli Rodriguez & Macho Iberico -DJ duo iz Kosta Rike, majstor pantomime Frane Meden, i mnogi drugi.

Karte za jednodnevni festival Javorwood u pretprodaji iznose 10 KM i mogu se kupiti na portalu Kupikartu.ba. Na dan festivala cijena karte iznosi 20 KM.

https://www.facebook.com/javorwood/

 

Kolektiv Kreaktiva (YAGE- Young Artist Group Exhibitions) je neformalna umjetnička i kulturna organizacija koju čine mladi entuzijasti okupljeni oko iste ideje. Ciljevi ovog Kolektiva su promoviranje i afirmacija mladih umjetnika/ica, uspostavljanje suradnje među umjetnicima/icama koji koriste različite vrste umjetničkog savremenog izraza, experimentiranje, neformalna edukacija, promoviranje savremenih umjetničkih praksi, kao i zauzimanje medijskog i drugog prostora koji pripada mladim talentovanim umjetnicima/icama.

Jedna od izlagačkih praksi po kojoj je Kolektiv Kreaktiva prepoznatljiv je predstavljanje umjetničkih radova u prostorima koji nisu uobičajene izlagačke namjene i približavanje savremenih umjetničkih praksi BiH publici. Neformalna kulturna organizacija Kolektiv Kreaktiva postoji i djeluje od 2009. kada ju je uspostavila Nardina Zubanović. Dvadesetdevetogodisnja Nardina je trenutno na master studiju na Likovnoj Akademiji u Sarajevu, odsjek skulptura, a kaže kako je inspirišu vlastiti doživljaji stvarnosti, socijalna zbilja, društveni odnosi i promišljanja o umjetnosti. 

 

Carstvo gljiva – rariteti i nove vrste Nacionalnog parka Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene. Coprotus leucopocillum

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsosti naše prirode.

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale. Vibrissea_filisporia_f_ boudieri

Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea, Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaea Sacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.Peziza gerardii

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.

 

Besplatna instruktivna nastava

Lokalni tim Sarajevo Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) do kraja ove godine planira realizovati niz akcija, među kojima je i besplatna instruktivna nastava. Ponovo organizujemo besplatne instrukcije za sve učenike koji imaju negativnu ocjenu iz matematike. Do ove ideje smo došli jer smo primjetili da najveći broj učenika srednjih škola pada upravo iz ovog predmeta. Pored toga, ove godine ćemo držati instrukcije i iz ostalih predmeta.  Članovi lokalnog tima Sarajevo, koji posjeduju odlično znanje iz matematike i dobre govorne vještine su se dobrovoljno prijavili da održe instrukcije. Ovaj projekat je započeo pretprošlo ljeto kad smo održavali instruktivnu nastavu iz matematike za učenike prvih, drugih i trećih razreda. Četrnaest učenika je pohađalo ove instrukcije te su svi zahvaljujući svom trudu i radu prošlu na popravnom ispitu. A prošle godine je taj broj bio duplo veći. Instrukcije se ove godine održavaju u prostorijama Vijeća mladih Općine Stari Grad, ponedjeljkom i srijedom u jutarnjem terminu, i trajat će sve do polovine augusta. Mi  Vas ovim putem pozivamo da nas medijski podržite i posjetite na jednom času te napravite izvještaj o održavanju instrukcija. Nama srednjoškolcima je medijska podška neminovna za daljni rad i aktivnosti, te Vas molimo da se odazovete na naš poziv i ukažete nam svoje povjerenje.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju u srednju školu na prostoru BiH.

 Lokalni timovi su odjeli ASuBiH-a koji realizuju aktivnosti koje provodimo u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali realizuju i svoje samostalne aktivnosti.

 

Za dodatne informacije obratite se na broj 061/424-373.

Proces deinstitucionalizacije osoba s invaliditetom dobija podršku i Češke razvojne agencije

Sumero centar za podršku osobama s invaliditetom u zajednici bio je mjesto svečane ceremonije organizirane povodom početka novog projekta o procesu podrške deinstitucionalizaciji inkluziji osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini. Događaj je okupio relevatne aktere sistema socijalne zaštite, međunarodnih i domaćih institucija, organizacija civilnog društva i pojedinaca koji rade na procesima usmjerena ka poboljšanju statusa osoba s invaliditetom. Napravljen je iskorak u uspostavljanju socijalnog dijaloga između predstavnika vlasti i nevladinih organizacija, kao i drugih interesnih strana o platformi deinstitucionalizacije, prevencije institucionalizacije, identifikaciji dobre prakse i mogućnostima poboljšanja statusa osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini putem inkluzije. Ovaj događaj je početak aktivnosti projekta “Podrška inkluziji za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini“ koji će se implementirati u periodu od 2016 – 2018 godine.

Uz podršku Češke razvojne agencije, projekat implementira Češka nevladina organizacija People in need, uz saradnju sa USAID-om i partnerima: Savez Sumero, udruženje Zajedno Banja Luka i Udruženje Sunce Mostar.

U Bosni i Hercegovini osobe sa intelektualnim poteškoćama i drugim oblicima invaliditeta još uvijek se smještaju u institucije azilnog tipa, gdje nemaju adekvatnu njegu, odvajaju se od društva i ne daje im se prilika da se razviju do svog punog potencijala.  U BiH postoji šest ustanova za zbrinjavanje osoba sa poteškoćama u mentalnom razvoju, u kojima je smješteno 2000 ljudi, od kojih je 120 maloljetne djece. Ove ustanove su prebukirane, što korisnicima onemogućava terapeutski rad.

Promicanje socijalne uključenosti i poštivanje ljudskih prava ključna je komponenta članstva u Evropskoj uniji. Razvoj socijalnih usluga u zajednici, kao alternative stacionarnim ustanovama, je od ključnog značaja za postizanje smislene socijalne inkluzije. Socijalna inkluzija podrazumijeva stvarnu i aktivnu participaciju osoba s intelektualnim psihosocijalnim teškoćama u aktivnostima zajednice čime će pridonositi vlastitom razvoju ali i razvoju same zajednice.

Oko 10 000 djece u zabavnim školama fudbala širom Balkana

Oko 10 000 hiljada djece uzrasta od 7-14 godina okupit će se u petodnevnim “Otvorenim zabavnim školama fudbala” koje se u drugoj polovini augusta istovremeno održavaju u  Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu.

Ovaj humanitarni projekat pod nazivom “Otvorene zabavne škole fudbala”, koji organizuje danska nevladina organizacija CCPA (Cross Cultures Project Association) se koristi zabavnim igrama i pedagoškim zabavnim fudbalom kao konceptom za stimulaciju pomirenja, približavanja i izgradnje mira među zajednicama različitih etničkih struktura.

Škole zabavnog fudbala organizovane su od strane lidera i trenera – volontera, koji su educirani za rad sa djecom na posebnim seminarima koji se održavaju na nivou svake zemlje i regionalnom nivou. Prvi regionalni seminar za ovogodišnje zabavne škole fudbala održat će se od 4.-6. augusta na Kopaoniku u Srbiji.

 

“Bio bih, naravno, ponosan otac ako bi moj sin ili kćerka igrali fudbal jednako dobro kao Messi ili Martha, ali šta je zapravo važno je da su moja djeca sretna, zdravih navika i u društvu dobrih prijatelja. To je upravo svrha Otvorenih zabavnih škola fudbala”, izjavio je osnivač organizacije CCPA i projekta “Otvorenih zabavnih škola fudbala”, Anders Levinsen.
Ovaj projekat je započeo još 1998. godine u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, a danas živi u skoro svim zemljama bivše Jugoslavije, te u još petnaestak zemalja Kavkaza, Bliskog Istoka i Afrike.

 

Projekat na Balkanu finansira UEFA, te lokalne zajednice učesnice projekta. Takođe, značajna podrška ostvaruje se i sa krovnim kućama fudbala, kroz razvoj “Grassroots Football” projekta u zemljama Balkana.

“Vrijeme” objavilo knjigu “Sevdah” Damira Imamovića

Od ponedeljka, 25. jula 2016. godine u svim boljim knjižarama u BiH naći će se prva knjiga muzičara Damira Imamovića po imenu “Sevdah”. Radi se o prvoj knjizi o žanru sevdaha iz pera jednog od izvođača ove umjetnosti. Izdavačka kuća “Vrijeme” iz Zenice ovim nastavlja ediciju posvećenu najvažnijim kulturno-povijesnim fenomenima BiH. Knjigu urednički potpisuju Muamer Spahić i Selvedin Avdić dok je izuzetan dizajn uobličio Kenan Zekić. Knjiga se uskoro očekuje i na engleskom jeziku.

Knjiga “Sevdah” Damira Imamovića studija je o sevdahu, njegovoj historiji, turbulencijama i obratima koji su doveli do onoga što danas zovemo žanrom okupljenim oko pjesama po imenu ‘sevdalinke’.  index

“Sevdah” donosi pregršt iznenađujućih činjenica i priča sa uzbudljivog sevdalijskog puta. Mnoge od njih po prvi put će biti objavljene na ovim stranicama. Važan doprinos sastoji se i u pokušaju da se iznađe alternativa estradnom svođenju sevdaha na repertoar ‘tužnih pjesama’, ali i akademskom cjepkanju žanra na njegove elemente koji se tematiziraju često van njihove međusobne veze: poezija, muzika, socijalni kontekst.

“Sevdah” je knjiga jednog izvođača kojeg interesuje njegov zanat i njegova historija, ali koji gleda u budućnost i traži nove puteve za svoju umjetnost.

Damir Imamović

(1978.) sarajevski je muzičar, autor i edukator. Koncertira sa nekoliko različitih formacija od 2005. godine u zemlji i inostranstvu. Snimio je šest albuma, o njemu je napravljen dokumentarni film “Sevdah” (Marina Andree-Škop, 2009.). Nastupao je na prestižnim svjetskim festivalima i odveo sevdah na neke od najvažnijih svjetskih pozornica. Od 2011. aktivan je kao edukator u okviru programa SevdahLab. O svom viđenju sevdaha govorio je na univerzitetima i kulturnim ustanovama od međunarodnog značaja. Ovo mu je prva knjiga.

unnamed