Autor: urednik

EP ‘’Samo Faza’’ je tačno ono što naslov kaže: samo faza u kreativnom procesu benda. Temelji za neke od pjesama postoje skoro 2 godine, od kad je bend začet, dok su neke nastale sasvim prirodno: improvizacijom na probama. Pošto je ovo prvi poduhvat benda da se ostvari neka muzička cjelina, manjak iskustva u tom polju je nalagao da se eksperimentiše sa različitim metodama snimanja, produciranja i samog pisanja pjesama. 

“Fukaru“, prvi singl koji je izbačen u vrijeme dok ideja za EP još nije poprimila svoj trenutni oblik, producirao je i snimao prijatelj benda Simon Rojas, nakon čega smo odlučili da počnemo sami producirati sa ciljem da postanemo dobri i u tome, ali i sa ciljem da naša muzika odiše amaterskim duhom u kojem su stilu pjesme i napisane. Za ostale pjesme sa EP-a je u pomoć oko snimanja priskočio naš dobri drug Harun Pezo, koji nam je poslao trake koje smo snimili u jednoj sesiji. Sve produciranje je, kao svoju obavezu, preuzeo frontmen benda Emin Ligata dok je samo pisanje muzike i tekstova bio grupni trud čitavog benda sa učešćem svih članova, a prateći art je uradio Alen Podgorica. 

Sva tri člana imaju različite muzičke idole i inspiracije, ali jedna ideja kojom smo svi fascinirani je ta repeticije, gdje u pjesmama posuđujemo muzičke elemente naših drugih pjesama i pokušavamo ih uklopiti u jednu veću koherentniju cjelinu. Najbolji primjer takvog pristupa je završavajuća traka koja u solo dionici posuđuje glavne elemente svih prethodnih pjesama. Djela su nedefinisanog žanra tako da nam je kao grupi veoma interesantan proces sklapanja svega u nešto što je u isto vrijeme i vrlo smisleno i pomalo besmisleno. Za inspiraciju oko pjesama gledamo unutar sebe jer nismo tangirani političkim dešavanjima, kao ni društvenom strukturom, a ni „vanjskim svijetom“ generalno. Glavni cilj nam je da se zabavljamo i zabavimo naše slušaoce, bez pretenzije da shvatamo ili budemo shvaćeni preozbiljno.

Bandcamp: https://kolektivnasteta.bandcamp.comSoundcloud: https://soundcloud.com/kolektivnastetaInstagram: https://www.instagram.com/kolektivnastetaFacebook: https://www.facebook.com/kolektivnasteta

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“ predstavljena i u Banjaluci

„Mladima smo ponudili 100 razloga za istraživanje kulturno – historijske baštine BiH“

Digitalna edukativna platforma „Religioskop“, koju su kreirali predstavnici Historijskog muzeja BiH u saradnji sa muzejskim institucijama iz cijele Bosne i Hercegovine, predstavljena je i u Banja Luci. Grad Banja Luka i njegova okolina odišu raznolikošću i bogatstvom naslijeđa vjerskih zajednica. Upravo ta baština bila je inspiracija za nastanak mnogih priča Religioskopa. Prezentacija koja se sastoji od 100 priča o četiri monoteističke religije na području Bosne i Hercegovine i o njihovom doprinosu razvoju bosanskohercegovačkog društva, za manje od mjesec dana dokazala je da je Historijski muzej BiH, bh. javnosti ponudio ono što je definitivno nedostajalo. Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, istakla je da je jako sretna zbog činjenice da se broj posjeta stranici www.religiskop.ba iz dana u dan povećava.

„Jako smo sretni jer nam veliki broj posjeta stranici Religioskop govori da smo domaćoj javnosti ponudili ono što je nedostajalo. Informacije koje su čuvale muzejske institucije iz cijele Bosne i Hercegovine smo digitalizovali i učinili ih dostupnim svima. Cjelokupnoj bh. javnosti, a prvenstveno mladima ponudili smo 100 razloga za istraživanje kulturno-historijske baštine naše zemlje i ti razlozi svima su se dopali“ – istakla je Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH.

Prisutnima se na promociji obratio i Vladan Vukliš, istoričar i arhivista Arhiva Republike Srpske, koji je istakao da je digitalizacija ovakve građe danas neophodna i napomenuo da Arhiv Republike Srpske redovno konvertuje arhivsku i bibliotečku građu u digitalni format.

„Prenos istorijske građe na otvorenu mrežu predstavlja veliki napredak u radu institucija koje štite kulturnu baštinu. Naravno, da bi se građa učinila dostupnom i da bi ona bila korisna, potrebno je obaviti veliki istraživački, kreativni, tehnički, digitalni, ali i pedagoški posao. Upravo u tome leži taj, za sada nevidljivi skok, koji kulturni radnici realizuju, povezujući široka znanja sa novim tehnologijama“ – dodao je Vladan Vukliš.

Muzeji kao kulturne institucije imaju veliki značaj u primjeni Uneskove konvencije i jedna su od najznačajnih institucija u istraživanju, dokumentovanju i zaštiti nematerijalnog nasljeđa, rekla je Danijela Đukanović, viši kustos etnolog iz Muzeja RS. U većini elemenata koji prezentuju nematerijalno kulturno nasljeđe može se primjetiti  religijska simobolika u određenim kontekstima kroz motive, ornamente, običaje,