Autor: urednik

Međunarodni dan e-otpada (14. oktobar) – Važno za našu zajednicu

~1 milion tona kritičnih sirovina (CRM) svake godine završava u odbačenim elektronskim uređajima u EU, UK, Švicarskoj, Islandu i Norveškoj — to je težina 100.000 natovarenih brodskih kontejnera, dovoljno da se njima obavije planeta duž ekvatora.

Procjene pokazuju da bi količina kritičnih sirovina dostupnih u e-otpadu u EU27+4 mogla otprilike da se udvostruči do 2050. godine.

Izvještaj povodom Međunarodnog dana e-otpada:

Reciklaža i popravke smanjuju potražnju za kritičnim sirovinama i količinu otpada, jačaju otpornost EU na rizike snabdijevanja, otvaraju nova radna mjesta i doprinose klimatskim ciljevima.

Sa rastućom potražnjom Evrope za kritičnim sirovinama i povećanim geopolitičkim napetostima, nova analiza donosi ključne podatke o brzom širenju i rastu vrijednosti evropskog „urbanog rudnika“ — e-otpada.

Prema izvještaju, odbačeni telefoni, laptopi, serveri, kablovi, kućanski aparati i drugi elektronski proizvodi u EU27+4 sada sadrže oko 1 milion tona kritičnih sirovina — metala i minerala neophodnih za razvoj zelene tehnologije, digitalne infrastrukture i moderne odbrane.

To odgovara težini 100.000 standardnih kontejnera od po 20 tona – dovoljno kontejnera da formiraju prsten oko Zemlje duž ekvatora.

Izvještaj “Outlook for Critical Raw Materials in Waste Electrical and Electronic Equipment”, koji je za Međunarodni dan e-otpada pripremio konzorcijum FutuRaM (finansiran od strane EU), naglašava da su električni i elektronski uređaji (EEE) temelj evropske ekonomije i svakodnevnog života.

Analiza donosi sveobuhvatne podatke o životnom ciklusu EEE proizvoda — od prodaje do kraja životnog vijeka i obrade otpada — te prikazuje kako Evropa može povećati stepen povrata ovih vrijednih materijala kroz bolje prikupljanje, dizajn i reciklažu e-otpada (WEEE).

Izjave stručnjaka

„Evropa ovisi o trećim zemljama za više od 90% svojih kritičnih sirovina, a neke reciklira svega 1%. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja o sakupljanju i obradi e-otpada. Reciklaža nije samo ekološka obaveza, već i geopolitička strategija.“ — Jessika Roswall, komesarka EU za okoliš i cirkularnu ekonomiju

„Bez kritičnih sirovina ne možemo graditi baterije, turbine, čipove ni kablove koji pokreću zelenu i digitalnu budućnost Evrope. Rudarenjem iz e-otpada umjesto iz planete, stvaramo sopstvene cirkularne lance snabdijevanja.“
— Pascal Leroy, generalni direktor WEEE Foruma

„Bosna i Hercegovina prati evropske trendove, a ZEOS eko-sistem dijeli viziju najvećih operatera u Europi. Naš rad nadilazi sam proces prikupljanja otpada. Kroz obnovu uređaja, edukaciju građana i vraćanje vrijednih sirovina u sistem, ostvarujemo jasne i konkretne korake ka izgradnji održive i cirkularne ekonomije – baš onako kako to najbolje opisuje naš moto: Popravi, recikliraj, osnaži,“ ističe Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sistema.

Održivi život ne počinje velikim planovima, već malim, promišljenim koracima: jednom donacijom, jednom popravkom, jednom odlukom da stari uređaj ne završi kao otpad,  a kad e-otpad postane resurs, dobitnici smo svi. Popunite nalog na www.zeos.ba i besplatno zbrinite elektronski otpad. ZEOS eko-sistem organizuje prevoz, preuzimanje i svu potrebnu dokumentaciju – bez troškova i komplikacija.

Inovacije u sakupljanju e-otpada u BiH: Od kućnog praga do reciklažnog centra – bez stresa i troškova

Preuzimamo sa adrese sve vrste e-otpada od pravnih lica, a iz domaćinstva preuzimamo teže od 30 kg, a manje količine možete odložiti u naše kontejnere za e-otpad širom Kantona Sarajevo ili u ZEOS reciklažna dvorišta. Ali tu nije kraj! Putem iste platforme možete donirati i funkcionalne uređaje koje ćemo u saradnji s humanitarnim organizacijama proslijediti stanovništvu u potrebi. Na taj način zajedno činimo dvostruko dobro: čuvamo okoliš i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije. Narudžbu možete popuniti ovdje, besplatna je.

ZEOS E-TAXI je samo nastavak našeg kontinuiteta inovacija i odgovornog poslovanja. Kao lider u upravljanju elektronskim otpadom u BiH, koji održava stabilnost sistema reciklaže, ZEOS eko-sistem je do sada uveo rješenja koja nisu postojala u našoj državi:

  • ZEOStation – mjesto za prijem, popravku i donaciju uređaja,
  • MajZEOStor– mjesto gdje uređaji dobijaju drugi život,
  • ZEOSHub – centar za edukaciju i promociju cirkularne ekonomije,
  • ZEOS E-TAXI – naš najnoviji korak ka čistijem, modernijem i odgovornijem društvu.

Poruka Međunarodnog dana e-otpada:

“Cirkularnost počinje kod kuće. Svaki stari telefon, kabl ili uređaj koji čuvamo umjesto da recikliramo — izgubljena je prilika da zadržimo vrijedne resurse u opticaju.” —  Magdalena Charytanowicz, koordinatorica IEWD-a

Najnoviji podaci (EU27+4, 2022):

  • 10,7 miliona tona e-otpada — oko 20 kg po osobi
  • 29 kritičnih sirovina prisutno u e-otpadu
  • 1 milion tona kritičnih sirovina sadržano u tom toku otpada
  • 54% (5,7 miliona tona) pravilno obrađeno u skladu s propisima EU; 46% (5,0 miliona tona) van propisanih tokova
  • Iz pravilno obrađenog otpada reciklirano je oko 400.000 tona kritičnih sirovina, uključujući:
    • 162.000 t bakra
    • 207.000 t aluminija
    • 12.000 t silicija
    • 1.000 t volframa
    • 2 t paladija

Čak i unutar uređenih sistema izgubljeno je oko 100.000 t kritičnih sirovina, najviše rijetkih elemenata u magnetima i fluorescentnim prahovima

Nelegalni tokovi uzrokovali su velike gubitke:

  • 3,3 miliona t pomiješano s metalnim otpadom (djelimično zbrinjavanje je bilo u najboljem slučaju)
  • 700.000 t e-otpada završilo je na deponijama ili spaljeno; 400.000 t izvezeno za ponovnu upotrebu
  • Ostatak — nepoznatog statusa

Pogled u budućnost do 2050. – više otpada, ali i više potencijala

  • Ukupna količina e-otpada u EU27+4 može porasti sa 10,7 miliona tona (2022) na broj između 12,5 i 19 miliona tona godišnje do 2050.
  • Količina kritičnih sirovina u tom otpadu porasti će sa 1,0 miliona tona (2022) na 1,2 – 1,9 miliona tona godišnje do 2050.
  • Evropa bi mogla reciklirati 0,9 – 1,5 miliona tona kritičnih sirovina godišnje, zavisno od politike, stope prikupljanja i efikasnosti reciklaže.
  • Cirkularni scenarij pokazuje da Evropa može zadržati količine otpada stabilnim (oko 10,7 miliona t) i istovremeno reciklirati više od 1 miliona t sirovina godišnje — što znači manji pritisak na okoliš i sigurnije snabdijevanje metalima poput bakra, aluminija i paladija.

Trendovi po kategorijama do 2050:

  • Veliki aparati (mašine za pranje, suđe): sa 4,0 → 7,5 miliona t
  • Mali uređaji: 3,2 → 4,5 miliona t
  • Uređaji za razmjenu toplote: 1,8 → 3,3 miliona t
  • Mali IT uređaji: 0,8 → 1,0 miliona t
  • Ekrani i monitori: 0,8 → 0,4–0,7 miliona t (pad)
  • Fotonaponski paneli: 0,15 → 2,2 miliona t (ogroman rast zbog solarne energije)
  • Rasvjeta: stabilno oko 100.000 t

Gdje se nalaze kritične sirovine?

  • Bakar u kablovima i pločama
  • Aluminij u kućištima
  • Plemeniti metali poput paladija i rijetkih zemnih elemenata (neodimij, disprozijum, tantal, galij) u laptopima, ekranima, fenovima, bušilicama, konzolama i medicinskim uređajima.

Kako Evropa može poboljšati oporavak:

  • Više sakupljanja, manje gubitaka — razviti lak pristup građanima, maloprodajnim i općinskim mjestima za sakupljanje
  • Dizajn za rastavljanje — standardizirani šarafi, modularni dijelovi, jasne oznake materijala
  • Fokus na prave komponente — magneti, motori, ploče, kablovi
  • Razviti kapacitete za reciklažu u Evropi — investirati u napredne tehnologije
  • Ekonomski poticaji i zakonske mjere — učiniti reciklažu isplativom

Primjeri uspjeha: bakar i aluminij

Ovi materijali već se uspješno recikliraju u velikim količinama, dok su paladij i rijetki elementi i dalje nedovoljno iskorišteni.
Oporavak silicija, srebra i rijetkih metala iz solarnih panela biće ključan za evropsku energetsku tranziciju.

E-otpad kao ekonomski resurs

  • Nova postrojenja za reciklažu → investicije i zapošljavanje
  • Nova radna mjesta → u sakupljanju, logistici, popravkama i preradi
  • Zadržavanje vrijednosti u Evropi → umjesto izvoza otpada, materijali ostaju u opticaju

Čak i male promjene u stopama oporavka materijala poput paladija (vrijednost 25.000–30.000 USD/kg) mogu donijeti stotine miliona eura godišnje.

Evropske politike koje podržavaju tranziciju:

  • Zakon o kritičnim sirovinama (2024) – cilj: 25% godišnje potražnje pokriti reciklažom do 2030.
  • Zakon o cirkularnoj ekonomiji (2025) – fokus na potražnju i ponudu sekundarnih sirovina
  • Revizija WEEE Direktive (2026) – strožija pravila o prikupljanju i izvještavanju
  • FutuRaM Urban Mine Platforma (2025) – otvorena baza podataka o dostupnosti CRM-ova u otpadu

“Urban mining više nije koncept — to je poslovna prilika,” kaže Giulia Iattoni iz UNITAR-a.

Ključni podaci:

  • 10,7 miliona tona e-otpada u 2022. (~20 kg po osobi)
  • 29 kritičnih sirovina, 1,0 milion t ukupno ugrađenih
  • 54% pravilno obrađeno; 46% izvan kontrolisanih tokova
  • 400.000 t reciklirano iz pravilno obrađenog otpada
  • Do 2050: 12,5–19 miliona t otpada, 1,2–1,9 miliona t CRM-a, 0,9–1,5 miliona t recikliranih

O FutuRaM projektu

FutuRaM (Future Availability of Secondary Raw Materials) je projekat finansiran kroz Horizon Europe, koji razvija baze znanja o sekundarnim sirovinama iz različitih tokova otpada.
Više na: www.internationalewasteday.com

Vidimo se na 66. MESS-u!

Prema odluci žirija u sastavu Emina Muftić, glumica, Lee Delong rediteljica i Thomas Steyaert, koreograf i redatelj, predstava „Svijet i sve u njemu“ u produkciji Sarajevskog ratnog teatra i Realstagea, a u režiji Selme Spahić osvojila je Grand-Prix za najbolju predstavu u cjelini 65. Festivala MESS.

Ovo su svi laureati prema odluci žirija:

Grand Prix –“Zlatni lovorov vijenac za najbolju predstavu u cjelini” – „Svijet i sve u njemu“

Specijalna nagrada žirija – „Knjiga mojih života“, (Anton Podbevšek Theatre, Dance Theatre Ljubljana, režija Ivana Djilas)

Najbolja plesna predstava – „Praznina“, režija Wim Vandekeybus, produkcija Ultima Vez

Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja – Kokan Mladenović za predstavu „BLANK“

Zlatni lovorov vijenac za najbolje glumačko ostvarenje – Ermin Bravo („Svijet i sve u njemu“)

Nagrade “Rejhan Demirdžić” za najbolju mladu glumicu i glumca – Anđela Marunović  i Lazar Đurđević za uloge u predstavi „Naličje“ Crnogorskog narodnog pozorišta u režiji Borisa Liješevića.

Prema glasovima publike najbolje predstave su „Svijet i sve u njemu“ i „Frankenštajn“ Teatra za djecu i omladinu Sjeverna Makedonija u režiji Kokana Mladenovića (Mali MESS) dok je najvišu ocjenu publike u okviru Dramadžiluka osvojilo scensko čitanje drame Adne Dautović „Čavrljanje“ u režiji Saše Peševskog.

Osim nagrada koje dodjeljuje žiri festivala MESS na svečanoj ceremoniji su objavljeni i dobitnici nagrada koje dodjeljuju medijski pokrovitelji Festivala MESS:

  • Oslobođenje – Zlatna maska Oslobođenja za predstavu – „Svijet i sve u njemu“
  • Radio Sarajevo – “Sound of MESS“ –„Blank“

Ovogodišnji Festival MESS ugostio je devet predstava u takmičarskoj selekciji, jednu MESS Premijeru u okviru programa All Inclusive, tri predstave na Malom MESS-u, debatu mladih o teatru, program Dramadžiluk koji je predstavio šest savremenih dramskih tekstova u formi scenskih čitanja, te je održan razgovor o empatiji u teatru i svijetu oko njega. Danas je i održan performans o Gazi u okviru Sarajevskog paviljona Gaza Bijenale. Sinoć je uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Zijahu Sokoloviću i promovirano je treće izdanje njegove knjige „Glumac…je glumac…je glumac“. Festival je ugostio produkcije iz  Španije, Belgije, Rumunije, Litvanije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Ove godine predstavljen je novi produkcijski format MY MESS TV koji se od nedjelje 05. do danas 11.10. emitovao svaki dan uživo u 11 sati na kanalu MY TV i u kojem smo razgovarali sa festivalskim gostima, ali i emitovali rubrike poput Vremeplova i In memoriam prisjećajući se velikih imena koja nisu sa nama ali su ostavili veliki trag kroz historiju festivala u proteklih 65 godina.

Direkcija Festivala koristi se ovom prilikom da se još jednom zahvali publici, gostima, sponzorima, institucijama i svima koji su svojim učešćem doprinijeli uspješnom održavanju jednog od najstarijih i najrespektabilnijih teatarskih festivala u regiji.

Vidimo se na 66. MESS-u!

Zijahu Sokoloviću uručen Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS

Na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu Zijahu Sokoloviću uručen je Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra Festivala MESS, kao najznačajnije festivalsko priznanje koje dodjeljuje Direkcija. 

Uručujući Zlatni lovorov vijenac Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS naglasio je da to nije nagrada “samo za doprinos umjetnosti teatra, nego za trajnost, za hrabrost postojanja na sceni, za lojalnost glumi kao životnom pozivu. „Zijah Sokolović je već više od pola stoljeća jedno od najprepoznatljivijih i najpostojanijih lica našeg glumišta. Njegova karijera nije samo impresivna po brojkama već i po onome što te brojke znače: istrajnost, radoznalost, vjeru u teatar i vjeru u čovjeka. U njegovim predstavama uvijek je riječ o suštinskom pitanju: šta znači biti čovjek, šta znači biti glumac, i kako se kroz igru brani dostojanstvo života. Bilo da stoji sam na sceni ili dijeli prostor s ansamblom, Sokolović uvijek gradi most između umjetnosti i publike, između humora i bola, između ironije i nježnosti”, zaključio je Kreševljaković.

„Krenuo sam na ovaj zanimljiv put davne 1978. godine sa idejom da je glumac vladar iluzije, i evo već 46 godina igram aktivno ovu predstavu, a publika još uvijek očigledno želi da je gleda. To je dokaz da je pozorište ishodište jedinstvenosti a glumac je čovjek koji treba tražiti to ishodište. Zapamtite, nikada nije kasno da čovjek podigne revoluciju“, rekao je glumac Zijah Sokolović.

Ovom prilikom je održana promocija knjige Zijaha Sokolovića „Glumac…je glumac…je glumac“, prema kojoj je nastala i predstava koja je odigrana više od 1600 puta u proteklih 46 godina. „Zijah Sokolović je zamislio, odsanjao, zapisao, stvorio dramski tekst. Za teatar, za publiku, nevažno je da li je taj tekst nastao prije predstave ili je zapisan nakon godina i godina igranja. Riječ je o dramskom tekstu koji se pretvara da je monodrama i o čovjeku koji se pretvara da je sam na sceni. Mudar dramski tekst ostavlja prostor za različita čitanja i igranja. Zato ova drama možda ponajviše podsjeća na jazz, a Ziketovo glumačko umijeće na savršenog muzičara koji uživa u izvedbi, koji dobro zna da je improvizacija dopuštena samo najboljima, sigurnim u partituru, u osnovnu temu. I ideju, naravno“, rekao je između ostalog na promociji knjige dramaturg i pisac Almir Imširević.

Zijah A. Sokolović jedna je od najznačajnijih ličnosti filma i tetara u Bosni i Hercegovini, a više od pet decenija kontinuirano djeluje u pozorištu, filmu i televiziji, gradeći opsežan, raznovrstan i trajno relevantan umjetnički opus. U svojoj izuzetno bogatoj karijeri Zijah Sokolović je ostvario više od 150 teatarskih uloga, 28 televizijskih serija i 57 filmskih ostvarenja, od kojih su mnoga obilježila jugoslavensku, postjugoslavensku i bh. kinematografiju. Osvojio je ukupno 104 priznanja, među kojima je više od 22 Grand Prixa, sedam nagrada za životno djelo, tri Zlatne kolajne, dvije Zlatne Arene i četiri Zlatna lovorova vijenca na festivalu MESS. Kroz bogatu međunarodnu karijeru, od Sarajeva i Beča do Ljubljane, Zagreba, Skopja i Beograda, ostavio je snažan trag kao glumac, reditelj i profesor, prenoseći znanje generacijama studenata u Linzu, Osijeku i Beogradu. Zijah Sokolović je umjetnik čije djelo prevazilazi granice pozorišta. Živi tamo gdje je pozorište i umjetnost.

Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra dobili su mnogi istaknuti domaći i regionalni umjetnici kao što su Ines Fančović, Nermin Tulić, Radovan Marušić, Nada Đurevska, Zoran Bečić Mustafa Nadarević, Tvrtko Kulenović, Kaća Dorić, Sead Bejtović, Oskar Danon, Kompanija East West Centar, Mirjana Karanović, Žarko Mijatović, Katarina Kocka, Ljubica Ostojić, Vanja Popović, Rade Šerbedžija, Agencija Fabrika, Josip Pejaković, Jasna Diklić, Nijaz Alispahić, posthumno Dragan Jovičić, Tomaž Pandur, Milka Podrug Kokotović, Gradimir Gojer, ali i istaknuta evropska i svjetska imena kao što su: Susan Sontag, Bibi Anderson, Petar Schumann, Massimo Schuster, Frank Castorf, Paolo Magelli, Jan Lauwers, Giorgio Ursini, Chris Keulemans, Herve Loichemol i Lee Delong.