Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Izložbe Likar i Strašni u Umjetničkoj galeriji

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine će u četvrtak, 9. novembra, otvoriti dvije izložbe i to na dvije različite lokacije, u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine i Galeriji Općine Novi Grad.

Samostalna izložba istaknutog umjetnika Franje Likara biće otvorena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u 18.30 sati. Franjo Likar (Varaždin, 1928) u svom vrlo bogatom opusu, Likar ostaje otvoren za istraživanja i neprekidno stvara, te će na ovoj izložbi biti predstavljena njegova najnovija djela. Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu 1951. godine. Pored slikarstva, skulpture i grafike, bavi se pozorišnom scenografijom, filmom, fotografijom i instalacijom. Dobitnik je nekoliko republičkih, gradskih i strukovnih nagrada za svoj rad. Od 2008. godine član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Klagenfurtu (Austrija), Brelima (Hrvatska) i Sarajevu.

Posjetioci će izložbu moći pogledati do 9. decembra 2017.

U Galeriji Općine Novi Grad će od 15:30 sati biti otvorena izložba čuvenog fotografa Milomira Kovačevića Strašnog. Izložba fotografija „Sarajevo“ Milomira Kovačevića Strašnog je pogled na Sarajevo pogođeno ratom, ali i dalje urbano, u kojem vizualna kultura i pisana riječ ni tada nisu zamrle. Fotografije Milomira Kovačevića Strašnog nisu samo reporterske, sasvim su drugačije od fotografija stranih ratnih fotografa. One su bogate značenjima i mogućim tumačenjima, pune simbola, duboke i poetične, one pripadaju svom svijetu, koji u ratnom haosu niko nije mogao uništiti.

Izložba ostaje otvorena do 15. novembra, a Galerija Općine Novi Grad Sarajevo otvorena je svaki radni dan, od 09:00 do 16:30 sati. Ulaz na izložbu je besplatan.

Pored ove dvije izložbe u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine postavljena je izložbe «Đoko Mazalić, 1888 – 1975» (10.10 – 14.11.2017) i stalna postavka «Oprostorena intima».

Književni prevodioci kao posrednici u dijalogu kultura

Književni prevodioci kao posrednici u dijalogu kultura

Projekat Goethe-Instituta i Francuskog instituta u BiH

u saradnji sa Udruženjem Prevodilaca u BiH i EU info centrom

08.11.2017, 18 sati

Književno veče

Čitanja putopisa iz vremena austroguarske vladavine 1878-1918.

1878 Medijateka Francuskog Instituta, Mula Mustafe Bašeskije 8, Sarajevo godine završava valadavina Osmanskog carstva u Bosni i Hercegovini te se Bosna i Hercegovina na Berlinskom kongresu dodjeljuje Austrougarskoj. Tada Bosna i Hercegovina postaje dostupna za putopisce, novinare, entnologe i historičare iz zapadne i srednje Evrope. Austrijanci, Nijemci, Francuzi – svi oni koriste priliku da istražuju i otkrivaju, za njih veoma egzotičnu zemlju. Posljedica toga je nastajanje mnogobrojnih putopisa. Tako da je moguće pronaći izvještaje koji ističu činjenice ali i jako orjentalističke izvještaje sa negativnim stereotipima, koji su usmjereni iz „zapadnjačkog“ odnosno kolonijalnog ugla gledanja, i izvještaji, koji nude pozitivnu ili čak romantičnu sliku države. Ova jedinstvena svjedočanstva o “pogledu izvana” na historijsku Bosnu i Hercegovinu biće dočarana čitanjem mnogobrojnih kolaža.

09.11.2017, 18 sati

Okrugli stol „Književni prevodioci kao posrednici u dijalogu kultura“ EU Info centar, Skenderija 3a, Sarajevo

Prevodioci imaju odlučujuću ulogu u demokratskom procesu evropskih integracija. To je posebno važno u kontekstu Bosne i Hercegovine, zvaničnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji od 20. septembra 2016. godine.
Ovaj okrugli sto će razmatrati ulogu prevodioca u kulturnim razmjenama jer da bi se razumjeli potrebnp je poznavati jezik i kulturuh drugih

Njemačko-francuski kulturni fond osnovan je u januaru 2003. povodom 40. godišnjice Elizejskog ugovora. Kao jedinstven instrument saradnje obje strane Rajne, jača njemačko-francusko partnerstvo u oblasti kulture i podstiče zajedničko angažiranje obje zemlje u pogledu Evropskih integracija. Fond podržava njemačko-francuske kulturne projekte u trećim zemljama. Te projekte zajedno razvijaju i provode Goethe-Institut i Francuski institut s partnerima u zemljama domaćinima.

Kompletan program 12. Pravo Ljudski Film Festivala

Pravo Ljudski Film Festival predstavlja svoj program za ovogodišnje, 12. po redu izdanje koje obuhvata 60 filmova u glavnoj selekciji, dok će 32 filma biti prikazana u sklopu Zumiraj prava film festivala za mlade.

Humanitarna pitanja i odgovor društva

Zumiraj prava film festival za mlade obuhvata četiri programa: Zumiraj dokumentarni film, Zumiraj zvuk, Zumiraj animaciju i Budućnost je ovdje!. Zumiraj dokumentarni film je takmičarska selekcija, a najbolji film birat će mladi žiri koji čini jedanaest članova. Zumiraj zvuk ovogodišnji je novitet koji obuhvata četiri filma sa, riječima selektorice Adele Galešić, „alternativnim pristupom zvuku, a čine ga filmovi o japanskim noiserima, pankerima iz Mijanmara, muzičarima iz regije Sahel, te film o njemačkom bendu Einstürzende Neubauten“. Uz ovaj filmski program, Zumiraj prava za mlade pripremio je i radionicu zvuka koja se zove Sloboda kretanja, a vodi je njemački muzičar Marcus Beuter. Učesnici radionice održat će 12.11. performans „Kako zvuči sloboda?“ i time pokazati šta su tokom radionice naučili.

Program pod nazivom Budućnost je ovdje! obuhvataju filmove mladih kreativaca nastale u sklopu škole filma PLJFF-a Ko je vidio video?!, radionicu Oslikavanje humanosti, te saradnju sa prizrenskim DokuFestom.

Pravo Ljudski Film Festival naročito je ponosan na saradnju sa Međunarodnim komitetom Crvenog krsta (ICRC) koja je urodila zajedničkim programom: radionicom dokumentarnog filma Oslikavanje humanosti.

– Radi se o umjetničkom laboratoriju napravljenom za devet učesnika iz BiH, kojima su se pridružili troje učesnika iz Irana i jedan iz Libana. Naš cilj bio je prvenstveno da podignemo svijest o humanitarnim pitanjima koja su ostavila trag na bosanskohercegovačkom društvu, kao što su nestale osobe, neeksplodirana minska sredstva, ratno seksualno nasilje, migracije i progoni, no još nam je važnije bilo istražiti interes za ove teme kod mladih ljudi. Često se kaže da su mladi pasivni i rezignirani. Međutim, učesnici naših radionica su prevazišli naša najoptimističnija očekivanja i napravili su pet sjajnih kratkih filmova koji se ne bave isključivo humanitarnim pitanjima, nego i odgovorom društva na ta pitanja, ispričao je Elmir Camić, zamjenik šefa delegacije ICRC u BiH.

Filmovi nastali u toku radionice će tokom festivala doživjeti svjetsku premijeru, a humanitarna pitanja promišljat će i filmski program Istraživanje humanosti, koji obuhvata sedam filmova poznatih reditelja sa međunarodnim ugledom.

Smjelost i ironija

Glavni festivalski segment obuhvata festivalsku retrospektivu O slobodi, o onima koji su izgubili iluzije i o novoj borbi, potom selekciju savremenog dokumentarnog filma, Re:versus, te selekciju kratkog filma, Kratki (The Shorts).

– Festival otvaramo filmom Oktobar Sergeja Ejzenštejna, ponajviše zbog toga što ove godine obilježavamo stogodišnjicu Oktobarske revolucije. Revolucija je u Sovjetskom savezu dovela na vlast radnike i radnice i predstavlja jedan od najvažnijih događaja u historiji čovječanstva i jedan od najvažnijih trenutaka nad kojim trebamo reflektirati. Pravo Ljudski Film Festival je takav festival koji okuplja radnike i radnice, te reflektira nad nad nejednakošću, radničkom borbom, solidarnošću i slobodom, kazala je direktorica festivala i programska selektorica retrospektivnog programa, Kumjana Novakova.

Dodala je kako je festival “postao dovoljno hrabar da na platno stavi film Sergeja Ejzenštejna”.

– To je jedan od najznačajnijih autora u istoriji filma, autor koji direktno veže ideologiju i političku borbu sa svojim slikama i koji smatra da je filmsko stvaralaštvo politički čin, ističe Novakova. Čin posvećivanja retrospektive temi slobode nazvala je ujedno hrabrim i ludim.

– Po meni, u periodu koji se karakterizira hiperkomercijalizacijom kulture, društvenog, ali i privatnog života, potpuna je ludost pričati o slobodi. Nisam sigurna koliko smo i da li smo slobodni, iako smatramo da nikad veću slobodu nismo imali. Nadam se da smo hrabri, jer nalazimo snage da pogledamo u oči svim silama koje limitiraju našu slobodu, jer više ne govorimo samo o sistemu, nego i o odlukama kojima sami sebi ograničavamo slobodu. Te odluke su rezultat kompleksnih procesa, ali i nedostatka obrazovanja, informacija, nezavisnog kulturnog sadržaja i scene kao prostora gdje te nedostatke možemo osvijestiti, pojasnila je Novakova.

Poseban program je i retrospektiva latvijske redateljice Laile Pakalnine, rediteljice koja i pored 50, uglavnom kratkih, filmova, stvara na margini dokumentarnog filma i fikcije, a njen se rad karakterizira političkom smjelošću i političkom ironijom. U okviru selekcije Re:versus PLJFF prikazuje savremeni dokumentarni film, odnosno „filmove koji su u proteklih godinu dana imali festivalski život“.

– To su filmovi koji sa PLJFF-om dijele senzibilitet i bave se ličnim pričama kao i aktuelnim svjetskim temama. Program obuhvata filmove autora koji su se već dokazali i prošli sve korake ka stvaranju snažnog individualnog izraza. To su jaki autorski glasovi koji imaju mogućnost da artikulišu svoje poruke i viđenje tema, navodi programska selektorica Lamia Šabić.

Program kratkog filma obećava radove „oslobođenje svih stega i konvencionalnih mišljenja o tome šta jeste i šta nije film“. „Naša publika zna da od programa Kratki može očekivati baš sve“, ističe selektorica Novakova. Posebno mjesto u okviru ovog programa ima kino-performans filmskog autorskog dua OJOBOCA, koji čine Anja Dornieden i Juan David Gonzalez Monroy.

– Ovaj duo će u u Sarajevu će imati performans u saradnji sa Umjetničkom galerijom BiH gdje će projekcije dva njihova rada ići sa filmske trake. U pitanju je seansa tzv. hororizma, ili, kako to autori nazivaju, metode unutrašnje i vanjske transformacije. Taj performans, pored projekcije, uključuje kontrolu zvuka i svjetla, čime se kreira određeni prostor i svijet u kojem se ti filmovi gledaju. Ne samo da gledamo film, nego ga i doživljavamo, ističu selektorice.

Takmičarska selekcija, extra muros, obuhvata osam filmova.

– U pitanju je platforma za promociju mladih autora kojima je ovo prvi ili drugi dokumentarni rad. Ti filmovi su prvi koraci, počeci u filmskom izražaju samih autora koji kroz film izražavaju sebe. Autori su izabrani jer pomiču granice u filmskom izrazu, i slobodni su da prave prve greške, jer suština extra murosa nisu savršeni filmovi, napravljeni u smislu konvencionalne strukture filma. Oni su hrabri i smjeli, jer istražuju neistražene teritorije i prostore, pojašnjava selektorica programa, Lamia Šabić.

izdanje PLJFF-a održava se od 8. do 13. novembra, dok Zumiraj prava film festival za mlade traje od 9. do 12. novembra.

Naše festivalske lokacije su Meeting Point, galerije Duplex 100m2 i Sklop, Umjetnička galerija u BiH, te Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!

Na Grani Zelenoj – “Druga Epizoda Uzbune”

Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Nisu u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. U Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama. U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo.

O ovim problemima govori Anes Podić Eko akcija.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

„Kakve zdravstvene usluge trebamo, a kakve dobijamo?“

Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i US Alumni asocijacija u BiH organizuju drugu panel diskusiju
o korištenju sredstava iz fondova za zdravstveno osiguranje građana u FBiH, koja će se održati u Sarajevu,
09.11.2017. u prostorijama Kina Kriterion, Obala Kulina bana 2, u 11:00h. Vrijeme predviđeno za izjave
medijima je u periodu od 11h do 11.30h i od 14h do 14.30h.

 Kakvo je naše zdravstvo, da li su moguća poboljšanja i koje korake treba preduzeti da bi do tih
unapređenja došlo?
 Zašto nije moguće realizovati neke zdravstvene usluge u BiH i da li smo u tom slučaju svjedoci
„organizovanog prikupljanja novca“ za plaćanje usluga u inostranstvu ?
 Kakav je zdravstveni status bosanskohercegovačke populacije i kakav je zdravstveni sistem koji
nam stoji na raspolaganju?
 Da li se svi raspoloživi zdravstveni resursi racionalno koriste?
 Da li se zdravstevni sistem provodi na načelima solidarnosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa, u
skladu sa zakonima o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti, bez obzira na starost, pol,
vjersku i etničku pripadnost ?
 Da li osigurana lica u svim kantonima Federacije BiH ostvaruju jednaka prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja?
 Da li bi sistem bio efektivniji kada bi se individualna i korporativna izdvajanja regulisala
konkretnim zakonskim rješenjima ?
Događaj će okupiti predstavnike relevantnih institucija, organizacija civilnog društva i građana. O ovoj temi
govoriće:
Snježana Bodnaruk, Sekretar ministarstva, Federalno ministarstvo zdravstva;
Dr. Željko Mišanović, direktor, Poliklinika FM (bivši Ministar zdravstva FBiH);
Prim. dr Senad Huseinagić, Direktor, Institut za zdravlje i sigurnost hrane;
Prim. mr. sci. Zahida Binakaj, predsjednica, Komora magistara farmacije FBiH;
Elvira Bešlija, Sekretar, Savez paraplegičara i oboljelih od dječije paralize;
Marin Bago, Predsjednik, Udruga “Futura”;
Prim. dr Edo Selimić, Dom zdravlja Sarajevo
Moderator javne diskusije je dr. Bakir Nakaš
Zaključci i prijedlozi sa ovog događaja biće upućeni Minist

artsvu zdravlja FBiH kao i predstavnicima
političkih partija u Parlamentu FBiH, kao kvalitativni doprinos organizacija civilnog društva u obezbjeđenju
kvalitetnijih zdravstvenih usluga.

Drugu iz serije javnih debata podržao USAID, finansijskom podrškom kroz Projekat održivosti civilnog
društva (CSSP).

Izložba konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće”

Otvorenje izložbe konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće”će biti upriličeno u galeriji Collegium artisticum, u srijedu, 8. novembra 2017. godine u 18:00 sati.

Općina Centar je u suradnji sa Asocijacijom arhitekata u Bosni i Hercegovni i Službom za prostorno uređenje i komunalne poslove Općine Centar Sarajevo organizovala Javni, projektni, jednostepeni, anonimni arhitektonski konkurs za izradu idejnog rješenja objekta “Austrijska kuća”.

Cilj konkursa bio je unapređenje prostornih uslova za odgoj i obrazovanje u Općini Centar. Obnova “Austrijske kuće” može biti značajan činilac u razvoju kulture i umjetnosti kroz formu Dnevnog centra za zdravo odrastanje djece.

Prijavu za učešće u izradi konkursnog rješenja preuzelo je 49 kandidata, a do naznačenog roka u prostorije Općine Centar primljeno je 26 radova koji će biti predstavljeni na izložbi u galeriji Collegium artisticum.

Nakon analize pristiglih radova i obavljenog žiriranja, članovi stručnog žirija u sastavu: Alma Sadović, dipl.ing.arh, Amir Vuk, dipl.ing.arh. i Ibrica Jašarević dipl.ing.arh, dodijelili su prvu, drugu i dvije ravnopravne treće nagrade za arhitektonsko urbanističko rješenje objekta “Austrijska kuća”.

I Nagrada

Autori: Ilma Kobilica i Zejd Kobilica

Saradnica: Emina Alić

II Nagrada

Autorica: Ena Kukić

Saradnik: Dinko Jelečević

III Nagrada

Autorice: Selma Tafro i Aida Koluder-Agić

III Nagrada

Autorice: Dina Haljeta i Ilma Begičević

Izložba konkursnih radova za idejno rješenje “Austrijske kuće” će biti otvorena za posjete do 15. novembra 2017. godine, svaki dan (osim nedjelje) u terminu:

Pon-Pet od 10:00 do 18:00 sati i Subotom od 10:00 do 14:00 sati.

Izložba “Museum Architecture Creative Shooting”

Prva u nizu izložbi u okviru Mjeseca muzeja u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine biće otvorena u utorak, 7.11.2017. u 19:00 sati. Riječ je o izložbi arhitektonske fotografije pod nazivom “Museum Architecture Creative Shooting”, čiji su autori mladi fotografi, članovi Creative Shooting tima iz Zenice. Ova grupa mladih ljudi djeluje na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine sa ciljem kritičkog posmatranja objekata i pojava u društvu, eliminišući naivno divljenje ili senzacionalistički način posmatranja njihove okolice. Promišljajući i učeći o etici u fotografiji, oni pokušavaju vizuelnim medijima navesti društvo da objektivnije posmatra pojave koje su dio njih i oko njih. Na izložbi će biti predstavljene fotografije koje vizuelno prezentiraju unutarnje i vanjske forme Historijskog muzeja BIH u korelaciji s njegovim okruženjem.

Organizatori izložbe su Forum građana Zenica i Historijski muzej BIH, a mentorica Creative Shooting tima magistrica vizualnih umjetnosti i doktorantica Majda Turkić. Na otvorenju izložbe će biti upriličen muzički performans Srednje muzičke škole iz Zenice, a izložbu otvara ataše za kulturu i obrazovanje ambasade SAD u BIH, Drew J. Giblin.

Srdačan pozdrav iz muzeja

Laku noć prijatelju mali

Piše: Amila Saleš

26.10.2017. (19. Oktobar)

Okruglo sedam dana je kako ga nema. Nema ga zbog ljudske gluposti i bahatosti. Nema ga jer glumimo da smo veliki. Najpametniji. Igramo se profesionalaca i dušobrižnika u amaterskoj ligi.

Ljudi dragi, nemam potrebu za osvetom, inatom i sličnim načinima besmislenog gubljenja energije i vremena. Nisam iz tih pjesama. Ali imam potrebu za istinom i za razumijevanjem. U namjeri i želji da ukažem na potrebu iskrenijih odnosa i bolje komunikacije makar, želim da vam ispričam zašto više nema mog malenog drugara, zamorčića PinDJonija, kojeg mnogi od vas poznaju, a neki su ga nedavno mogli upoznati i putem tv ekrana.

Nadam se da ova «akcija» zaslužuje akciju/reakciju i s vaše strane – pozivam vas da u komentaru podijelite vaše iskustvo na temu u nastavku. Kontam da možda tako možemo biti u prednosti, učeći iz drugih primjera, grešaka…pokušavajući ih usmjeriti…dati im pravo ime..ili ofarbati u pozitivno. Vrijedi pokušati ako ništa pozvati i na stari dobri sistem pravih vrijednosti – sistem nagrađivanja i kuđenja. Sve po zaslugama, drug moj. Dosta je turbo folka. Zar nije najjači fol biti ako ne najbolji onda što bolji i sretniji i iskreniji u onome što jesi. A ono si šta i kako radiš, misliš, osjećaš, kako djeluješ, živiš….

Čekala sam da mi se glava i srce razbistre kako ne bih pisala iz ljutnje, bijesa, tuge.

PinDJoni je bio lik i po.

Povjerenje sam očigledno ustupila pogrešnoj adresi i to je mog malenog drugara koštalo života. Išla sam na put i ne po prvi put naručila usluge Pet Hotela Sarajevo, kako bih obezbijedila adekvatan smještaj i njegu zamorčića. I ranije sam primjećivala i direktno ukazivala na male propuste na ovoj adresi, ali u nedostatku ovakvih usluga i servisa u našem gradu, a i u nedostatku raje koja ima mogućnost da se brine o Pindjoniju, ponovo sam kontaktirala pomenutu ekipu i dogovorila smještaj za dvije sedmice. Ustanova – firma koja nosi naziv kakav nosi stvarno mora da ispuni ono što se očekuje i ono što se podrazumijeva. Dozu ozbiljnosti pokazuje doduše formular kojeg sam uvijek rado ispunjavala, jer je dio procedure ali i utiska da je riječ o profesionalcima.

Već u petak kada su ga vratili primjetila sam ne samo praznu flašicu za vodu, neobičnu jednoličnu suhu hranu, već i neobične promjene u ponašanju i izgledu. Vikend promatranje me dodatno alarmiralo, a po sugestiji Dr. Krasnog A. i divne gospođe Lade, kojoj sam odletila do radnje po savjet, u ponedjeljak sam se obratila Dr. Ismaru Lutvikadiću na Veterinarskom fakultetu Sarajevo, čuvenom mladom stručnjaku za male kućne ljubimce. Sa svojim timom kolega i studenata počeo je akciju pretraga, a onda i spašavanja Pindjonija.

Uradili su sve moguće testove. Od EKG-a preko rentgena do vađenja krvi. Borba je trajala do četvrtka podne. Srce drago. Moj mali car. Pindžo, kako mu je mala Sara dala ime, koja mi je obogatila život zubatim poklonom prije gotovo četiri godine. PinDJoni smo ga zvali, jer je lik i po. Uspavali smo ga jer je bilo jasno da je upitan njegov nastavak ali i kvalitet života. Srce i bubrezi su već oštećeni. Nemoć i nepokretnost uzeli maha.

Da bi ironija i agonija u duetu ojačale… u vrlo otvorenom i iskrenom razgovoru kojeg sam imala preključer sa direktorom i vlasnikom Pet Hotela, Rifetom Hadžićem, koji apsolutno priznaje i preuzima krivicu ovog strašnog propusta, o kojem je prekasno obaviješten, saznala sam da oni imaju i svog veterinara te izuzetnu saradnju s mnogim vrlim veterinarima… znači da je osoba koja je bila zadužena za Pindjonija dnevno posvetila 7 minuta pažnje, moglo se sve ovo izbijeći…u svakom slučaju spriječiti ovakav ishod…

Pored usmenog preuzimanja krivice i izvinjenja, vođa ovog hotela je sanirao veterinarske troškove i suspendovao radnicu koja je bila zadužena za malenog gosta.

Najavila sam ovo pisanje, ali nemam namjeru da dižem ikakvu hajku. Ne želim da iko zbog ovog ostane bez posla, jer znam gdje živimo, ali želim da se zamislimo nad svojim postupcima. Želim da se dobro zamislimo.

Želim samo da kažem, svi umijemo i možemo i trebamo biti bolji ljudi.

Počivaj u miru prijatelju mali. Srećo lijepa. Hvala ti za svu radost. Hvala ti u ime sve raje, koja te voli i kojoj nedostaješ. Oprosti mi.

Laku noć dragi prijatelju. Laku noć PinDJoni.

6. Otvoreni univerzitet: Šta da se radi?

Šesti po redu Otvoreni univerzitet održat će se u Sarajevu od 9. do 11. novembra 2017. pod naslovom Šta da se radi? Na samu stogodišnjicu Oktobarske revolucije, naslov čuvenog Lenjinovog pamfleta iz 1902. godine ostaje i dalje ključno društveno i političko pitanje i u 21. stoljeću. Na Otvorenom univerzitetu tražit će se odgovori na javnim raspravama o zajedničkom jeziku, novim društvenim pokretima i urbanim borbama, protestima i plenumima, današnjoj krizi Evrope, historijskom revizionizmu i nacionalizmu, kao i o prošlosti i budućnosti komunističke ideje. Ove godine Otvoreni univerzitet uvodi novi format u vidu javnih rasprava na koje su pozvani svi zainteresirani da, nakon uvodnih referata, daju svoj prilog naporima da se pronađu konkretni odgovori i moguća rješenja. I u svojem šestom izdanju Otvoreni univerzitet želi pokrenuti široku društvenu raspravu i otvoriti prostor za alternativne i inovativne pristupe našoj sadašnjosti i budućnosti.

Otvoreni univerzitet počinje s radom u četvrtak, 9. novembra u 19.00 sati u Historijskom muzeju BiH izložbom Dejana Kaludjerovića Europoly (The European Union Identity Trading Game) koja koristeći format društvene igre monopoly preispituje položaj imigranata u Evropskoj uniji te duboki jaz između tzv. evropskih vrijednosti i realnosti. Na otvaranju izložbe, koja će biti otvorena za posjetitelje do 18. novembra, s autorom će razgovarati Jelena Petrović.

U petak 9. 11. Otvoreni univerzitet se seli u Sarajevski ratni teatar (SARTR) gdje će se s početkom u 16.00 sati održati rasprava Šta da se radi… s jezikom? Ko (ne) govori zajednički? Objavljena u Sarajevu 30. marta ove godine, Deklaracija o zajedničkom jeziku je izazvala jedan od najvećih kulturno-političkih skandala u posljednjih tridesetak godina. Bilo da je napadana, bilo da je branjena, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Referate o ovoj temi će iznijeti Vladimir Arsenijević i Nerzuk Ćurak, dok će Žarka Radoja moderirati raspravu.

Druga rasprava prvog dana posvećena je povratku gradova na političku scenu. Pod naslovom Šta da se radi… u gradu? Promjena dolazi odozdo, urbani aktivisti iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, Iva Marčetić, Alma Midžić i Marko Aksentijević će s moderatorom Borišom Mraovićem govoriti o borbama za urbana zajednička dobra i javni prostor kao i o mogućnostima municipalne demokracije.

Drugi dan završava s raspravom Šta da se radi… s revolucijom? Institucije, plenumi, ulica. Svjetlana Nedimović, Iva Marković i Rada Borić će podijeliti svoja aktivistička iskustva s uličnih protesta, društvenih akcija, kao i iz institucija vlasti poput gradske skupštine. Ines Tanović Sijerčić će potom moderirati raspravu o pitanju odnosa institucija i vaninstitucionalnog djelovanja te novih formi političkog i društvenog angažmana.

Diskusija započeta na otvaranju izložbe Europoly nastavlja se trećeg dana Otvorenog univerziteta, u subotu 10.11. u 16.00 sati, na javnoj raspravi Šta da se radi… s Evropom? Kriza, nejednakosti i migracije. Raspravu će moderirati Emin Eminagić, a uvodne referate o krizi Evropske unije, velikim socijalnim nejednakostima, mjerama štednje, izbjegličkom i migrantskom valu kao i rastu ekstremne desnice predstavit će Danijela Dolenec i Igor Štiks.

Šta da se radi… s nacionalizmom i revizionizmom? U Evropi i na Balkanu tema je rasprave u 18.00 sati o odnosu nacionalizma i historijskog revizionizma kojeg prati sve veća afirmacija historijskog fašizma i uz njega vezanih ličnosti, marginalizacija antifašizma te relativizacija genocida i holokausta. Nenad Porobić i Artan Sadiku će u uvodnim referatima dati pregled takvih pojava kao i načina otpora, dok će Dino Abazović moderirati javnu raspravu.

Konačno, posljednja rasprava Šta da se radi… s komunizmom? Bauk, trauma, budućnost je posvećena komunizmu kao ideologiji i praksi. U 20.00 sati Asim Mujkić i Boris Buden će se, zajedno s moderatorom Filipom Balunovićem, osvrnuti na povijesni i sadašnji baukkomunizma, traumu komunističkih diktatura kao i traumu sloma socijalističkih režima te se pridružiti javnoj raspravi o budućnosti komunizma.

6. Otvoreni univerzitet Sarajevo

ŠTA DA SE RADI?

9.-11. novembar/studeni 2017.

Historijski muzej BiH

SARTR – Sarajevski ratni teatar

6. Otvoreni univerzitet organizira Centar za obrazovanje i društvenu akciju (CODA) uz podršku Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BIH) te u saradnji sa sarajevskim Udruženjem za kulturu i umjetnost Crvena, beogradskim Krokodilom i bečkim Blockfrei.