Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Laku noć prijatelju mali

Piše: Amila Saleš

26.10.2017. (19. Oktobar)

Okruglo sedam dana je kako ga nema. Nema ga zbog ljudske gluposti i bahatosti. Nema ga jer glumimo da smo veliki. Najpametniji. Igramo se profesionalaca i dušobrižnika u amaterskoj ligi.

Ljudi dragi, nemam potrebu za osvetom, inatom i sličnim načinima besmislenog gubljenja energije i vremena. Nisam iz tih pjesama. Ali imam potrebu za istinom i za razumijevanjem. U namjeri i želji da ukažem na potrebu iskrenijih odnosa i bolje komunikacije makar, želim da vam ispričam zašto više nema mog malenog drugara, zamorčića PinDJonija, kojeg mnogi od vas poznaju, a neki su ga nedavno mogli upoznati i putem tv ekrana.

Nadam se da ova «akcija» zaslužuje akciju/reakciju i s vaše strane – pozivam vas da u komentaru podijelite vaše iskustvo na temu u nastavku. Kontam da možda tako možemo biti u prednosti, učeći iz drugih primjera, grešaka…pokušavajući ih usmjeriti…dati im pravo ime..ili ofarbati u pozitivno. Vrijedi pokušati ako ništa pozvati i na stari dobri sistem pravih vrijednosti – sistem nagrađivanja i kuđenja. Sve po zaslugama, drug moj. Dosta je turbo folka. Zar nije najjači fol biti ako ne najbolji onda što bolji i sretniji i iskreniji u onome što jesi. A ono si šta i kako radiš, misliš, osjećaš, kako djeluješ, živiš….

Čekala sam da mi se glava i srce razbistre kako ne bih pisala iz ljutnje, bijesa, tuge.

PinDJoni je bio lik i po.

Povjerenje sam očigledno ustupila pogrešnoj adresi i to je mog malenog drugara koštalo života. Išla sam na put i ne po prvi put naručila usluge Pet Hotela Sarajevo, kako bih obezbijedila adekvatan smještaj i njegu zamorčića. I ranije sam primjećivala i direktno ukazivala na male propuste na ovoj adresi, ali u nedostatku ovakvih usluga i servisa u našem gradu, a i u nedostatku raje koja ima mogućnost da se brine o Pindjoniju, ponovo sam kontaktirala pomenutu ekipu i dogovorila smještaj za dvije sedmice. Ustanova – firma koja nosi naziv kakav nosi stvarno mora da ispuni ono što se očekuje i ono što se podrazumijeva. Dozu ozbiljnosti pokazuje doduše formular kojeg sam uvijek rado ispunjavala, jer je dio procedure ali i utiska da je riječ o profesionalcima.

Već u petak kada su ga vratili primjetila sam ne samo praznu flašicu za vodu, neobičnu jednoličnu suhu hranu, već i neobične promjene u ponašanju i izgledu. Vikend promatranje me dodatno alarmiralo, a po sugestiji Dr. Krasnog A. i divne gospođe Lade, kojoj sam odletila do radnje po savjet, u ponedjeljak sam se obratila Dr. Ismaru Lutvikadiću na Veterinarskom fakultetu Sarajevo, čuvenom mladom stručnjaku za male kućne ljubimce. Sa svojim timom kolega i studenata počeo je akciju pretraga, a onda i spašavanja Pindjonija.

Uradili su sve moguće testove. Od EKG-a preko rentgena do vađenja krvi. Borba je trajala do četvrtka podne. Srce drago. Moj mali car. Pindžo, kako mu je mala Sara dala ime, koja mi je obogatila život zubatim poklonom prije gotovo četiri godine. PinDJoni smo ga zvali, jer je lik i po. Uspavali smo ga jer je bilo jasno da je upitan njegov nastavak ali i kvalitet života. Srce i bubrezi su već oštećeni. Nemoć i nepokretnost uzeli maha.

Da bi ironija i agonija u duetu ojačale… u vrlo otvorenom i iskrenom razgovoru kojeg sam imala preključer sa direktorom i vlasnikom Pet Hotela, Rifetom Hadžićem, koji apsolutno priznaje i preuzima krivicu ovog strašnog propusta, o kojem je prekasno obaviješten, saznala sam da oni imaju i svog veterinara te izuzetnu saradnju s mnogim vrlim veterinarima… znači da je osoba koja je bila zadužena za Pindjonija dnevno posvetila 7 minuta pažnje, moglo se sve ovo izbijeći…u svakom slučaju spriječiti ovakav ishod…

Pored usmenog preuzimanja krivice i izvinjenja, vođa ovog hotela je sanirao veterinarske troškove i suspendovao radnicu koja je bila zadužena za malenog gosta.

Najavila sam ovo pisanje, ali nemam namjeru da dižem ikakvu hajku. Ne želim da iko zbog ovog ostane bez posla, jer znam gdje živimo, ali želim da se zamislimo nad svojim postupcima. Želim da se dobro zamislimo.

Želim samo da kažem, svi umijemo i možemo i trebamo biti bolji ljudi.

Počivaj u miru prijatelju mali. Srećo lijepa. Hvala ti za svu radost. Hvala ti u ime sve raje, koja te voli i kojoj nedostaješ. Oprosti mi.

Laku noć dragi prijatelju. Laku noć PinDJoni.

 

6. Otvoreni univerzitet: Šta da se radi?

Šesti po redu Otvoreni univerzitet održat će se u Sarajevu od 9. do 11. novembra 2017. pod naslovom Šta da se radi? Na samu stogodišnjicu Oktobarske revolucije, naslov čuvenog Lenjinovog pamfleta iz 1902. godine ostaje i dalje ključno društveno i političko pitanje i u 21. stoljeću. Na Otvorenom univerzitetu tražit će se odgovori na javnim raspravama o zajedničkom jeziku, novim društvenim pokretima i urbanim borbama, protestima i plenumima, današnjoj krizi Evrope, historijskom revizionizmu i nacionalizmu, kao i o prošlosti i budućnosti komunističke ideje. Ove godine Otvoreni univerzitet uvodi novi format u vidu javnih rasprava na koje su pozvani svi zainteresirani da, nakon uvodnih referata, daju svoj prilog naporima da se pronađu konkretni odgovori i moguća rješenja. I u svojem šestom izdanju Otvoreni univerzitet želi pokrenuti široku društvenu raspravu i otvoriti prostor za alternativne i inovativne pristupe našoj sadašnjosti i budućnosti.

Otvoreni univerzitet počinje s radom u četvrtak, 9. novembra u 19.00 sati u Historijskom muzeju BiH izložbom Dejana Kaludjerovića Europoly (The European Union Identity Trading Game) koja koristeći format društvene igre monopoly preispituje položaj imigranata u Evropskoj uniji te duboki jaz između tzv. evropskih vrijednosti i realnosti. Na otvaranju izložbe, koja će biti otvorena za posjetitelje do 18. novembra, s autorom će razgovarati Jelena Petrović.

U petak 9. 11. Otvoreni univerzitet se seli u Sarajevski ratni teatar (SARTR) gdje će se s početkom u 16.00 sati održati rasprava Šta da se radi… s jezikom? Ko (ne) govori zajednički? Objavljena u Sarajevu 30. marta ove godine, Deklaracija o zajedničkom jeziku je izazvala jedan od najvećih kulturno-političkih skandala u posljednjih tridesetak godina. Bilo da je napadana, bilo da je branjena, nikoga nije ostavila ravnodušnim. Referate o ovoj temi će iznijeti Vladimir Arsenijević i Nerzuk Ćurak, dok će Žarka Radoja moderirati raspravu.

Druga rasprava prvog dana posvećena je povratku gradova na političku scenu. Pod naslovom Šta da se radi… u gradu? Promjena dolazi odozdo, urbani aktivisti iz Beograda, Zagreba i Sarajeva, Iva Marčetić, Alma Midžić i Marko Aksentijević će s moderatorom Borišom Mraovićem govoriti o borbama za urbana zajednička dobra i javni prostor kao i o mogućnostima municipalne demokracije.

Drugi dan završava s raspravom Šta da se radi… s revolucijom? Institucije, plenumi, ulica. Svjetlana Nedimović, Iva Marković i Rada Borić će podijeliti svoja aktivistička iskustva s uličnih protesta, društvenih akcija, kao i iz institucija vlasti poput gradske skupštine. Ines Tanović Sijerčić će potom moderirati raspravu o pitanju odnosa institucija i vaninstitucionalnog djelovanja te novih formi političkog i društvenog angažmana.

Diskusija započeta na otvaranju izložbe Europoly nastavlja se trećeg dana Otvorenog univerziteta, u subotu 10.11. u 16.00 sati, na javnoj raspravi Šta da se radi… s Evropom? Kriza, nejednakosti i migracije. Raspravu će moderirati Emin Eminagić, a uvodne referate o krizi Evropske unije, velikim socijalnim nejednakostima, mjerama štednje, izbjegličkom i migrantskom valu kao i rastu ekstremne desnice predstavit će Danijela Dolenec i Igor Štiks.

Šta da se radi… s nacionalizmom i revizionizmom? U Evropi i na Balkanu tema je rasprave u 18.00 sati o odnosu nacionalizma i historijskog revizionizma kojeg prati sve veća afirmacija historijskog fašizma i uz njega vezanih ličnosti, marginalizacija antifašizma te relativizacija genocida i holokausta. Nenad Porobić i Artan Sadiku će u uvodnim referatima dati pregled takvih pojava kao i načina otpora, dok će Dino Abazović moderirati javnu raspravu.

Konačno, posljednja rasprava Šta da se radi… s komunizmom? Bauk, trauma, budućnost je posvećena komunizmu kao ideologiji i praksi. U 20.00 sati Asim Mujkić i Boris Buden će se, zajedno s moderatorom Filipom Balunovićem, osvrnuti na povijesni i sadašnji baukkomunizma, traumu komunističkih diktatura kao i traumu sloma socijalističkih režima te se pridružiti javnoj raspravi o budućnosti komunizma.

 

6. Otvoreni univerzitet Sarajevo

ŠTA DA SE RADI?

9.-11. novembar/studeni 2017.

Historijski muzej BiH

SARTR – Sarajevski ratni teatar

 

6. Otvoreni univerzitet organizira Centar za obrazovanje i društvenu akciju (CODA) uz podršku Friedrich-Ebert-Stiftung u Bosni i Hercegovini i Inicijative mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BIH) te u saradnji sa sarajevskim Udruženjem za kulturu i umjetnost Crvena, beogradskim Krokodilom i bečkim Blockfrei.

Na Grani Zelenoj – “Druga Epizoda Uzbune”

Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Nisu u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. U Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama. U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo.

O ovim problemima govori Anes Podić Eko akcija.

 

BHFF 2018 Konkurs za prijavu filmova

Petnaestogodišnji Bosanskohercegovački Film Festival (BHFF) održati će se u Njujorku od srijede, 11. aprila, do subote, 14. aprila 2018. godine!

BHFF promoviše raznolikost Bosne i Hercegovine u SAD-u, služi kao čvrsta veza između bh. dijaspore u Njujorku i njene domovine, te predstavlja bosansku kulturu široj njujorškoj publici. Od skromnog začetka prije petnaest godina, festival je prerastao u svojstven njujorški fenomen kojeg uvažuju filmski stvaralaci, producentske kuće, i opšta filmska zajednica. Pored takmičaskih i specijalnih programa koji skupa prikazuju oko 15 filmova godišnje, BHFF također priređuje interaktivne, kolaborativne događaje koje služe kao platforma za bitne dijaloge između gostiju, većinom filmski stvaralaci sa Balkana, i mnogobrojne njujorške publike.

Zvanični konkurs za prijavu filmova za BHFF je otvoren do 1. februara 2018. godine. Filmski odbor BHFF-a će birati filmove u nekoliko kategorija, kao što su dokumentarni, igrani, kratki i animirani. Festival želi predstaviti filmove bh. reditelja, kao i filmove stranih reditelja koji obrađuju teme iz Bosne i Hercegovine.

Među nagrađenim filmovima tokom festivala u 2017. godini su najbolji igrani film Dobra žena Mirjane Karanović, koja je također osvojila nagradu BHFF žirija za najbolju glumačku izvedbu; najbolji dokumentarni film Zabranjeno pušenje u Sarajevu Gianluce Loffreda; najbolji kratki film Izbjeglica 532 Gorana Kapetanovića; i Smrt u Sarajevu Danisa Tanovića, koji je osvojio Zlatnu Jabuku za najbolje filmsko ostvarenje po izboru publike.

Festival je u proteklih petnaest godina posjetio širok spektar gostiju i učesnika, od proslavljenih filmskih stvaralaca do nadolazećih režisera.

Dva specijalna programa za kraj XX1. Jazz Festa

Nedjelju na XX1. Jazz Festu Sarajevo otvorit će koncert za djecu u 12.00, a repertoar jazz standarda odabran za najmlađe izvest će bosanskohercegovački i makedonski muzičari trubač Trajče Velkov, saksofonista Kiril Kuzmanov, basista Edvin Hadžić, pijanista Filip Dimiškovski i bubnjar Viktor Filipovski.

U 19.00 počinje prvi od dva specijalna programa koji će zatvoriti XX1. izdanje Jazz Festa a kojima će biti predstavljeni i bosanskohercegovački umjetnici – koncert ansambla Banjalučanina Dejana Terzića i sjajnih muzičara američkog saksofoniste Chrisa Speeda, britanskog basiste Phila Donkina i pijaniste Bojan Zulfikarpašić. Kvartet će izvesti repertoar sa svog aktuelnog albuma Prometheus snimljenog u New Yorku prošle godine.

Drugi koncert u 20.30, kojim će biti zvanično okončana sedmica muzike u Sarajevu, bit će nastup 40-članog Kamernog hora Muzičke akademije u Istočnom Sarajevu pod dirigentskom palicom maestra Radeta Radovića, a na koncertu će biti izveden repertoar pravoslavne duhovne muzike.

Svi današnji programi bit će izvedeni u Domu policije, a ulaznice se mogu kupiti u box office od 11.00.

Jazz Fest Sarajevo: program za 3. novembar

Četvrti dan XX1. Jazz Festa Sarajevo 2017 publici će predstaviti sedam festivalskih programa.

U 12.00 italijanski historičar Francesco Martinelli održat će predavanje Night in Tunisia o uticaju islama na jazz, dok će u 13.30 biti održana radionica bh. pjevačice Nataše Mirković o Univerzalnom vođenju glasa. Oba programa su otvorena za javnost uz prethodnu najavu.

U Domu policije danas će biti održana četiri koncerta. Švedski saksofonista, improvizator i kompozitor Mats Gustafsson kojeg muzička kritika naziva jednim od najcjenjenijih free jazz saksofonista, “kraljem švedske impro scene” i “istinskim muzičkim istraživačem” održat će solo koncert u 18.00 a u 19.00 na glavnoj sceni Jazz Festa nastupaju basista William Parker i bubnjar i perkusionista Hamid Drake. Za ova dva koncerta u prodaji je jedna ulaznica.

U 21.00 mladi francuko-belgijski trio Hermia-Ceccaldi-Darrifourcq koji ne preza od neistraženih muzičkih sfera predstavit će se 60-minutnim koncertom a nakon njih u 22.30 nastupa austrijski Kompost 3. I za ova dva koncerta važi jedna ulaznica.

U Jazzbini će i večeras biti održani koncert i jam session u okviru festivalskog programa Late Nite Stage. Nastupaju  trubač Trajče Velkov, saksofonista Kiril Kuzmanov, kontrabasista Edvin Hadžić, pijanista Filip Dimiškovski i bubnjar Viktor Filipovski.

Ulaznice za sve koncerte koji će danas i narednih dana biti održani u Domu policije, mogu se kupiti u box officeu u Domu policije od 12.00 od 23.00. Za programe u Jazzbini, ulaznice se prodaju na ulazu u klub.

Spoj plesa, likovne umjetnosti i improvizirane muzike u SARTR-u

U utorak, 07. novembra u 20h na sceni SARTR-a gostuje Pozorišno Udruženje “Letnji Bioskop” sa plesnom predstavom “IMAGO SONUS”. Plesna predstava „Imago Sonus“ bazirana je na sintezi plesa, likovne umjetnosti i muzike.

Osnovni motiv predstave je kontinuitet, a u okviru toga snaga u izražavanju priče koja se ostvaruje u trenutku, formiranje slike, formiranje slike o prošlosti, anegdote, unaprijed osmišljene koreografije koje su nastale na osnovu istinitih događaja, kao i pokreti i ples koji su rezultat trenutnog podsticaja, a sve to uz pratnju muzičke improvizacije.

U prostoru iz predstave u predstavu se u scenografiji pojavljuje nova, originalna slika. Za taj rad u svakoj prilici pozivaju se likovni umetnici koji nekoliko dana pred predstave stvaraju sliku veličine 220x350cm. Slika nastaje u prisustvu plesača, koji prate pokrete ruku slikara. Likovno djelo igra značajnu ulogu u predstavi, budući da se iz predstave u predstavu slika pojavljuje kao novi element, razvijajući se na podnom platnu, ranije pripremljeno, stvarajući se korakom i pokretom plesača, u koleraciji i interakciji sa novom improvizovanom muzikom.

Ples/koreografija: Deneš Debrei i Heni Varga
Muzika/kompozitor: Jasna Jovićević
Svjetlo: Borisu Butorac
Slika: Bojan i Dada Hadžihalilović

Cijena ulaznice iznosi 10KM, popust učenicima, studentima i penzionerima na 5KM. Rezervacije ulaznica na 033 664 070 ili slanjem poruke u inbox https://www.facebook.com/sartr1992/.

Nagrada “Zoranov brk” u rukama Davora Golubovića

Na 26 festivalu „Dani Zorana Radmilovića“, održanom u njegovom rodnom gradu, i na sceni njegova matičnog pozorišta, predstava „Mirna Bosna“ pozdravljena dugotrajnim aplauzom. Od četiri briljantno urađene uloge, žiri festivala dodijelio je prestižni „Zoranov brk“ Davoru Goluboviću za ulogu Bokija Aleksića.

“Jako sam uzbuđen zbog nagrade, iz više razloga. Mislim da je prva predstava, koju sam vidio na VHS-u bila „Radovan III“. Kad sam bio dijete. I zapravo od tada potiče moje razmišljanje koliko glumac može imati slobodan duh. Mislim da za Zorana Radmilovića važi da je atleta srca, što je cilj svakog dobrog glumca. I što je jako teško”, rekao je, krajnje emotivno i gotovo sa suzama u očima, nakon predstave na pres konferenciji. “Ovo je moja druga profesionalna predstava. Bilo je zanimljivo zbog toga što je ovo priča o svim običnim ljudima, koji žive u Sarajevu I koji imaju veliki problem jer treba da pređu iz jednog sistema u drugi sistem vrijednosti. To je sistem u kom nema časti, poštenja, posla, razumijevanja među ljudima. Ljudi koji su navikli da u prošlim vremenima dijele sa drugim ljudima sreće I nesreće. Oni su izgubljeni u ovom vremenu, koje gazi sve pred sobom. Ovo je zapravo priča o tome, koliko su ti ljudi igubili sebe u jednom prelaznom vremenu.”

Predstavu „Mirna Bosna“ možete gledati na redovnom repertoaru Kamernog teatra 55 već sutra, 04.11.2017. godine sa početkom u 20,00 sati. Ulaznice možete kupiti na blagajni Kamernog teatra 55 svakim danom od 10,00 – 12,00 i od 16,00 – 20,00 sati

Projekat “Nijedno dijete bez paketića 2017”

Udruženje “Ruku na srce” poziva studente, sugrađane i predstavnike kompanija da učestvuju u humanitarnom projektu “Nijedno dijete bez paketića 2017”.

„Nijedno dijete bez paketića” je projekat u okviru kojeg je Udruženje „Ruku na srce“ prethodnih godina obezbijedilo novogodišnje paketiće za djecu iz socijalno ugroženih porodica registrovanih na području Kantona Sarajevo i šire, kao i djecu uključenu u program Jačanje porodice pri organizaciji SOS Dječija sela BiH uzrasta do 14 godina, koja drugačije nemaju prilike iskusiti te male radosti.

Zahvaljujući izuzetno dobrom odzivu javnosti prethodnih godina, paketiće su dobili i prvačići Osnovne škole “Srednje”, djeca iz Udruženja oboljelih od multiple skleroze Kantona Sarajevo, djeca iz Osnovne škole “Grivice“ – izbjegličko naselje Ježevac, djeca iz Javne ustanove – Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju “Vladimir Nazor“ Sarajevo, djeca iz JU “Socijalno pedagoška životna zajednica Bihać“, djeca iz Maglaja čije su porodice pogođene poplavama u maju 2014. godine, djeca iz Kamenice kod Zvornika, djeca iz Rogatice i djeca iz Dervente uključena u program američkog Caritasa, djeca registrovana u Merhamet MDD – R.O. Goražde kao i mnogobrojne porodice koje nisu bile u mogućnosti priuštiti to malo zadovoljstvo svojoj djeci, te su se obratili Udruženju za pomoć.

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha i podijeljenih čak 1650 paketića, članovi Udruženja su motivisani da ove godine ponovo pokušaju obradovati što veći broj djece školskog i predškolskog uzrasta. Paketići će biti podijeljeni uz prigodnu predstavu u kojoj će oživjeti heroji iz bajki, nakon čega će djeca imati priliku učestvovati i u kreativnim radionicama.

Iz udruženja “Ruku na srce” poručuju: „Pomozite nam da usrećimo najmlađe! Budite dio ovog velikog projekta, donirajte igračke, slatkiše, slikovnice, školski pribor ili čak napravite sami paketić i uljepšajte početak Nove godine onima koji će se tome najviše obradovati.“

Ukoliko niste u mogućnosti dostaviti nešto od navedenoga, na žiro račun Udruženja (1990490056036171, Sparkasse Bank) možete uplatiti i novčane donacije sa naznakom: Za akciju “Nijedno dijete bez paketića”. Rok za prikupljanje priloga je 12. decembar 2017. godine.

Za dodatne informacije kontaktirajte članove Udruženja putem sljedećih brojeva telefona: 061/061 338- 657; 061/866-878; emaila: rukunasrce@gmail.com ili Facebook Fan Pagea.

Udruženje „Ruku na srce“, vođeno ciljem pružanja pomoći socijalno ugroženim porodicama, okuplja studente svih fakulteta u Sarajevu ali i druge mlade ljude, koji pored svojih obaveza vrijeme posvećuju i humanitarnom radu. Iza Udruženja je mnogo uspješnih projekata o kojima možete saznati više na www.rukunasrce.ba.

Filmovi otvaranja i zatvaranja Zumiraj prava film festivala za mlade!

Ovogodišnji Pravo Ljudski Film Festival i Zumiraj prava festival za mlade podjednako su posvećeni krhkima i snažnima, onima koji su dovoljno hrabri da sanjaju: buntovnicima, pankerima, istraživačima, umjetnicima, vizionarima. Svima koji su sposobni svijet zamisliti boljim i ljepšim mjestom za život.

Program otvaramo u četvrtak, 9.11., filmom Andreasa Hartmanna Moj Buda je pank (2015.). To je film koji prati 25-godišnjeg pankera Kyaw Kyawa dok nastoji na noge podići pank scenu u Mijanmaru. Skeptičan prema navodnom demokratskom napretku zemlje koja tek što se oslobodila militantne diktatorske vlasti, on nastoji sa svojim bendom djelovati angažirano i stalno podsjećati na kršenje ljudskih prava, koje u ovoj zemlji ne prestaje. Muzika je za ove mlade ljude neodvojiva od protesta: kritikujući progon etničkih manjina, oni ujedno moraju i objasniti šta pank jeste i za šta stoji.

Kyaw Kyaw i njegov bend putuju kroz Mijanmar i nastoje prenijeti sugrađanima svoju osebujnu filozofiju – simbiozu budizma i panka koja nadilazi vjerske dogme i političke prakse. Mogu li pank, kao uvjerenje u slobodu i autonomiju individue, i budizam, kao vjera mira i tolerancije, ozdraviti podijeljenu zemlju?

Zumiraj prava film festival za mlade završava u nedjelju, 12.11., filmom Berlinska buntovnička srednja škola (2017.). Uradak Alexandera Kleidera govori o najčudnovatijoj školi koju možete zamisliti. Nastava počinje u 10:00, a učenici, inače mladi ljudi koji imaju ozbiljan problem s disciplinom, sami biraju šta će učiti i sami plaćaju svojim nastavnicima. Nema direktora, ni hijerarhije, ukinuto je ocjenjivanje, time i pritisak, a sve odluke se donose demokratski: zajedničkim glasanjem. I pored toga što im je škola tako radikalna, ovi učenici, prkoseći tradicionalnoj didaktici, postižu najviše moguće rezultate na državnim ispitima.

Pričajući njihovu priču, film ističe ključne probleme tradicionalnih školskih sistema i postavlja pitanje: šta to možemo naučiti od berlinskih buntovnika? Ili, riječima režisera: “Obrazovanje je danas potčinjeno mjerenju učinka, disciplina i suparništvo su pravila naših školskih i univerzitetskih sistema. Ali ko su ljudi koji prerastaju ove institucije? Kakve to vrijednosti uzgaja društvo koje je zainteresovano samo za kompetitivnost?”

Pozivamo vas da zajedno promišljamo prostore u kojima mladi ljudi odrastaju i stvaraju, i da sa njima, i od njih, učimo šta je to što život čini vrijednim, a svijet lijepim, kako bismo mogli oblikovati sudbinu svijeta i nas u njemu!

Pravo Ljudski Film Festival traje od 8.11. do 13.11.2017. godine, a Zumiraj prava film festival za mlade od 9.11. do 12.11.2017. godine. Ulaz na sve projekcije je slobodan. Dobrodošli/e!