Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Da li smo kao društvo dovoljno tolerantni da na jednak način tretiramo svakoga? Jesu li svi građani ravnopravni u ostvarivanju svojih prava?
Za mnogu djecu u našoj zemlji, odlazak u školu je nedosanjani san, a suočavanje s predrasudama – svakodnevna realnost.
Djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji su i dalje diskriminirani, isključeni iz zajednice, nevidljivi u odlukama nadležnih i okruženi predrasudama. Iako je inkluzija garantovana međunarodnim konvencijama i zakonskim odredbama u našoj zemlji, njeno sprovođenje u praksi još uvijek je nedovoljno.
Inkluzija ne smije biti iluzija, ona je moguća i društveno korisna. Za njeno sprovođenje nije potrebno mnogo – često je dovoljno krenuti od sebe i svojih predrasuda.
Organizacija Save the Children u Bosni i Hercegovini sprovodi kampanju „Svi smo mi djeca“ #MiDjeca čiji je cilj podići svijest javnosti o značaju uključivanja djece s poteškoćama u razvoju u školovanje i društvo.
Porukom „Svi smo mi djeca“ želi se prevazići dominirajući „model milosrđa“ koji je uz predrasude najčešći pristup u ophođenju sa djecom s poteškoćama u bh. društvu. Model milosrđa još više produbljuje jaz između manjine i većine, a zamijeniti ga treba model ljudskih prava koji potcrtava kvalitetno i dostojanstveno uključivanje u zajednicu, sa fokusom na mogućnosti i potencijale.
Tim povodom Save the Children predstavlja infografiku „Svi smo mi djeca“ koja kroz ilustrirane primjere oslikava suštinu inkluzije i približava je najširoj publici. U nastajanju infografike sudjelovale su osobe s invaliditetom, djeca s poteškoćama u razvoju i članovi njihovih porodica.
Kroz izjave u prvom licu, djeca s poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji obraćaju se javnosti, dajući putokaze i primjere na koji način mogu i žele biti dostojanstveno uključeni u društvo.
Poštujući načela pristupačnosti za osobe s različitim poteškoćama, infografika je objavljena u nekoliko varijanti. Objavljena je verzija za slabovidne osobe i osobe s disleksijom, a u narednim danima pojavit će se u formi videa, kao i na Brajevom pismu.
Infografika je prilagođena korištenju na društvenim mrežama, stoga Save the Children poziva sve građane da je objave na svojim profilima uz hashtag #MiDjeca, te tako daju svoj doprinos razbijanju predrasuda i podrže pravo svakog djeteta na školovanje.
„Svako dijete koje se rodi ima iste potrebe – da raste, da se druži, bude voljeno. Moje dijete samo ima drugačije limite“ – Mehmed, otac djeteta s disleksijom
„Mnogi roditelji ne izlaze sa svojom djecom jer ih je strah reakcija javnosti. Dosta roditelja se povlači zbog okoline. A onda ih pitaju, a što ti ne izvodiš svoje dijete“ – Marija, majka djeteta s psihomotornim teškoćama
„Moje dijete neke stvari radi drugačije“ – Kasim, otac djeteta s kombinovanim smetnjama.
Inkluzija nije iluzija.
Inkluzija je proces uključivanja osoba s različitim sposobnostima u što aktivnije i ravnopravnije sudjelovanje u društvu, ukjučujući i obrazovanje.
Inkluzija je ljudsko pravo i obaveza. Garantovana je međunarodnim konvencijama i zakonskim odredbama u našoj zemlji.
Inkluzija je moguća i društveno korisna. Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju / invaliditetom u obrazovne i druge procese je dvosmjerna ulica – što više dajete, više dobivate nazad.
„Svako dijete koje je prošlo kroz moju kuću i družilo se s mojim sinom postalo je bolji čovjek! – Anita, majka djeteta iz autističkog spektra
O.K. je
Tretirati nas kao osobe
Da idemo u školu
Pozvati nas da se igramo skupa
Imati strpljenja i saslušati nas
Pitati trebamo li pomoć
Nije O.K.
Nazivati nas bolesnim ili „posebnim“
Smiještati nas u odvojene ustanove
Pretpostavljati šta možemo ili ne
Praviti se da ne postojimo
Sažalijevati nas
Djeca nemaju poteškoća prihvatiti različitosti.
Odrasli prave razlike. Oni su često poteškoća za djecu s invaliditetom.
Dijete je dijete, a ne poteškoća koju ima.
Svi smo #MiDjeca
Navršava se 13 godina od osnivanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), jedinstvene medijske agencije u Bosni i Hercegovini (BiH). U fokusu CIN-ovog istraživanja su: korupcija, organizirani kriminal i druge sistemske nepravilnosti.
Tim povodom u Sarajevu će 16. novembra biti upriličena konferencija o vjerodostojnim izvorima informacija u medijima i izazovima istraživačkog novinarstva u vremenu lažnih vijesti.
Također, u 13 godina rada nijedna osoba ili institucija nije dobila CIN na sudu zbog klevete, netačno objavljene informacije ili neke druge povrede profesionalnih standarda ili zakona.
Takav uspjeh nije slučajan. Iza njega stoji niz profesionalnih pravila i etičkih principa. Nasuprot senzacionalističkom objavljivanju informacija u digitalnom vremenu, istraživačko novinarstvo nastoji sačuvati suštinu odgovornog informisanja javnosti, odnosno dati tačnu i relevantnu informaciju. Novinari CIN-a, kao i svi drugi odgovorni istraživački novinari, prvo se pitaju da li je informacija bitna i da li je mogu dokazati, a tek onda da li je zabavna, utječe li na političke odnose i slično.
Za takav rad ključ je profesionalni integritet novinara, ali i metodologija rada koju je organizacija godinama razvijala. Iz CIN-a nijedna informacija ne može izaći u javnost prije nego što prođe provjeru činjenica. To je proces u kojem novinar drugom kolegi iznosi sve informacije koje namjerava objaviti i za svaku od njih predočava dokaz.
Provjera činjenica je vrijedan proces koji svoju punu važnost dobiva tek danas, u vrijeme poplave tzv. „lažnih vijesti“ u digitalnom novinarstvu.
Svakako, za kvalitet istraživačkog novinarstva je nužan pristup zvaničnim dokumentima jer su oni često jedini validan izvor koji može potvrditi ili odbaciti špekulacije i sumnje. Ipak, pristup javnim informacijama u BiH nije nimalo lagan. Novinari CIN-a godišnje pošalju preko 1.000 zahtjeva za informacije, a do sada su šest puta dobili sudske presude protiv institucija zbog nepoštivanja Zakona o slobodi pristupa informacijama.
O ovim i drugim izazovima istraživačkog novinarstva, kako u BiH tako i uopće, razgovarat će predstavnici medijske zajednice na konferenciji 16. novembra u Sarajevu.
„Muškarci ne plaču“, produkcija Deblokada Sarajevo, dobitnik je nagrade „Golden Scales“ za najbolji dugometražni film na Međunarodnom filmskom festivalu „Crime and Punishment“ Istanbul.
Na završnoj ceremoniji, koja je održana jučer u Istanbulu, nagradu je preuzeo reditelj i scenarist filma Alen Drljević.
Ovaj film, premijerno prikazan 01.07.2017. na Međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary pred 1400 ljudi, do danas je osvojio čak osam festivalskih nagrada!
Dobitnik je Specijalne nagrade žirija i nagrade Europa Cinema Label (52. Međunarodni Filmski Festival Karlovy Vary), Nagrade mlade publike (23. Sarajevo Film Festival), Nagrade za najbolju mušku ulogu – glumački ansambl (31. Filmski Festival Montenegro – Herceg Novi), Nagrade za najbolju manjinsku koprodukciju (20. Festivalu Slovenskog Filma Portorož), Specijalno priznanje žirija Alenu Drljeviću za režiju (10. Leskovački Internacionalni Festival Filmske Režije – LIFFE), Nagrade za najbolju režiju (Međunarodni Filmski Festival KineNova Skoplje).
„Muškarci ne plaču“ nastavlja sa promocijom bosanskohercegovačke kinematografije širom svijeta i tokom mjeseca novembra će biti prikazan u okviru filmskih festivala u Bratislavi, Zagrebu, Ljubljani, Kairu te u okviru Goa film festivala u Indiji.
Ujedno, ovaj film je i bosanskohercegovački kandidat za nagradu Oskar Američke filmske akademije.
Radnja filma, koji ističe vrijednosti razumijevanja i opraštanja, se dešava u planinskom hotelu gdje su na mirovnoj radionici okupljeni ratni vojni veterani, bivši pripadnici vojski koje su međusobno ratovale devedesetih godina na području bivše Jugoslavije.
U obrazloženju žirija Karlovy Vary Film Festivala je navedeno da je film relevantan za budućnost Evrope kao zajednice i suptilan komentar na negativne aspekte muškosti.
Bosanskohercegovačka publika će moći pogledati film u kinima od 16.11.2017.
Dubioza Kolektiv premijerno je prikazala dokumentarni „Film za djecu i odrasle“ pred velikim brojem ljudi koji su se okupili u sarajevskom Mikseru. Film prati snimanje novog albuma Dubioza kolektiva i kombinira dokumentarne snimke rada u studiju s biografskim materijalom a rediteljski ga potpisuje Midhat Mujkić. Želja benda je bila kroz film pokazati kako zapravo bend funkcionira i kako je njihov kompletan sistem rada baziran na predanom i mukotrpnom radu koji podrazumijeva doslovni angažman u smislu društvene i svake druge odgovornosti.
Ovo je ujedno i svojevrsna najava novog albuma koji će se pojaviti 13. Novembra.
U Historijskom muzeju BiH 9. novembra u 19 sati, predstavljanjem umjetničkog projekta Europoly – The European Union Identity Trading Game umjetnika Dejana Kaludjerovića, biti će otvoren šesti Otvoreni univerzitet pod nazivom Šta da se radi?.Pored otvorenja spomenute izložbe, cjelokupnu manifestaciju Otvorenog univerziteta, upotpuniti će i Artist talk koji slijedi nakon otvorenja. Obje su aktivnosti ujedno i dio cjelokupnog muzejskog programa povodom obilježavanja Mjeseca muzeja u Historijskom muzeju BiH.
Projekt je izrađen u formatu društvene igre nalik na Monopoly. Rad preispituje položaj imigranata u Evropskoj uniji, kao i samu ideju EU te jaz između ideala i prakse. Građani zemalja koje nisu članice EU, a koji rade u zemljama članicama EU fotografisani su i zastupljeni u igri Europoly zajedno sa svojim profesijama. Sreća u velikoj meri determiniše mogući uspjeh ili propast “igrača” koji žele da postanu dio EU i preuzmu novi evropski identitet. Evropska unija definiše evropski identitet kao nešto što se može steći samo unutar EU i što je time rezervisano isključivo za građane Evropske unije, iako se Evropa ne okončava na granicama Unije. Ipak, EU ima moć da definiše identitete, moć da uspostavlja pravila igre kojima se drugi moraju povinovati. Potrošačko društvo Evropske unije stvorilo je pravilo po kojem je “sve na prodaju” uključujući čak i naše identitete. O ovim i drugim temama koje su poslužile kao inspiracija za instalaciju Europoly – The European Union Identity Trading Game s autorom će razgovarati kustoskinja Jelena Petrović.
InstalacijaEuropoly – The European Union Identity Trading Gamebiće otvorena do18. novembra 2017. u prostoru Historijskog muzeja BiH.
Poslije beogradskih i zagrebačkih konferencija 11. novembra 2017. u 16 sati u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR) počinje treći krug Europoly debata. Šta da se radi… s Evropom? Kriza, nejednakosti i migracije naslov je sarajevskog izdanja Europoly debate koja se realizuje u partnerstvu s Otvorenim univerzitetom, ovaj put u formi javne rasprave. Raspravu će moderirati Emin Eminagić, a uvodne referate o sadašnjoj krizi Evropske unije, velikim socijalnim nejednakostima, mjerama štednje, izbjegličkom i migrantskom talasu kao i rastu ekstremne desnice predstaviće Danijela Dolenec i Igor Štiks.
Lokalni partneri:
Muzej Jugoslavije, Goethe-Institut Zagreb, KIC, Otvoreni univerzitet Sarajevo, Volkskundemuseum Wien
Projekat su omogućili:
Allianz Kulturstiftung, ERSTE Fondacija, Ministarstvo kulture Republike Austrije, Grad Beč, Austrijski kulturni forum u Srbiji, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, EUROCOMM PR.
U ponedjeljak 13. novembra u 20h na sceni Sarajevskog ratnog teatra gostuje koreograf Branko Potočan sa plesnim performansom “Džepovi puni zvijezda – Prskanje”.
„Prskanje zvjezdane prašineˮ je cirkus kabare, sastavljen na osnovu cirkuskih izvedbi (zračne discipline i više) koje se izvode svaki mjesec tijekom čitave godine. Izvedba ima mozaičnu strukturu i sastoji se od niza kraćih prizora koji zajedno formiraju kohezivnu cjelinu. Ovi prizori su dio edukacijskog procesa zračnih disciplina koju grupa FOURKLOR već neko vrijeme intenzivno razvija.
Lajtmotiv predstave je uže. Sa svojom fizičkom prisutnošću kao metaforom, ono štiti, veže, isprepliće i oslobađa. Istovremeno se javlja interakcija između čovjeka i svemira, plesača i predmeta, priče, pokreta i muzike, humora i stvarnosti.
Koreografija: Branko Potočan
Muzika: Marko Brdnik
Izvodi: Fourklor
Cijena ulaznica iznosi 10KM, omogućen popust studentima i panzionerima. Rezervacije ulaznica se mogu obaviti pozivom na 033 664 070 ili slanjem poruke u Fb. inbox
Oko tristo hidroelektrana (HE) planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne, oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.
Ugrožavanje našeg prirodnog nasljeđa
Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Evropi. Takođe je dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduje veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.
Prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu, eutrofikaciji, itd.
Rijeke su kuća stotinama vrsta riba od kojih su dvanaest vrsta endemične.
Turistički potencijal je zanemaren
Negativni ishodi takođe prevazilaze koristi na ekonomskom nivou. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milion dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 miliona dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mesta je dosta upitan.
Da li nam zaista treba hidro energija?
Bosna i Hercegovina posjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane danas predstavljaju glavni izvor energije, dok ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri nepotrebni. Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99,256 GWh / god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji.
Narod protiv hidroelektrana
Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neki od njih su već podigli svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promovišu privatne interese umjesto da odbrane javni. Bum hidroelektrana prate glasni protesti stanovnika od samog početka. Gradovi Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalni građani se bore protiv HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke u trajanju od 325 dana. Ovih dana smo svjedoci sličnog napora u selu Kruščica, gde lokalni stanovnici protestuju od avgusta i naišli su na snažnu policijsku reakciju.
POSLJEDICE NA ŽIVOTNU SREDINU – uticaj na prirodu
Balkanske rijeke su prirodni dragulj Evrope. Brdovit i robusni teren stvara uslove za morfološki neizmjerno raznovrsne vodotoke i njihove poplavne površine. Od kraških formacija, romantičnih kanjona i slapova, preko vijugavih rijeka, formirajući široke tpkpve kroz šibljake na krivudavom putu ka susjednim močvarama i rijekama u koje uviru. Balkanske rijeke nam još uvijek pokazuju za kakva čuda je priroda sposobna. Balkanske rijeke nisu samo neobično lijepe; one su takođe prave riznice evropske slatkovodne biološke raznovrsnosti. Balkanske rijeke su domaćini za 69 vrsta riba koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. U ovim slatkovodnim ekosistemima može se naći više od 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope.
Prema UNECE-ovom Izvještaju o stanju životne sredine, energetski sektor baziran na hidroelektranama, predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini. Mnoge od predviđenih 300 HE projektuju se u kaskadama na udaljenosti od pojedinačnih HE od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka.
Duga priča ukratko – opljačkano vam je izuzetno prirodno blago i niko se ne brine.
Brineš li ti?
Važne činjenice i brojevi
Na Balkanu je planirana gradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednim godinama a skoro pola od je u ekološki osjetljivim područjima;
Balkanske rijeke su domaćin za 69 vrsta riba koje žive samo tu na svijetu;
Preko 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH;
Oko 65% svih rijeka u kojima živi Mladica (Hucho hucho) nalaze se na Balkanu;
Studije predviđaju ako se desi izgradnja ovih hidroelektrana na rijekama Balkana, najmanje 60 – 70% Balkana I 35 – 40% svijetske populacije mladice bi nestalo;
198 hidroelektrana je planirano ili je u izgradnji u Bosni i Hercegovini;
81 hidroelektrana već postoji, od kojih su 16 velike (> 10 MW), a 65 malih (<10 MW);
Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine je oko 4.000 km, što znači jednu branu na svakih 15 kilometara rijeke;
Oko 32% ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, 55% u blago izmjenjenim sa dobrim hidromorfološki stanjem,
Samo 6% tokova je značajno, a 7% je u velikoj mjeri izmijenjeno.
Rijeke BiH su dom za 119 vrsta riba od kojih su 12 endemične.
od oko 136 investitora većinom su kompanije registrovane u BiH uključujući i Elektroprivrede u BiH;
turistička privreda zapošljava oko 21,000 radnika. Prema tvrdnji Svjetske turističke organizacije Bosna i Hercegovina bilježi treće mjesto turističkog rasta u svijetu u periodu 1995 – 2020;
rad malih hidroelektrana je uglavnom automatizovan i ne omogućava nova radna mjesta u toku rada MHE;
okvirna cijena izgradnje MHE po 1 MW iznosi oko 2 miliona KM ili 1 milion EUR.
Uloga novca- ko profitira iz buma HE
Masovna izgradnja hidroelektrana često je opravdana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled nam pokazuje drugačiju priču. Obećanja ekonomskog prosperiteta su, nažalost, neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inženjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Projekti HE ispod 5 MW su značajno subvencionisani iz naknada za obnovljive izvore energije pa troškovi po građane prevazilaze koristi koje ostvaruje država.
Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir. Planirana gradnja više od tri stotine hidroelektrana i davanje najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju privatnim kompanijama je bez ikakvog preterivanja pljačka.
O nama
Arnika – Centar podrške građanima (Češka Republika)
Osnovana 1996,. nevladina organizacija Arnika ima dugogodišnje iskustvo promocije pristupa informacija, podrške učešću javnosti u donošenju odluka, i jačanju pravde u vezi sa životnom sredinom. Pruža stručnu pomoć raznim organizacijama civilnog društva, opštinama i pojedincima u rješavanju slučajeva u vezi sa zagađenjem životne sredine i njegovom prevencijom u Češkoj Republici. Arnika takođe učestvuje u međunarodnim projektima fokusiranim na zaštitu životne sredine i jačanju sprovođenja Arhuske konvencije u centralnoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji.
Kontakt: Arnika, Dělnická 13, 170 00 Prag 7, Češka Republika
Centar za životnu sredinu, Banja Luka (Bosna i Hercegovina)
Osnovan je 1999. kao neprofitna, nevladina organizacija posvećena zaštiti životne sredine i promociji održivog razvoja kroz promociju i civilne inicijative. Centar promoviše sprovođenje Arhuske konvencije, slobodan pristup informacijama i veće učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. Teži da utiče na relevantne politike životne sredine, podiže svijest javnosti o pitanjima životne sredine i podstiče konstruktivan dijalog i saradnju sa akterima. Svoje aktivnosti provodi na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.
Kontakt: Centar za životnu sredinu, Miše Stupara 5, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH koja trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste.
U Pozorištu mladih Sarajevo u srijedu 8. novembra u 19:00 sati svečano se otvara multimedijalna izložba „Igranje ≠ Gaming“ u čast proslave 40 godina od spajanja Pozorišta lutaka i Pionirskog pozorišta. Na izložbi će biti pomovoran katalog povodom ovog jubileja.
Autori koncepta izložbe i radova su univerzitetski profesori, dizajneri i likovni i video umjetnici:
Lejla Panjeta, Mirjana Čistopoljski, Merisa Bašić, M. Furkan Hizir i Roman Sulejmanpašić.
Saradnici na projektu istraživanja i postavke su: Segor Hadžagić, Tanja Čurić, Adis Bakrač, Sandra Ozimica, Adnan Šahbaz, Ismir Fazlić i Adnan Rešić. Otvorenje izložbe će svečano odglumiti Edhem Husić i Segor Hadžagić.
Ovom izložbom kroz različite medije se predstavlja fenomenologija igranja, historijat pozorišta, razvoj Pozorišta mladih Sarajevo, te se daje specifičan kritički osvrt na gaming tehnologiju i neke od negativnih posljedica novih tehnologija komuniciranja koje u virtualnom svijetu digitalnih igara zamjenjuju nekadašnje neposredne imaginarne svjetove u kojima se radjala i odvijala igra, a iz koje su nastale izvodjačke umjetnosti.
„Kroz infografike, postere, ilustracije, skulpturu, lutkarske eksponate, fotografiju i video, ovom izložbom slavimo razvoj Pozorišta mladih Sarajevo, a svojim edukativno-informativnim aspektom ukazujemo na poveznice koncepta igranja i adapacije klasične i folklorne literature u scensko-likovnu umjetnost prilagodjenu dječijoj masti. Svijet mašte danas je dostupan svima i svugdje posredno putem smart ekrana. Izložba parodira nejednakost izmedju realne igre i videoigre, te današnju ovisnost o virtuelnim svjetovima, koja kroz modernu selfističku digitalnu tehnologiju, od ljudskog ucešća u igri, pravi od djece i nas samih lutke, robote i zombije. Da li smo sačuvali naše unutanje dijete ili smo ga zanemarili sa korištenjem novih tehnologija? Imamo li moć da udahnemo život u naše imaginarne svjetove? Mi vjerujemo da je potreba za igrom i pripovijedanjem osnovno obilježje onoga što nas čini ljudima!“ – rekla je Dr. Lejla Panjeta, direktorica Pozorišta mladih Sarajevo.
Izložbom i katalogom se prati historijski razvoj svjetskog pozorišta, video tehnologije igranja i razvoj lutkarstva, te ukazuje na ključne pozorišne lutkarske predstave, koje je Pozorište mladih Sarajevo imalo na svom repertoaru u proteklih 40 godina, a parodira se tamna strana tehnologije koja je kreirala gaming industriju.
Sloboda je slogan hrabrih: Poziv na otvaranje 12. Pravo Ljudski Film Festivala i predstavljanje retrospektive O slobodi, o onima čije su iluzije nestale i o novoj borbi
Beskrajno smo sretni i ponosni što vas možemo pozvati na večerašnje otvaranje 12. izdanja Pravo Ljudski Film Festivala, u Meeting Pointu u 20h! Ovogodišnje putovanje u srce slobode i ljudskosti počinjemo Ejzenštejnovim glasovitim filmom Oktobar: Deset dana koji su potresli svijet, i stotinu godina kasnije, pitamo se: šta je ostalo danas od Oktobarske revolucije, gdje smo na putu izgubili njen historijski, politički i poetski smisao?
Oktobar je i prvi film unutar retrospektive O slobodi, o onima čije su iluzije nestale i o novoj borbi, koja obuhvata šesnaest filmova i donosi vizije slobode sa svih strana svijeta. Prikazat ćemo dobro znane klasike, ali i dokumentarne radove novijeg datuma, i kroz njih podsjetiti na bitke koje su se u ime slobode vodile, bilo da je to Praško proljeće, vojni puč u Čileu, kineska kulturna revolucija, studentski protesti 1968. ili aktuelna izbjeglička kriza. Promišljat ćemo šta znači biti, riječima Hane Arendt, muškarac ili žena u mračnim vremenima, i osmišljati nove načine vođenja bitke.
Vjerujem da se obraćamo onima koji misle da smo izgubili sve naše bitke. Kažem – vjerujem, jer ostavljamo mogućnost da još uvijek postoje oni koji vjeruju da i dalje vodimo naše bitke. Oni moraju biti među nama, ističe programska selektorica i direktorica PLJFF-a, Kumjana Novakova. Čin predlaganja baš ovakvog programa, u trenutku koji živimo, znači za nju bezgraničnu hrabrost ili potpunu ludost. Znam da smo ludi, kaže Novakova, ali vjerujem da smo hrabri. Moramo biti. Zato što je sloboda slogan hrabrih. A sloboda je bila slogan i onih čije su iluzije nestale. I sloboda će biti slogan nove borbe. Zato što i dalje živimo sve naše snove.
Sloboda, snovi i pjesma u slikama o njoj, njena ograničenja i varljivosti, kao i njene buduće inkarnacije, u vezi sa audiovizuelnom umjetnošću i svijetu izvan nje, premrežili su i druge filmske selekcije 12. PLJFF-a i Zumiraj prava film programa za mlade, kao i prateća predavanja, među kojima posebno mjesto zauzima ono filozofa i pisca Borisa Budena, naslovljeno Sloboda: Zamka na kraju historije.
Prije četvrt stoljeća, riječ „sloboda“ stajala je na ulazu posttotalitarističkog raja. Kada je jednom zakoračila unutra, preobrazila se u najefikasniji instrument ideološke dominacije, društvenog uništenja i ekonomske eksploatacije. Zašto historija, još jednom i iznova, pravi budale od nas?, pitanje je koje postavlja Buden.
U duhu povremene lucidnosti i iskrenosti, dok plešemo i igramo se sa svim sjenkama, u duhu prijateljstva – mi nudimo naše slike. Predstavljanje kompletnog programa 12. PravoLjudski Film Festivala je kraj koji odbija završnicu. Beskonačno očuvanje lucidnosti i iskrenosti. Beskonačno propitivanje naših mogućnosti da posmatramo i slušamo. Baš kao što je sloboda čudo beskonačnih nevjerovatnosti i, bez obzira na to, moguća. Mi smo na početku, poruka je 12. Pravo Ljudski Film Festivala.
Pravo Ljudski Film Festival održava se u Sarajevu od 8.11. do 13.11.2017. godine. Ulaz na sve festivalske projekcije je slobodan. Dobrodošli/e na otvorenje!
Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“, dana 11.11.2017. godine, nastavlja program podrške obrazovanju romske nacionalne manjine, započet 2005. godine.
U školskoj 2017/2018. godini, Udruženje će, iz granta Fonda otvoreno društvo Bosna i Hercegovina i donacija Aide Karahmet, Grafičar prometa i Fonda „Kemal Hasibović“ romskim korisnicima dodijeliti 120 godišnjih stipendija.
S tim u vezi, pravo na stipendiju ostvario je 110 učenika i 10 studenata iz 29 gradova Bosne i Hercegovine, od čega 64 (55%) ženskih i 53(45%) muških korisnika, vrijednosti 119.800 KM.
Značajna je činjenica da je 77 romskih učenika/ca srednjih škola iz prethodne, nastavilo stipendiranje u školskoj 2017/18. godini, čime je osiguran kontinuitet njihovog školovanja.
Inače, od školske 2005/2006. godine, grantovima Fonda otvoreno društvo BiH i drugim donacijama, romskim učenicima srednjih škola i studentima dodijeljeno je 1.489 godišnjih stipendija, u vrijednosti 1,369.059 KM.
Pored stipendiranja, u proteklih dvanaest projektnih godina, za najmanje 480 korisnika romske nacionalne manjine podijeljen je školski pribor i sportska oprema, omogućeno ljetovanje, učešće u projektima psihosocijalne rehabilitacije, ljudskih prava i informatičke pismenosti, vrijednosti 170.000 KM
Udruženje je zadovoljno načinom i kvalitetom integracije i kulture inkluzije romskih stipendista u projektima, naročito ljetovanju, pri čemu kroz kolektivni život i rad neposredno učestvuju u edukativnim, rekreativnim, sportskim i zabavnim aktivnostima i tako doprinose negaciji predrasuda i stereotipa o najbrojnijoj nacionalnoj manjini u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, Udruženje nastavlja s dodjelom stipendija u školskoj/akademskoj 2017/2018. godini za 31 dijete porodica šehida i poginulih boraca, 7 invalidnih, 14 talentovanih, 15 odličnih studenata i 136 djece iz socijalno ugroženih porodica, i po osnovu prodaje kalendara Udruženja odnosno, ukupno 323 stipendije vrijednosti oko 300.000 KM.
