Autor: urednik

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine predstavlja izložbu posvećenu stvaralaštvu Ljubomira Perčinlića, jednog od ključnih aktera bosanskohercegovačke apstraktne umjetnosti druge polovine 20. stoljeća.

Postav obuhvata radove iz različitih faza njegova opusa – od ranih interpretacija bosanskog pejzaža do radikalno reduciranih, gotovo monohromnih kompozicija. Kroz proces sažimanja forme i svođenja motiva na plohe i tonove bijele, sive i plavičaste, Perčinlić je razvijao slikarstvo u kojem konkretan prizor ustupa mjesto ideji, znaku i strukturi slike.

“Umjetnička pojava Ljubomira Perčinlića na bosanskohercegovačkoj likovnoj ostat će zabilježena po svom značaju i  jedinstvenosti. Umjetnik je to koji je svoj stil temeljio na suvremenim tokovima apstraktne umjetnosti, istražujući uvijek i prije svega osobne afinitete i preferencije, a tek onda pronalazeći bliskost među uzorima, autoritetima i suvremenicima. Njegova umjetnost promatrana kroz internacionalne okvire dolazi sa izvjesnim zakašnjenjem i nije utemeljena na autorskoj inovativnosti, ali čini veliki iskorak u procesu osuvremenjivanja ne samo bosanskohercegovačke umjetničke scene nego i čitavog kulturnog prostora. Riječ je o umjetniku koji je zahvaljujući svojoj hrabrosti i dosljednosti rušio tradicionalne umjetničke svjetonazore i otvarao mogućnosti drugačijeg promatranja. Gotovo magnetski je privlačio suvremenike koji su umjetnosti pristupali otvorenog uma. Po svome likovnom izrazu malo je autora bliskih njemu, ali ih je povezivala zajednička težnja ka istraživanju novog i stvaranju drugačijeg u svrhu unapređenja postojećeg.  Umjetnički doprinos Ljubomira Perčinlića treba sagledavati kroz stvaralački opus, društveni angažman na polju afirmacije suvremenih tendencija u kulturi, te djelovanje na izgradnji umjetničke scene kroz svoj pedagoški rad.” (Ivana Udovičić, iz predgovora izložbe)

---

Biografija

Ljubomir Perčinlić (Zenica, 1939 – Zagreb, 7. rujna 1998) diplomirao je slikarstvo 1966. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu. Nakon studija vraća se u Zenicu, gdje radi kao profesor likovnog odgoja u gimnaziji. Od 1975. godine predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Godine 1992. seli u Zagreb, gdje ostaje do kraja života.

Već početkom šezdesetih godina započinje proces redukcije i sinteze likovnog izraza. Polazeći od pejzaža, postupno svodi prikaz na geometrizirane forme i suptilne varijacije svijetlih tonova, udaljavajući se od deskriptivnosti prema apstraktnoj strukturi slike.

U periodu od 1960. do 1998. godine realizirao je 60 samostalnih izložbi i sudjelovao na oko 200 značajnih grupnih izložbi širom Europe.

Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Međunarodna galerija portreta Tuzla će povodom 8. marta predstaviti izložbu Naša žena. Izložba je prvi put predstavljena u Sarajevu, 31. oktobra 2025.  godine, povodom obilježavanja 25. godišnjice od donošenja rezolucija VS UN-a 1325. Izložba istražuje prisutnost, djelovanje i naslijeđe žena u Bosna i Hercegovina kroz dva ključna poslijeratna perioda – nakon 1945. i 1995. godine. U fokusu postavke nalazi se žensko iskustvo kao prostor društvenih promjena, političkih isključenja i različitih oblika otpora.

Publika će kroz izložbu moći pratiti dva različita modela ženskog angažmana u Bosni i Hercegovini. Prvi segment posvećen je periodu nakon 1945. godine, kada žene postaju ključne akterke poslijeratne obnove i izgradnje socijalističkog društva, naročito kroz djelovanje organizacije Antifašistički front žena. Kroz arhivske fotografije, dokumente i lična svjedočanstva otkriva se kako je institucionalno promovirana ravnopravnost otvarala prostor za obrazovanje, zapošljavanje i političko učešće žena, ali i kako su paralelno opstajale nevidljive forme rada i neravnomjerne raspodjele moći. Drugi segment fokusira se na period nakon 1995. godine, kada se ženski angažman oblikuje iz neposredne potrebe za obnovom zajednica, brigom, solidarnošću i borbom za pravdu. Umjesto državom vođene emancipacije, u središte dolazi građanski i mirovni aktivizam koji nastaje „odozdo“, često u saradnji s međunarodnim organizacijama, redefinirajući prostor političkog djelovanja žena u savremenom društvu Bosne i Hercegovine.

Izložba Naša žena u Tuzli dobija dodatnu slojevitost jer se tokom istraživanja pokazalo da je upravo ovaj grad dinamično tlo na kojem su se prelamale ključne historijske promjene 20. stoljeća. U regiji istočne Bosne i Tuzle jasno su se osjetile posljedice i Drugog svjetskog rata i rata 1990-ih, ali i procesi industrijalizacije, radničkog organizovanja, raseljavanja i poslijeratne obnove. Tuzla je istovremeno bila prostor snažne antifašističke tradicije, razvoja ženskog rada u industriji i obrazovanju, ali i grad u kojem su nakon 1995. godine nastajale i djelovale brojne ženske i mirovne inicijative. Tokom pripreme izložbe uspostavljen je kontakt s nizom lokalnih organizacija i žena čija su iskustva, arhive i sjećanja doprinijeli razumijevanju specifičnog konteksta ovog prostora. Stoga izložba u Tuzli nije tek prenošenje postavke u novi prostor, već dijalog s lokalnom historijom – priznanje činjenice da su žene ovog grada i regije bile i ostale nositeljice društvenih promjena, često u okolnostima koje su zahtijevale istovremeno političku hrabrost, socijalnu odgovornost i etičku dosljednost.

Otvaranje izložbe uz kustosko vođenje: 14 sati

Mjesto:  Atelje “Ismet Mujezinović”, ulica Klosterska 19

Izložba je dio projekta Women of Bosnia and Herzegovina – Connecting Past and Present, kojeg realizira Historijski muzej BiH, čije sprovođenje je omogućeno kroz projekat “Žene vode na putu mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini” koji se implementira uz podršku Fonda za izgradnju mira generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (PBF) u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Projekat implementiraju Ujedinjene nacije u BiH, a zajednički ga provode UN Women, Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA).

Otvorene su online prijave za filmove i dramske serije za programe 32. Sarajevo Film Festivala, koji će biti održan od 14. do 21. augusta 2026. godine. Filmski autori i producenti mogu prijaviti svoja ostvarenja za sljedeće programe: – Takmičarski program – igrani film – Takmičarski program – dokumentarni film – Takmičarski program – kratki film – Takmičarski program – studentski film – Pretpremijere serije – program specijaliziran za regionalne dramske serije – Open Air – Kinoscope – Summer Screen – Evropski kratki – Dječiji program – TeenArena – Suočavanje s prošlošću – BH Film program Svi neophodni materijali za prijavu filmova za programe: Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program – kratki film, Takmičarski program – studentski film moraju biti dostavljeni do 25. maja 2026. Svi neophodni materijali za prijavu filmova za programe Pretpremijere serije, Open Air, Kinoscope, Summer Screen, Evropski kratki, Dječiji program, TeenArena, Suočavanje s prošlošću i BH Film, moraju biti dostavljeni do 15. maja 2026. Pravilnik, uslove i online formulare za prijavu možete pronaći OVDJE.  32. Sarajevo Film Festival bit će održan od 14. do 21. augusta 2026.PROČITAJ VIŠE ➤

Film Submissions for the 32nd Sarajevo Film Festival ProgrammesOnline prijave filmova i dramskih serija za 32. Sarajevski filmski festival, koji se održava od 14. do 21. augusta 2026. godine, su sada otvorene. Filmski autori i producenti mogu prijaviti svoje filmove/dramske serije za sljedeće programe: – Takmičarski program – Dugometražni film – Takmičarski program – Dokumentarni film – Takmičarski program – Kratki film – Takmičarski program – Studentski film – Avant Premiere Series – specijaliziran za regionalne dramske serije – Otvoreni prostor – Kinoskop – Ljetni ekran – Evropski kratki filmovi – Dječiji program – TeenArena – Suočavanje s prošlošću – BH filmski program Svi filmovi za sljedeće programe: Takmičarski program – igrani film, Takmičarski program – dokumentarni film, Takmičarski program – kratki film, Takmičarski program – studentski film moraju biti dostavljeni Festivalu na selekciju do 25. maja 2026. godine. Svi filmovi za sljedeće programe: Avant Premiere Series, Open Air, Kinoscope, Summer Screen, European Shorts, Children's Programme, TeenArena, Dealing with the Past i BH Film moraju biti dostavljeni Festivalu na selekciju do 15. maja 2026. godine. Pravila i propise, kao i online prijavni obrazac, možete pronaći OVDJE .