Peta epizoda podcasta nastalog u okviru projekta Bookstan on Airrealiziranog uz podršku Međunarodnog fonda za pomoć koji su osnovali Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Goethe Institut i drugi partneri.
Peta epizoda podcasta Bookstan on Air je posvećena novim ženskim glasovima u regiji. Jedan takav glas je i naša sagovornica Senka Marić, bh. spisateljica, pjesnikinja, esejistica i književna prevoditeljica. Senka je komentarisala činjenicu da je dio prve generacije bh. autorica, dakle ženskih glasova, čiji tekstovi bivaju percipirani na način koji nije uslovljen spolom i/ili rodom. Razgovarali smo o slobodi koju autorice imaju, nagradama i njihovoj važnosti, romanu kao tzv. superiornoj književnoj formi, kao i o stvaranju prostora za nove ženske glasove. Senka je dala svoje mišljenje i o savremenoj poeziji u regiji.
Otvaranje izložbe radova naših priznatih umjetnika i profesora Akademije likovnih umjetnosti Fikreta Libovca, Tatjane Milaković i Nusreta Pašića će biti u četvrtak, 10. marta, u 19 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Nakon izložbe u Galeriji Akademije likovnih umjetnosti koja se održala u februaru 2022, Libovac, Milaković i Pašić će u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine izložiti svoje recentnije radove.
Biografije
Fikret Libovac (Prijedor, 1957) diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1984. godine, u klasi profesora Alije Kučukalića. Postdiplomski studij završio je na istoj akademiji 1990. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Izlagao na brojnim samostalnim i kolektivnim izložbama. Dobitnik je više priznanja i nagrada za skulpturu, crtež i instalaciju. Redovni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Tatjana Milaković (Novi Sad, 1964) srednju školu za primijenjenu umjetnost završila je u rodnom gradu. Akademiju likovnih umjetnosti je upisala u Sarajevu i diplomirala na Odsjeku slikarstvo, u klasi profesora Ljubomira Perčinlića, 1987. godine. Postdiplomski studij završila je na istoj akademiji 2004. godine. U zvanju redovne profesorice radi na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1989. godine.
Nusret Pašić (Sarajevo, 1951) Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1976. godine, u klasi profesora Borislava Aleksića, a postdiplomski studij završio je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1983. godine, u klasi profesora Stojana Ćelića. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu je u period od 2002. do 2005. godine obavljao je funkciju prodekana, od 2007. do 2011. godine funkciju dekana, a do 2018. godine radio je kao redovni profesor. Autor je Svjedoka postojanja (Pariz, 1989) koja je kasnije dala ime seriji izložbi koje su obilježile sarajevsku umjetničku scenu pod opsadom. Izlagao je na mnogim samostalnim i grupnim izložbama u BiH i inozemstvu.
Otvorenje samostalne izložbe umjetnice Džejlane Karaman Pašić, će biti upriličeno u utorak, 8. marta u 19:00 sati, u galeriji Collegium artisticum.
Umjetnička postavka u prostoru galerije Collegium artisticum uvod je u slikarkin svijet pun igre i izražajnosti. Preko pedeset radova, koji su nastajali u posljednje četiri godine, funkcionisat će kao jedan živi organizam koji reflektira umjetnički senzibilitet blizak duhu modernističkih težnji koje imaju tendenciju ka apstrakciji. Likovno istraživanje koje ćemo imati priliku pogledati nastalo je iz potrebe za čistim likovnim izrazom, oslobođeno od sprega mimezisa, odnosno oponašanja ili preslikavanja nečega. Dakle, predmet njenoga interesovanja je čista igra likovnih elemenata, svjesno ostavljanje značenja po strani te prepuštenost čistom likovnom izrazu.
Radove akademske slikarke Džejlane Karaman Pašić karakteriše stilska raznolikost te vlastiti visoko razvijeni i autonomni izraz koji se manifestuje kroz jedinstvenu igru boje, forme i refleksije, utkanih u materiju prožetu jakim dinamizmom. Fragmenti stvarnosti, prisutni u vidu posebnih jedinica unutar konzistentnog dinamičnog sklopa, respondiraju i direktno se suočavaju sa snažnim ritmom pikturalnog i strukturalnog poretka cjeline. Na taj se način susret imaginarnog i realnog odvija istovremeno u istoj materiji, premda je takva realnost – uokvirena i deformisana sa već unaprijed pridodatim karakteristikama – nužno iluzorna i paradoksalna. Svojim interaktivnim konceptom izložba će iziskivati aktivnu ulogu posmatrača, te Vas stoga srdačno pozivamo da svojim prisustvom uveličate ovaj događaj. Također, tokom otvorenja imat ćemo priliku i poslušati neke od najpoznatijih tango kompozicija za gitaru, u izvedbi mladog i talentiranog gitariste Tarika Kamarića.
Džejlana Karaman Pašić je rođena 1991. godine u Sarajevu. Magistrirala je na Odsjeku slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Članica je Udruženja likovnih umjetnika BiH. Profesionalno se bavi ilustracijom, slikarstvom, izradom autorskih izdanja za djecu, te izradom unikatnog dizajna ogledala pod okriljem brenda “Olense”. Njene ilustracije objavljene su u antologijskoj knjizi ”Dva veka karikature na prostorima Jugoslavije“ autora Gorana Maravića. Živi i radi u Sarajevu.
Naša cijenjena publika će izložbu moći pogledati do 21. marta 2022. godine (od ponedjeljka do petka, u terminu od 10:00 do 18:00 sati).
REFLEKSIJE
Višegodišnji istraživačko-stvaralački rad autorice Džejlane Karaman prezentiran je na izložbi „Refleksije“ u vidu pedesetak izloženih djela. U formi neprekinutog lanca, ritmično i dinamično, pred nama se nižu dijelovi autorefleksija umjetnice ̶ one koja kreira, otkriva i rješava u zanosu potrage za svojim karakterističnim vizualnim identitetom. Procese ovakve vrste samospoznaje, fiksirane na nekoliko načina, povezuje prepoznatljivi organski apstraktni uzorak u vidu razigrane arabeske živih boja. On nerijetko nastaje putem asocijativnog principa gdje se kreacija obogaćuje i figuralnim sadržajima ili, pak, istraživanjima taktilnih vrijedosti samoga materijala. Na ovaj način se Dž. Karaman približava izrazu nadrealizma, apstraktnog ekspresionizma i enformela. Cikluse, tematski ili izvedbeno povezanih kompozicija, prepoznajemo po određenom načinu rada, a posebno nas intrigira onaj s ogledalima. U ovom dijelu postavke autorica kao da implicira da „zaronimo“ u njen svijet i da, bar na trenutak, živimo u njemu. Ogledala, različitih kružnih formata, fragmentirana u dijelovima kompozicija ili postavljena u formi instalacije, otkrivaju slojevite tragove daha prošlosti umjetnice. Oni su ponajviše iskazani odabirom raznolikih materijala koji, bogatstvom tekstura, njihovom erozijom, patinom i namjenski sprovedenim principom zasićenja i dekorativnosti, zrcale poetsku dimenziju. Nova razina stvarnosti se otvara u očima recipijenta: vrijeme, prošlo i sadašnje, je svedeno na trenutak impresije.
Džejlana Karaman nam na svojoj prvoj samostalnoj izložbi pokazuje prilično impresivan broj radova. Sumirajući svoja iskustva i u želji da napravi presjek, selekcija je sprovedena tako da uočavamo i njezin razvitak u vidu formativnog i zrelijeg pristupa likovnom djelu. Takav koncept je zapravo veoma dragocjen, jer se njen rad može pratiti na više planova. Svakako, ono što je primarno, je slikarski talent očigledan u harmoničnim orkestracijama ekspresivnih tonaliteta i izražajnim formama, maštovitost u pristupanju slikarskoj podlozi, preobrazbi materijala i interpretaciji motiva, katkada i bajkovitih i ilustrativnih, i gotovo pa analitički stav u rješavanju određenih likovnih problema.
Refleksije autorice su vrlo sugestivne, vitalističke i intenzivne i nadamo se da će i u budućnosti ostati na tragu slobode kreacije koja će biti još ekspresivnija. Vizualne manifestacije nas ne ostavljaju ravnodušnim. Osjećamo topli senzibilitet umjetnice okupirane unutrašnjim, živim svijetom koji sadrži mnogo perspektiva. Ovakav rad bi trebao biti poticajan i u kontekstu svečanog otvorenja izložbe na simboličan dan, Dan žena – kao dragocjen poklon Džejlane Karaman.
