Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Bh. turneja “On the Rocks”

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini sa zadovoljstvom najavljuje bh. turneju uspješnog muškog acapella sastava “On the Rocks” sa Univerziteta Oregon. “On the Rocks” će održati besplatne koncerte u Pozorištu Prijedor 31. oktobra i Muzeju AVNOJ-a u Bihaću 1. novembra.

Svi koji vole ovu vrstu muzike uživaće u izvedbama “On the Rocks” sastava, jednog od vodećih a capella horova u Americi. Njihov kreativan i dopadljiv stil, stvaranja muzike samo putem ljudskog glasa, nedavno je postao ponovo popularan u američkoj kulturi zahvaljujući filmovima i TV serijama kao što su Pitch Perfect i Glee. “On the Rocks” je do sada objavio šest studijskih albuma, nastupao na turnejama i nacionalnim televizijama u SAD.

Prijedorski koncert će se održati u Pozorištu Prijedor 31. oktobra u 20:00, a besplatne ulaznice su dostupne na blagajni pozorišta. Nastup u Bihaću, koji je ujedno i jedno od prvih dešavanja u okviru festivala Ulicom Bišća, će se održati 1. novembra u 20:00.

WWF Izvještaj o stanju planeta 2018

Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju – do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018 predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. „Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće.“, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako  možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“.

Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo

Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.

Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

U našoj regiji još nije alarmantno stanje

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš.

 To nas dovodi do sljedećih činjenica:

– Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

– 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije.  Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.

– 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.

Putokaz za djelovanje – za 2020. i šire

Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende – ona za okoliš i ona za ljudski razvoj – moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. Godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude”.

Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

Izvještaj o stanju planeta 2018.

Sažetak izvješća

Izvještaj o stanju planeta (Living Planet Report, LPR) sveobuhvatna je studija koju provodi WWF i o tome izvještava svake dvije godine. Studija proučava trendove bioraznolikosti, zdravlja planeta, stanja prirode i ljudskog utjecaja te nudi potencijalna rješenja.

LPR 2018 dvanaesto je izdanje izvješća koje pruža znanstvene dokaze o onome što nam priroda neprestano ponavlja: neodrživa ljudska aktivnost ekosustave odgovorne za život na Zemlji dovodi do ruba propasti.

STANJE ŽIVOG SVIJETA

Procjena zdravlja našeg planeta i njegove biološke raznolikosti složena je, zbog čega se LPR 2018 usredotočuje na šest različitih indikatora:

Indeks živućeg planeta (LPI) – LPI procjenjuje stanje 4.005 vrsta kralješnjaka unutar 16.704 populacija. Ovo nije popis svog životinjskog svijeta, nego nas izvještava o tome kako su se populacije divljih životinja promijenile u odnosu na brojnost vrsta koja pada ili raste.

Indeks staništa vrsta (SHI) – SHI je sveukupna procjena pogodnog staništa za svaku vrstu. On bilježi promjene u rasponu vrsta uključujući i informacije o: preferencijama staništa određenih vrsta, prikupljene ili modelirane podatke o gubitku i obnovi staništa, fragmentaciji staništa i klimatskim promjenama.

Indeks IUCN-ovog Crvenog popisa (RLI) – RLI indeks govori o globalnoj promijeni stanja biološke raznolikosti i upotrebljava informacije poput biološko-povijesnih karakteristika, veličine i strukture populacije i njene distribucije, te promjene populacije tijekom vremena, kako bi procijenili opasnost od izumiranja. RLI indeks razvrstava približno 100.000 vrsta u jednu od osam kategorija, od izumrle do one najmanje zabrinutosti.

Indeks očuvanosti biološke raznolikosti (BII) – BII uspoređuje trenutno i izvorno stanje bioraznolikosti neke regije i s tim povezan ljudski utjecaj. Pokazatelj se kreće od 100 do 0 posto gdje 100 % predstavlja netaknuti izvorni okoliš s malo ili nimalo ljudskog traga.

Granice planeta Zemlje – Koncept Granica planeta Zemlje opisuje sigurne granice za devet ključnih procesa Zemlje (cjelovitost biosfere, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, prenamjena i korištenje zemljišta, upotreba slatkovodnih sustava, biogeokemijski procesi, aerosoli, onečišćenje i oštećenje ozona u stratosferi) koje čovječanstvo može razvijati i unaprijediti.

Ekološki otisak – Ekološki otisak mjeri koliko biosfere ljudi troše. Mjeri se standardnom jedinicom koja se zove globalni hektar.

INDIKATORI PRIKAZUJU

  • Od 1970. do 2014. godine veličina populacija kralješnjaka opala je za 60 %. Drugim riječima, veličina populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba se u prosjeku smanjila za više od pola u razdoblju od oko 40 godina.
  • Slatkovodne populacije smanjile su se za 83 % od 1970.
  • Opadanje populacija osobito je izraženo u tropskim predjelima – u Južnoj i Srednjoj Americi opadanje populacija je čak 89 % u odnosu na 1970. godinu.
  • SHI za sisavce, koji ukazuje na količinu pogodnog staništa, niži je za 22 % od 1970. do 2010. godine. Najveći pad zabilježen je na Karibima gdje taj broj nadmašuje 60 %.
  • RLI, koji ukazuje na stopu izumiranja, dostupan je za pet taksonomskih skupina – ptice, sisavce, vodozemce, koralje i cikade (drevna skupina biljaka) – i pokazuje pad za sve skupine, ukazujući na to da vrste sve brže izumiru.
  • BII je pao s 81,6 % u 1970. godini na 78,6 % u 2014. godini. Stvarni bi utjecaj mogao biti veći jer procjene ne uključuju posljedice klimatskih promjena ili učinke nastale promjenom namjene zemljišta – globalni podaci o korištenju zemljišta nisu dovoljno detaljni i ne razlikuju plantaže od prirodnih šuma.
  • Trenutna analiza sugerira da su ljudi već poremetili četiri planetarne granice van sigurne zone, a to su klimatske promjene, cjelovitost biosfere, biogeokemijski procesi (dušik i fosfor) i prenamjena zemljišta. Iako svaki indikator mjeri različite aspekte prirodnog svijeta, svi oni upućuju na jedno: globalno, planetarno zdravlje, priroda i biološka raznolikost su u strmom padu, a utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, živog svijeta, društva i gospodarstva u cijelom svijetu.

JESTE LI ZNALI?

Populacije kritično ugroženog gavijala u Indiji i Nepalu smanjile su se za oko 58 % između 1997. i 2006. godine zbog eksploatacije, odnosno prekomjernog lova zbog kože, trofeja i skupljanja jaja.

 

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PAD POPULACIJA

Gubitak staništa i degradacija

Prekomjerna eksploatacija

Zagađenje

Invazivne vrste i bolesti

Klimatske promjene

JESTE LI ZNALI?
Od 1950. godine, skoro šest milijardi tona ribe i ostalih morskih plodova ulovljeno je u morskim vodama.

 

ČOVJEČANSTVO: POKREĆE GA PRIRODA, A ONO PORAŽAVA PRIRODNE SUSTAVE

Nekontrolirana ljudska proizvodnja i potrošnja utječu na samu mrežu života koja pokreće i održava naše živote, industriju i države: sustav prirode i biološke raznolikosti.

Prašume se smanjuju: skoro 20 % Amazone nestalo je u samo 50 godina.

Danas oko 90 % morskih ptica u svijetu u svojim probavnim sustavima ima fragmente plastike. Godine 1960. taj je postotak iznosio 5 %.

U 20. stoljeću slatkovodne ribe imale su najvišu stopu izumiranja među kralješnjacima.

U zadnjih 50 godina prosječna je globalna temperatura 170 puta nadmašila prosječnu temperaturu od početka mjerenja.

Priroda i različite usluge ekosustava pružaju nam hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i koristimo u našem društvu i industriji, čisti zrak koji dišemo, a zauzvrat mi guramo prirodu na rub propasti.

Priroda globalno doprinosi oko 125 bilijuna $ godišnje.

Gotovo 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima kao zaštiti od olujnih udara i valova.

IUCN procjenjuje da postoji od 50.000 do 70.000 poznatih medicinskih i aromatičnih biljaka koje se koriste u industriji.

Mangrove šume sadrže gotovo pet puta više ugljika od tropskih.

Usjevi koje djelomično oprašuju životinje čine 35 % ukupne globalne proizvodnje hrane.

Barem 70 % novih lijekova malih molekula koji su se pojavili u posljednjih 25 godina dolaze iz prirodnih izvora.

 

Rušenje mangrova za razvoj, prekomjernu eksploatacija i akvakulturu doveli su do opadanja od 30% do 50 % u zadnjih 50 godina.

Komercijalna poljoprivreda uzrokovala je gubitak 40 % šuma u tropskim i suptropskim predjelima.

U samo 30 godina izgubljeno je oko polovine koralje u svijetu.

Samo 10 od 1.500 eksploatiranih vrsta na svijetu čini trećinu svjetskog morskog ulova.

Ljudski se utjecaj već osjeti na 75 % zemljine površine.

 

JESTE LI ZNALI?

Prema trenutnim trendovima, do 2050. godine mogli bismo imati manje od 10 % površina na Zemlji na kojima nema ljudskog utjecaja.

 

VRIJEME JE DA POČNEMO DJELOVATI!

NOVI SVJETSKI DOGOVOR ZA LJUDE I PRIRODU

 

Vrijeme je da promislimo na koji način vrednujemo prirodu – kulturno, ekonomski i kroz političke programe.

 

Dok svijet čeka obećanje u 2020. godini – godini u kojoj će se globalni čelnici sastati oko pitanja klime, biološke raznolikosti i održivog razvoja – vlade, zajednice, tvrtke i organizacije moraju zajedno pronaći sveobuhvatni okvirni sporazum o prirodi i ljudima u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), jedinog međunarodnog pravnog instrumenta koji izričito štiti prirodno bogatstvo planeta.

 

Zajedno moramo potaknuti javni i privatni sektor da pokažu više inicijative i ambicije kako bi preokrenuli poražavajući trend gubitka biološke raznolikosti.

 

ZNANOST JE JASNA. MORAMO ZAŠTITI I OBNOVITI GLOBALNU BIORAZNOLIKOST I STANJE PRIRODE.

 

Je li “Pariški sporazum o prirodi” odgovor? Vrijeme je da se svijet ujedini kako bi pružio hitan, ambiciozan i učinkovit globalni dogovor za prirodu, kao što smo učinili za klimatske promjene u Parizu 2015. godine. Potreban je niz zajedničkih aktivnosti, plan s ciljevima, indikatorima i mjerama za preokretanje gubitka prirode, poput scenarija za promjenu korištenja zemljišta, promjenu prehrambenih navika, održivu poljoprivredu i tradicionalni konzervatorski pristup prema zaštićenim područjima. Za više informacija i preuzimanje Izvještaja o stanju planeta 2018. posjetite: www.panda.org/lpr/Za sve medijske upite, uključujući i intervjue, kontaktirajte nas na: news@wwfint.org

 

 

 

Otvoreno pismo povodom izgradnje male hidroelektrane na rijeci Doljanki

Nedavno je počela izgradnja male hidroelektrane na rijeci Doljanki, unutar područja budućeg nacionalnog parka Prenj Čvrsnica Čabulja Prenj, koju nastanjuje i u kojoj se mrijesti glavatica, kritično ugrožena vrsta u BiH. Investitor je naš poznati košarkaš Mirza Teletović. Dozvole je dobio kao i svi drugi graditelji naših malih hidroelektrana, “sve po zakonu”, gdje se zakoni svakodnevno ili krše ili prilagođavaju interesima raznih lobija.

OTVORENO PISMO

Mirza Teletović, proslavljeni bh. košarkaš, nedavno je postavljen za predsjednika Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, te predsjedavajućeg žirija za izbor sportiste godine u BiH. Godinama je Mirza bio izvor ponosa cijeloj zemlji, a idol omladincima i omladinkama koji se okušavaju pod koševima, te je ovaj izbor sasvim očekivan i opravdan. Povratak Mirze Teletovića u rodne krajeve za mnoge je značio i dašak nade – da će tako veliki sportista biti i veliki čovjek, i pomoći da u ovoj siromašnoj zemlji rastu nove nade sporta, dok će svojim radom i van košarkaške arene biti uzor mladima.
Kako je Mirza odlučio da pomogne svom rodnom kraju? Nije otvorio školu, nije napravio igralište, nije kupio lopte ni koševe, nije obećao prijateljsku utakmicu s nekim lokalnim timom. Odlučio je praviti hidrocentrale na rijeci Doljanki.
Rijeka Doljanka, hercegovačka ljepotica, pritoka je Neretve, bogata slapovima i sprudovima, moćna u svom kanjonu i kristalno čista. U Doljanki živi i mrijesti se endemska vrsta pastrmke, glavatica, koja je u BiH kritično ugrožena. Na temelju planova iz 1980-ih, rijeka i njen kanjon trebali su se naći unutar Nacionalnog
parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali zaštita tog područja, koje bi bilo nacionalni ponos i izvor prihoda za cijeli kraj, godinama se odgađa – upravo zbog kojekakvih biznisa poput ovoga, od kojih zajednica nema ništa, ali su profitabilni za čaršijsku elitu.

Bez te rijeke sada će ostati ljudi iz jablaničkog kraja – kraja u kojem, kao i mnogim drugim širom BiH, ima sve manje razloga za radost. Nema posla, nema nade, ima samo te prirode koja još jedina nije počela da štedi na njima i da im uskraćuje svoju ljepotu. Za ubistvo rijeke ljudima je obećana naknada, prvenstveno prijeko potrebna radna mjesta. Namjerno se međutim ne govori da takvim hidrocentralama za  svakodnevno funkcionisanje trebaju dva-tri radna mjesta, ako i toliko, jer je sve automatizovano. Za ubistvo rijeke, kažu, biće i zarade za opštinu: Mirza, sad u ulozi poslovnog čovjeka, prognozira 50 hiljada KM godišnje. Dakle, rijeka s hiljadugodišnjim kanjonom i bistrom vodom iz srca planina košta koliko godišnji najam osrednjeg poslovnog prostora u Sarajevu. A opštini će donijeti taman toliko para da načelnik udupla troškove reprezentacije. Pod uslovom, naravno, da hidrocentrale ostvare prognozirani profit za vlasnika i da ne bude friziranja cifara, stimulativnih olakšica i sl.
Mirza Teletović tvrdi da je sve po zakonu i s prezirom govori o mještanima, prijeteći im krivičnim prijavama samo zato što pokušavaju odbraniti rijeku od njegove pohlepe. Odbrana rijeka širom Bosne i Hercegovine pala je, međutim, na mještane jer vlasti uporno krše međunarodne konvencije koje je BiH potpisala, a i vlastite zakone kad ih ne uspiju skrojiti prema potrebama biznisa. Da Mirzi Teletoviću prioritet nije profit,
priznao bi i sebi i javnosti da je dozvolu za gradnju hidrocentrala dobio zahvaljujući tome što je lokalnim vlastima stalo samo do rasprodaje prirodnih bogatstava. Da mu prioritet nije lični profit, shvatio bi da najbolje što može učiniti za svoju rodnu zemlju jest da odustane od ove namjere i pomogne svojim nekadašnjim komšijama da očuvaju netaknutom rijeku koja unosi radost u živote ljudi tog kraja, od njihovog
najranijeg djetinjstva. Teletović međutim ostaje pri namjeri da profitira upravo na našoj vodi.

Stoga Vas želimo upozoriti da ste ukazali veliku čast čovjeku koji to ne zaslužuje. Za vođenje Košarkaškog saveza i odabir najboljih sportista nije dovoljno biti dobar igrač između dva koša – važno i najvažnije je biti plemenit i velik čovjek. Takav je bio jedan drugi Mirza, jer Teletović nije prvi Mirza u istoriji bh. košarke. Ali moglo bi se desiti da istorija kao velikog upamti samo onog prvog, Kinđeta, koji je svojoj zemlji i ljudima bio
ponos i uzor u životu, ne samo u košarci.
Iza Mirze Teletovića međutim mogla bi ostati samo kratka priča o pristojnoj karijeri, i vječne posljedice otimačine rijeke, otimačine od ljudi u njegovom rodnom kraju, kojima još samo tu rijeku nisu uzeli. Mrtva rijeka i suho korito pamte se duže i od najboljeg košarkaškog strijelca. Apelujemo na Vas da povučete odluku o imenovanju Mirze Teletovića na dužnost predsjednika KS BiH i predsjedavajućeg žirija: ubice rijeka to ne zaslužuju i ne smijemo mladima poslati poruku da su takvi ljudi stubovi ovog društva.

Potpisnici:
Žene Kruščice
Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica
Zeleni-Neretva, Konjic
Eko udruga “Majski cvijet”, Buna
Jelačići i Zlate za Doljanku, Jablanica
Centar za životnu sredinu, Banjaluka
Centar Bolkay, Olovo
Eko element, Bugojno
Aarhus centar u BiH, Sarajevo
Laboratorium, Tuzla
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Arbor Magna, Banjaluka
Green Team, Novi Grad
Eko forum, Zenica
Bistro, Kruščica
Vaš Vareš, Vareš
Mikološko udruženje MycoBH, Sarajevo
Sanus, Prijedor
EKUS, Bihać
Koaliciju za zaštitu rijeka BiH
Eko akcija, Sarajevo
Jedan grad jedna borba, Sarajevo

Film “Dvije škole” režisera Srđana Šarenca u Kriterionu

U mjesecu novembru Art kino KRITERION pokreće program posvećen kreativnom dokumentarnom filmu.

Nakon uspjeha programa Stari dobri filmovi 50+ koji iz dana u dan privlači sve više publike, KRITERION počinje sa programom prikazivanja kreativnih dokumentarnih filmova. Prvi film na ovom programu bit će “Dvije škole” reditelja Srđana Šarenca koji je do sada prikazan na preko trideset festivala diljem svijeta.

Nekad poznata travnička gimnazija nakon rata u Bosni i Hercegovini postaje škola podijeljena na dva dijela bojom i ogradom. U jednom borave hrvatski, a u drugom bošnjački učenici, koji među sobom nemaju kontakta, uprkos tome što dijele zgradu. Ravnatelj hrvatskog dijela škole odlučuje organizirati nogometni turnir kako bi učenicima stvorio priliku da se susretnu i upoznaju. Neki od njih misle da je druženje s ostalim mladima sasvim prirodna stvar, no drugi ne dijele njihove stavove. Film prati priče kapitena dvaju fudbalskih timova, Josipa i Muhameda.

Projekcija filma bit će upriličena 1. novembra 2018. godine sa početkom u 20:00 h. Projekciju će pratiti razgovor sa režiserom filma, Srđanom Šarencom.

“Veoma nam je važno započeti program prikazivanja kreativnih dokumentarnih filmova domaćih autora sa temama relevantnim za naše društvo, a koje možda nisu svakodnevno prisutne u medijima, ili su obrađene iz druge perspektive. Film se dotiče onoga što popularno nazivamo “dvije škole pod jednim krovom” na način da ovu pojavu tretira kroz lične priče mladih ljudi koji žive u segregaciji. To prestaje biti nacionalno, političko ili opšte pitanje, već imamo uvid u živote mladih ljudi pogođenih ovim pristupom u obrazovanju” – poručuju iz KRITERION-a.

U narednom periodu planirane su projekcije domaćih i internacionalnih dokumentarnih filmova koji su mišljeni i snimani tako da njihov sadržaj i trajanje odgovaraju prikazivanju u kinu. Projekcije će biti praćene razgovorom o filmu.

Ulaz košta 5 KM, što uključuje kokice i piće po izboru.

 

 

Građanska inicijativa za solarnu energiju !!!

Vašim ulaganjem u sunčevu energiju pomoći ćete korisnicima Zavoda da smanje troškove i zaštiti ćete okoliš! Zavodu je potrebna topla voda 24 sata 365 dana u godini. Cijena električne energije u godini iznosi preko 250.000 KM. Učestvujte u smanjenju troškova Zavoda, postanite dio ove pozitivne priče!

Prvi put u historiji Bosne i Hercegovine ulaže se u obnovljive izvore energije pomoću grupnog finansiranja, a Vi možete postati dio te historije!

Ova kampanja ima za cilj ulaganje u sunčevu energiju za potrebe Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin“.

Ideja je vrlo jednostavna. Ovoj ustanovi potrebna je topla voda 24 sata dnevno i to 365 dana u godini. Dio te energije može se dobiti korištenjem sunčeve energije, te je upravo to ono što možemo postići ovom kampanjom. Na ovaj način smanjiti će se troškovi za energiju ove Ustanove čime pomažemo njenim korisnicima!

Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba „Drin“ Fojnica osnovan je 1955. godine  i predstavlja  centar za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje, produženo liječenje i rehabilitaciju, obučavanje za samostalan život osoba sa smetnjama u razvoju i osoba sa smetnjama u duševnom zdravlju. Ono što ovu Ustanovu čini jedinstvenom jeste da je to jedina ustanova ovog tipa u Bosni i Hercegovini koja zbrinjava i novorođenčad.

Danas, ova Ustanova ima oko 500 korisnika koji tu žive, te 250 zaposlenih. Cilj ove Ustanove je da omogući svojim korisnicima human boravak, da im poboljša kvalitetu življenja, te da kreira ambijent i atmosferu toploga doma.

Liječenje i rehabilitacija samo su dio priče o Drinu koji zapravo predstavlja veliku porodicu koja se svakodnevno suočava sa izazovima života, ali i mnogim drugim problemima. Jedan od problema svakako su i veliki računi za električnu energiju. Godišnje se za električnu energiju izdvaja preko 250.000 KM.

Kako bi smanjili troškove za energiju i novac mogli investirati za druge potrebe, ova porodica treba nas, zajednicu!

Ideja je uložiti novac za nabavku solarnih kolektora za potrošnu toplu vodu koji će se instalirali na krovove ove Ustanove. Solarna energija, za razliku od fosilnih goriva, dostupna je u neograničenoj mjeri i ne proizvodi štetne emisije. Instalacijom solarnih kolektora moguće je ostvariti uštede i do 60 % za pripremu potrošne tople vode,  što će povoljnije uticati i na okoliš.

Sa učešćem u ovoj kampanji omogućiti ćete ovoj velikoj porodici da smanji svoju potrošnju, te novac od ušteda uloži u druge, njima potrebnije stvari!!!

Angažmanom u ovoj kampanji učestvujte u nabavci i instalaciji solarnih kolektora.

Za ovaj poduhvat potrebno nam je minimalno 20.000 KM, odnosno 15.000 USD.

Pripremili smo i ručno rađene poklone. Svi pokloni su dizajnirani i kreirani od strane korisnika ove ustanove.

Ukoliko niste spremni finansijski podržati ovu kampanju molimo Vas da slanjem e-mailova Vašim kolegama i prijateljima, te postavljanjem ove kampanje na društvenim mrežama, učestvujete u ovoj održivoj priči!

Promocija inicijativa za građansku energiju, obnovljivi izvori energije i energijska efikasnost su budućnost Bosne i Hercegovine.

Pokažimo da je moguće finansirati projekte građanske energije kako bi se u budućnosti povećao  broj inicijativa.

Energija mora i treba biti u rukama građana i iz tog razloga želimo da stavimo građane u centar dešavanja.

Vrijeme je da energiju vratimo građanima, vrijeme je za inicijative za građansku energiju.

Više informacija na:

https://www.indiegogo.com/projects/gradanska-inicijativa-za-solarnu-energiju?fbclid=IwAR1F9CduC6wNJl9fegse2FYSpZrfpBNrv_KKX2d5XUfp0L6i6ekYaBGeoBw#/

 

U Francuskoj objavljen još jedan strip album bh strip autora

Crtaći dvojac iz BiH autor novog strip albuma na francuskom tržištu
Strip crtači Filip Andronik i Senad Mavrić autori su novog strip albuma naslovljenog “Krieg Machine”.
Ovaj crtaći dvojac već godinama sarađuje sa izdavačkom kućom Delcourt, najvećom Francuskom izdavačkom kućom koja štampa stripove. Nakon saradnje na strip albumima iz serijala “Ličnost godine” (Homme de l'année) o Augustu Bartoldiju, vajaru koji je napravio Kip Slobode, te o Fritz Langu, režiseru filma “Metropolis”, ovaj put oni su ilustrovali priču o posadi njemačkog tenka Tigar u Drugom svjetskom ratu.
Priča albuma “Krieg machine” (“Ratna mašina”) prati posadu ovog nadmoćnog tenka od njihove obuke, misija u Africi i Rusiji, do konačnog obračuna sa savezničkim trupama u Njemačkoj. Likovi Otto Von Sholtiz i Kurt Seibel u središtu su ove priče kao komandiri tenka koji će proždrjeti duše svoje posade u ratnim akcijama.
Scenario ovog albuma potpisuje Jean Pierre Pécau, olovku je uradio Filip Andronik, tuš Senad Mavrić a digitalni kolor je djelo Jean Paul Fernandeza.
“Krieg machine” je druga knjiga iz serije a prvu, naslovljenu “Ova mašina ubija fašiste”, koju je napisao Pécau  i ilustrovao Mavrić, Delcourt je izdao 2016. godine.

Sofia Rei: Iz Argentine na Jazz Fest!

Nagrađivana pjevačica, autorica i producentica Sofia Rei važi za jednog od najstrastvenijih i najinventivnijih vokalista njujorške scene. Njena muzika istražuje različite tradicije južnoameričkog folklora, jazza, flamenca i elektronike.

Ova argentinska pjevačica rođena i odrasla u Buenos Airesu, nastupit će 3. novembra na XX2. Jazz Festu Sarajevo u okviru evropske premijere The Book Beriah Marathona, epskog projekta Johna Zorna jednog od najznačajnijih savremenih američkih kompozitora.

Sofia Rei će nastupiti u duetu sa JC Maillardom, francuskim umjetnikom koji svira bas saz a njihov sarajevski nastup predstavit će muziku jedinstvenog senzibiliteta i južnoameričkog ugođaja. Bit će to jedan od ukupno 11 nastupa koliko će ih činiti subotnji maraton organiziran na Jazz Festu u okviru Dana Masade.

Za Sofiju Rei, umjetnicu snažnog vokala, čak i argentinski mediji su pisali da je jedna od najboljih pjevačica Južne Amerike. Njene maštovite interpretacije našle su se na četiri albuma objavljena pod njenim imenom. Za svoj prethodni album De Tierra Y Oro osvojila je dvije važne nagrade – Independent Music Awards u kategorijama za najbolji album i najbolju pjesmu godine.

Sarađivala je sa značajnim muzičarima današnjice od Johna Zorna, Mikea Pattona i Marca Ribota do Marije Schneider i Bobbyja McFerrina, a njena muzika odvela ju je u neke od najznačajnijih koncertnih dvorana i festivala svijeta poput njujorških Carnegie Halla ili Lincoln Centra, kanadskog Montreal Jazz Festivala ili londonskog Barbicana.

Sa Jean-Christopheom (JC) Maillardom, francuskim kompozitorom, multiinstrumentalistom i producentom, porijeklom sa Kariba, snimila je album Keter. Ovaj album objavljen u septembru ove godine, predstavit će na nastupu na XX2. Jazz Festu.

Ulaznice za ovaj i ostale koncerta Jazz Festa mogu se kupiti u sistemu kupikartu.ba i na 60 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini, a od 1. novembra i u festivalskom box officeu u Domu policije.

Ženski vokalni ansambl Corona nastupa na Jazz Festu

Ženski vokalni ansambl Corona nastupa na ovogodišnjem XX2. Jazz Festu u okviru programa Dosterrados koji predstavlja bosanskohercegovačke umjetnike i njihove projekte.

Corona, odnosno La Korona na ladinu, na festivalu će izvesti repertoar tradicionalnih sefardskih pjesama, a jedna od njih Adio kerida, danas je objavljena, a snimljena je za njihov album koji će biti objavljen za Gramofon.

Osim La Korone, program Dosterrados predstavit će i novi projekat gitariste Mirze Redžepagića Nairuz i trio Barimatango sa pjevačicom Jelenom Milušić, multiinstrumentalistom Atilom Aksojem i basistom Edvinom Hadžićem.

Ulaznice za koncert Dosterrados u prodaji su po cijeni od 15 KM u sistemu kupikartu.ba i na više od 60 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini.

ASuBiH predstavlja “Omladinsku zonu – Trebinje ” (video)

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini sa svojim lokalnim timovima iz Stoca, Posušja i Trebinja napravila je fenomenalan posao tokom tri sedmice rada. Formirali su tri #OmladinskeZone koje trajno ostaju na korištenje mladima iz ova tri grada.

Druga Omladinska Zona rađena je u Trebinju.

Zašto baš Hercegovina?

Želimo da istaknemo značaj hercegovačkog kulturno-historijskog naslijeđa, onako kako ga vide mladi koji žive u Hercegovnini. Zamisao o jednom prostoru, dobili smo upravo kroz oči mladih ljudi koji su nam davali svoje ideje. Takav jedan prostor sadržava klupe, mini binu, stolice, cvijeće, ma sve ono što mladi ljudi oduvijek žele! Prostor u kojem će moći stvarati ideje, družiti se i pomagati svojoj lokalnoj zajednici. Prva takva omladinska zona napravljena je u Stocu 14.8 – 17.8.,druga u Trebinju 21.8.-24.8., i posljednja u Posušju 27.-30.8.2018.

30 mladih ljudi iz tri lokalne zajednice provelo je pet dana na svakoj lokaciji i zajedno radilo na realizaciji ovog projekta u sve tri gore navedene zajednice. Četiri dana su uređivali prostor, a peti dan su slikali mural “Hercegovina – zemlja sunca i krša”. Na muralu su naslikane sve karakteristike koje vežu ova tri hercegovačka grada. Tu istu večer je bilo otvorenje gdje su se čitale pjesme Maka Dizdara, performans KUD-a “Jovan Dučić” i mažoretkinje iz Stoca, te koncert trebinjskog benda 7. Nebo, kao i učenika muzičke škole u Posušju. Zajedno sa stanovnicima lokalnih zajednica pravili smo tradicionalnu hercegovačku večeru otvorenog tipa.

Ciljevi koje smo uspjeli ostvariti Napraviti prostor za mlade gdje bi mogli provoditi svoje slobodno vrijeme i gdje bi mogli organizovati kulturno-umjetničke aktivnosti. Promovisati Hercegovinu i njeno historijsko i kulturno naslijeđe mladim ljudima. Aktivirati 30 mladih ljudi i motivisati ih za dalji rad u svojim lokalnim zajednicama. Povezati mlade ljude iz različitih dijelova Hercegovine.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini (ASuBiH) je nevladina, nestranačka i nepolitička organizacija čiji je osnovni cilj poboljšanje statusa srednjoškolaca u zemlji i okuplja sve mlade koji pohađaju srednju školu na prostoru BiH.

Punopravni član OBESSU-a (Organising Bureau of European School Student Unions) od 2009. godine. ASuBiH je do sada učestvovao na mnogobrojnim OBESSU eventima širom Evrope.

Zabraniti fizičko kažnjavanje djece u svim okruženjima u BiH

Fizičko kažnjavanje djece je jedan od najprisutnijih oblika naslija nad djecom širom svijeta. Ponukani nedavnim objavljivanjem video zapisa zlostavljanja djeteta u jednoj predškolskoj ustanovi u Sarajevu, želimo da skrenemo pažnju na neophodnost zabrane upotrebe sile u svim okruženjima u kojima borave djeca, bilo da je napad na dijete izvršen kao kazna u svrhu discipliniranja ili ne.

S obzirom na status najmlađe i najranjivije populacije u društvu, djeci je neophodno obezbijediti veću zaštitu od bilo kakvih napada koji direktno povrijeđuju pravo na poštivanje ljudskog dostojanstva i fizičkog integriteta, kao i prava na zdravlje, razvoj, obrazovanje i slobodu od torture i drugih okrutnih, nehumanih i ponižavajućih tretmana ili kažnjavanja.

Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi među 56 zemalja svijeta koje su se obavezale da će izvršiti zakonodavnu reformu s ciljem potpune zabrane fizičkog kažnjavanja djece u svim okruženjima (porodici, ustanovama dnevnog boravka djece i drugim ustanovama gdje borave djeca). Do ovog trenutka, Republika Srpska je osigurala da se u zakonodavstvu zabrani fizičko kažnjavanje djece u svim okruženjima, dok se ista zabrana očekuje i u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, nakon što je Vijeće za djecu BiH 2017. godine pokrenulo inicijativu da se izvrše izmjene u relevantnom zakonodavstvu koje će osigurati potpunu i eksplicitnu zabranu fizičkog kažnjavanja djece

Save the Children kroz svoj dugogodišnji angažman njeguje i promoviše politike, procedure i prakse očuvanje sigurnosti djece koje primjenjujemo kako bi osigurali da smo sigurna organizacija za djecu tj. da su programi Save the Children-a sigurni za djecu. To je način na koji osiguravamo da se svaka osoba, koja predstavlja našu organizaciju, ponaša prema djeci na odgovarajući i primjeren način, te da nikada ne zloupotrebljava sopstveni profesionalni integritet i radno mjesto. Također nastojimo da pomognemo organizacijama i institucijama s kojima dolazimo u kontakt da kreiraju interne sisteme koji će minimizirati rizike i spriječiti radnje štetne po djecu ali isto tako da povećaju svijest kod sopstvenih uposlenika o potrebi pravoremenog reagovanja i prijavljivanja zabrinutosti u vezi sa zlostavljanjem ili iskorištavanjem djece.

U okviru napora sprečavanja zlostavljanja i iskorištavanja djece, Save the Children poziva relevantne organizacije, institucije i profesionalce da se zajedno suprotstavimo fizičkom kažnjavanju djece i nasilnim metodama discipliniranja djece koje ugrožavaju djetetovo dostojanstvo i integritet. Neophodno je uspostaviti i/ili ojačati sistem očuvanja sigurnosti djece u različitim organizacijama, institucijama i drugim okruženjima kako bi sva djeca, koja se u istim nalaze, na siguran i human način bila tretirana i zaštićena od bilo kakvog oblika nasilja. Veoma bitno je kontinuirano stručno usavršavati profesionalce, roditelje, medije i druge aktere koji dolaze u kontakt sa djecom kako bili dovoljno senzitivni i educirani o nenasilnim metodama discipliniranja i kako bismo zajedno doprinijeli izgradnji sigurnijeg okruženja za rast i razvoj djece u Bosni i Hercegovini.