Autor: urednik

Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com

Predstavljen vizuelni identitet 13. Pravo Ljudski Film Festivala

Vizualni identitet 13. izdanja Pravo Ljudski Film Festivala slavi slobodu, moć i naslijeđe političke imaginacije 1968. godine.

Objedinjavanjem studentskih parola iz različitih dijelova svijeta, 13. Pravo Ljudski Film Festival slavi slobodu političke imaginacije. Jedinstvo raznorodnih jezika je jedinstvo nezadovoljnih – borba za jednakost u pravima i socijalna pravda objedinjuju potlačene.

Autor vizualnog koncepta je Amir Berbić, a koncizno koristi parole iz 1968. kako bi sažeo osnovne ideje i teze globalnog političkog pokreta nikada ponovljenog u sličnom obliku i obimu. Podsjećanje na studentske proteste ne podrazumijeva bespovratno zalaženje u labirint historijskih konotacija, već promišljanje o njihovom naslijeđu danas.

U vrijeme sužavanja polja političkih, kolektivnih i ličnih sloboda i jačanja konzervativnih i isključivih ideoloških sila, podsjećamo ne na historijsku činjenicu, nego na naslijeđe svake, prevashodno studentske i omladinske borbe za političku slobodu i socijalnu pravdu koja ne donosi nužno konkretne društvene promjene, ali je uvijek imaginativni čin.

„Gledajući na studentske proteste 1968. iz današnje perspektive, moć političke imaginacije ne leži u potpuno ostvarenom cilju, nego u nadahnuću za nadolazeće naraštaje koji će u oslikanim vrijednostima prepoznati kako vlastitu čežnju za slobodom, tako i inspiraciju za djelovanjem. Stoga nismo (samo) prenositelji historiografskih činjenica. Bacamo svjetlo na arhiv, koji kroz program, u svom filmskom, obrazovnom i aktivističkom vidu, otvara dijalog prošlosti i sadašnjosti, upoznaje i propituje političke umjetničke forme danas i ponavlja, 50 godina nakon:„Sva moć mašti!“, izjavila je selektorica 13. Pravo Ljudski Film Festivala, Kumjana Novakova.

Pravo Ljudski Film Festival se održava od 28. novembra do 3. decembra. Dobrodošli!

Više o programu i programskim sadržajima saznajte na pravoljudski.org.

50 godina glumačkog života Zijaha A. Sokolovića

Zijah A. Sokolović, glumac, reditelj, autor, u novembru obilježava jedinstven fenomen – 50 godina profesionalnog glumačkog rada. Za 50 godina glumačkog života dobitnik je 76 nagrada za svoj rad. Jubilej će obilježiti nizom programa u nekoliko bh. gradova od 05. do 10. 11.2018., a poseban program slijedi u Sarajevu gdje je sve počelo u novembru 1968. godine, kada je odigrao svoju prvu profesionalnu glumačku ulogu. U sklopu proslave jubileja bit će predstave, izložba, te poseban performans u Sarajevu.

Obilježavanje počinje programom Lijevo Desno Glumac – autorski projekt Zijaha Sokolovića kao predstava, predavanje, team building, radionica.

Prva izvedba predstave Lijevo Desno Glumac je u Centru za kulturu u Travniku, u ponedjeljak, 05.11. u 17 sati;

Mostar – Narodno pozorište u utorak, 06.11. u 20 sati;

Sarajevo – Sarajevski ratni teatar (SARTR) u srijedu 07.11. u 20 sati;

Sokolović u ovom programu / predstavi, duhovito, filozofski, kabaretski, sa nizom primjera i poređenjem stvarnosti i teatarske umjetnosti uči gledaoce da shvate da su i oni “glumci u svom teatru” i da mogu biti umjetnici u svom životu, ako svoje životne “date okolnosti prve dramske radnje” analiziraju teatarski “objektivno”.

U četvrtak, 08.11. u 20 sati povodom proslave 50 godina glumačkog života, u Ateljeu Figure u Sarajevu će biti otvorena izložba plakata pozorišnih predstava Zijaha A. Sokolovića.

U petak, 09.11. u jutarnjim satima uslijedit će Sokolovićev performans – glumačka šetnja ulicama Sarajeva, od mjesta gdje je sve počelo do mjesta gdje je odigrao svoju profesionalnu ulogu. Glumačka šetnja počinje u 11 sati i trajat će do 13 sati. Poći će od JU Centra kulture i mladih u Jelićevoj, gde je i bilo prvo Dječije pozorište, gdje se Zijah i susreo sa pozorištem, do Kamernog teatra 55, gdje je i odigrao svoju prvu ulogu kao profesionalni glumac 08.11.1968. godine. Sve to govoreći tekst iz svoje kultne predstave ”Glumac… je glumac… je glumac”, koju igra više od 40 godina i preko 1600 puta. Prevedna je na nekoliko svjetskih jezika, premijerno izvedena u Beču, Parizu, Londonu, New Yorku, Sydneyu… U večernjim satima u Centru za kulturu u Jelićevoj u Sarajevu izvest će monodrame koje s velikim uspjehom igra više od 20 godina:

petak, 09.11. u 20 sati kabare “CABAres, CABArei”,

subota, 10.11. u 20 sati “Međuigre 0 – 24”.

Otvoren box office XX2. Jazz Festa

Tačno u podne u festivalskom centru XX2. međunarodnog muzičkog festivala Jazz Fest Sarajevo 2018 u Domu policije otvoren je box office i počela je prodaja ulaznica za koncerte ovogodišnjeg festivala.

Box office će raditi svakim danom od 12.00 do 23.00.

Već drugu godinu zaredom Dom policije je Festivalski centar Jazz Festa u kojem će biti realizirani svi programi festivala, osim koncerata The Book of Angels koji će biti održani u Sarajevskom ratnom teatru i regionalnog programa Heineken Late Nite Stage koji se realizira u Jazzbini Sarajevo.

Prvi program glavnog programa i zvanično otvaranje XX2. Jazz Festa Sarajevo 2018 počinje u petak 2. novembra u 20.00, a prvi nastup u okviru regionalnog programa Heineken Late Nite stage bit će održan već 1. novembra a nastupit će beogradski bend Fish in oil.

Osim u box officeu u Domu policije na adresi Tina Ujevića broj 1, ulaznice se mogu kupiti i u sistemu www.kupikartu.ba i na 60 prodajnih mjesta u Bosni i Hercegovini.

Za dodatne informacije otvorena je i info linija Jazz Festa 033 550 481.

Crowdfunding kampanja prikupila 60% sredstava

IT Girls, inicijativa nastala iz želje da djevojčice, djevojke i žene postanu vidljivije u IKT svijetu, udružila je snage sa Bit Alijansom i zajedno su pokrenuli crowdfunding kampanju sa ciljem nabavke Arduino setova za škole i održavanje radionica za djevojčice u osnovnim školama.

“Pitali smo djevojčice kako žele učiti informatiku u školama, a najčešći odgovor je bio – na zanimljiv i praktičan način, kroz vježbe! Jedna od platformi koja upravo to omogućava je Arduino. IT Girls želi omogućiti djevojčicama da ovu kompjutersku platformu koriste u školama koje pohađaju. Cilj nam je da djevojčice istražuju i grade svijet oko sebe, te da inspirišu druge”, poručuju iz IT Girls, ističući porazne statistike kada je riječ o učešću žena u brzorastućem IKT sektoru.

Naime, kad je riječ o radnom tržištu i IKT-u, istraživanja u EU i BiH su pokazala da je, s obzirom na brzi razvoj tehnologije i njene primjene na druge ekonomske i društvene sfere, potražnja za radnom snagom u ovoj industriji i dalje velika. Prema posljednjim istraživanjima, u Evropi ima četiri puta više muškaraca nego žena sa diplomom u IKT oblastima. Udio muškaraca koji rade u digitalnoj industriji je 3,1 puta veći od udjela žena.

Istraživanja i rad na terenu su pokazali da dječaci i djevojčice imaju jednak pristup tehnologiji – koriste računare, mobitele… Međutim, evidentno je da se djevojčice rjeđe odlučuju da studiraju oblasti informaciono komunikacionih tehnologija i da se time bave.

„Namjeravamo da pružimo mogućnost za djevojčice u najmanje 6 škola širom BiH da se upoznaju sa osnovama robotike i programiranja. Ako im damo platforme i naučimo ih kako da ih koriste, one će prvo praviti svoje projekte, a onda učiti druge djevojčice i dječake kako da programiraju, a pritom se sjajno zabaviti i družiti. Arduino setovi zatim ostaju u školama, nastavnici i nastavnice dobijaju sredstvo za interaktivniju nastavu, a časovi informatike poprimaju zabavniji karakter. Hvala svima koji su podržali kampanju, finansijski i dijeljenjem informacija, jer već sada znamo da ćemo organizovati bar 3 radionice“, izjavila je Tanja Madžarević, koordinatorica IT Girls inicijative.

Kako je istakla Madžarević, da bi opremili 6 škola i održali 6 radionica za 120 djevojčica potrebno je 9,125 USD. Kampanja traje do 30. novembra, a u prva 24h od objave kampanje su uspjeli prikupiti skoro 60% sredstava. Ukoliko se trend uplata nastavi, IT Girls će povećati broj škola u kojima će se održati radionice.

Iako ne prednjače u IKT sektoru, žene definitivno prednjače u stopi nezaposlenosti u BiH (23,1% za žene, a 18,9% za muškarce), u omjeru neaktivnih osoba u BiH 60,2% čine žene.

Prijeka potreba za radnom snagom u IKT sektoru, i činjenica da naše društvo postaje sve više digitalizovano, predstavlja nove obrazovne i profesionalne mogućnosti u kojima su žene još uvijek nedovoljno zastupljene. IT Girls zbog toga pozivaju sve da se uključe i omoguće da djevojčice dobiju potrebna digitalna znanja u oblasti elektronike i informatike tako što će podržati crowdfunding kampanju objavljenu na platformi Indiegogo.

Mjesec muzeja u Historijskom muzeju BiH

„Mjesec muzeja“ je manifestacija koja se u Historijskom muzeju BiH već treću godinu obilježava u novembru, mjesecu u kojem je osnovan i otvoren Muzej. Ove godine programski sadržaji su posvećeni kulturno-historijskom naslijeđu, unaprjeđivanju muzejske prakse i jačanju svijesti o važnosti muzeja u bosanskohercegovačkom društvu. „Mjesec muzeja 2018“ obilježavamo viješću da je projekat Plana konzervacije i restauracije Historijskog muzeja BiH dobio grant Getty fondacije. Projekt je podržan kroz Gettyjev program “Keeping it Modern” za 2018. godinu, zajedno sa još 9 drugih objekata arhitekture moderne širom svijeta. Ovim grantom daje se podrška projektima koji, osim arhitektonske vrijednosti, imaju i potencijal da posluže kao model plana očuvanja i drugih objekata arhitekture 20. stoljeća. Zbog važnosti ovog projekta u cjelokupnom procesu restauracije muzejske zgrade novembar, mjesec razgovora o naslijeđu, muzejskoj praksi, prošlosti i budućnosti, obilježavamo parolom „Keep it modern“.

Izložbe i projekti Historijskog muzeja BiH će biti predstavljeni kako u Sarajevu, tako i u Londonu, Banja Luci i Jajcu, a u muzejskom prostoru ćemo predstaviti i gostujuće izložbe. Stalnu postavku „Otvoreni depo“ Historijskog muzeja BiH u novom ruhu i kroz nove sadržaje će posjetioci moći pogledati tokom besplatnih kustoskih vođenja, koja se organizuju svakog ponedjeljka tokom mjeseca. Unaprijeđena postavka „Otvoreni depo“ je rezultat implementacije projekta „Glas zajednice“, u saradnji sa Muzejom Vojvodine (Novi Sad, Srbija). Utorkom će u muzeju biti organizovan ciklus radionica za djecu i omladinu pod nazivom „Historijske osmice“, kroz koje sa novim generacijama obrađujemo teme iz bosanskohercegovačke i svjetske historije. Programom „Škole u muzeju“ i „Muzej u školi“ uvezujemo muzej sa obrazovnim institucijama i otvaramo vrata muzeja za školske grupe – svaka srijeda u muzeju je rezervisana za školske grupe.

Sve aktivnosti su nastale kroz saradnju Historijskog muzeja BiH sa različitim domaćim i internacionalnim partnerima – Fondacija Cultural Heritage without Borders, University of the Arts London, King's College London, Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u Banja Luci, Muzej II zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu, Muzej Vodvodine iz Novog Sada, Memorijalni muzej Spomen područja Jasenovac, SUBNOR Kantona Sarajevo.

„Mjesec muzeja 2018“ traje od 1. do 30. novembra 2018. godine. Keep it modern!

Konkurs za izbor kratkih filmova snimljenih mobitelom

Udruženje antifašista i boraca NOR – a Mostar u povodu 75 godina od Prvog zasjedanja ZAVNOBIH – a i 70 godina SABNOR – a BiH raspisuje,

K O N K U R S

Za izbor kratkih filmova snimljenih mobitelom.

Konkurs je otvoren do 20. novembra 2018. godine. Odabrani filmovi biće prikazani u okviru programa 3. Festivala antifašističkog filma.

Filmovi konkurišu za dvije nagrade I to:

– Najbolji film po odluci stručnog žirija, i

– Najbolji film po odluci žirija publike.

Pozivamo nove generacije antifašista i antifašistkinja da mobitelom snime filmove koji za temu imaju ANTIFAŠIZAM, te da radove prijave slanjem linka ili file-a wetransferom na mail:antifasistimostar@gmail.com

Free Jazz Intervju s Edinom Zubčevićem

U svom tradicionalnom predfestivalskom obraćanju za www.efm.ba Edin Zubčević, direktor Jazz Festa Sarajevo, govori o stvarima kojih smo apsolutno svjesni ali ih ne želimo sebi priznati. Jazz Fest kao institucija, paradigma je bh društva u cjelini s tom razlikom što se ovaj jedinstveni festival nastavlja boriti i raditi uprkos svemu.

Sve informacije o programu festivala potražite na www.jazzfest.ba

Bh. turneja “On the Rocks”

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini sa zadovoljstvom najavljuje bh. turneju uspješnog muškog acapella sastava “On the Rocks” sa Univerziteta Oregon. “On the Rocks” će održati besplatne koncerte u Pozorištu Prijedor 31. oktobra i Muzeju AVNOJ-a u Bihaću 1. novembra.

Svi koji vole ovu vrstu muzike uživaće u izvedbama “On the Rocks” sastava, jednog od vodećih a capella horova u Americi. Njihov kreativan i dopadljiv stil, stvaranja muzike samo putem ljudskog glasa, nedavno je postao ponovo popularan u američkoj kulturi zahvaljujući filmovima i TV serijama kao što su Pitch Perfect i Glee. “On the Rocks” je do sada objavio šest studijskih albuma, nastupao na turnejama i nacionalnim televizijama u SAD.

Prijedorski koncert će se održati u Pozorištu Prijedor 31. oktobra u 20:00, a besplatne ulaznice su dostupne na blagajni pozorišta. Nastup u Bihaću, koji je ujedno i jedno od prvih dešavanja u okviru festivala Ulicom Bišća, će se održati 1. novembra u 20:00.

WWF Izvještaj o stanju planeta 2018

Čovječanstvo i način na koji se hranimo, grijemo i financiramo naše društvo i gospodarstvo potiskuje prirodu i usluge o kojima ovisimo i koje nas održavaju – do samoga ruba, stoji u WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta 2018. Danas objavljeno izvješće predstavlja ozbiljnu sliku utjecaja ljudskih aktivnosti na živi svijet, šume, oceane, rijeke i klimu u svijetu, naglašavajući da je ostalo još malo vremena te da je nužno da globalna zajednica čim prije zajednički preispita i redefinira kako cijenimo, štitimo i obnavljamo prirodu.

Izvještaj o stanju planeta 2018 predstavlja sveobuhvatan pregled stanja našeg prirodnog svijeta, dvadeset godina nakon svog prvog izdanja. „Znanost nam pokazuje surovu stvarnost naših šuma, oceana i rijeka koje su u našim rukama. Broj divljih vrsta i divljih mjesta općenito pokazatelj je našeg ogromnog utjecaja i pritiska na planet, kojim potkopavamo živu materiju koja nas sve podržava: prirodu i biološku raznolikost”, rekao je Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Indeks živućeg planeta (Living Planet Index, LPI), koji prati globalne trendove divljih vrsta, ukazuje na to da su populacije riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova opale u prosjeku za 60 posto između 1970. i 2014. godine, koja je posljednja godina s dostupnim podacima. Glavne prijetnje vrstama identificirane u izvješću izravno su povezane s ljudskim aktivnostima, uključujući gubitak i degradaciju staništa i prekomjerno iskorištavanje divljeg svijeta.

„Statistike koje su nam dostupne upućuju na apsolutnu dominaciju čovjeka u odnosu na ostatak živog svijeta – ovo je antropocen, no jesmo li pobijedili? Mi u BiH koristimo resurse u vrijednosti gotovo dva planeta godišnje i to je zastrašujuće.“, ističe Zoran Mateljak iz WWF Adrije. „Moramo pronaći bolji način korištenja prirodnih resursa i dogovoriti kako možemo živjeti u skladu s prirodom o kojoj ovisimo. Da bismo to ostvarili, neophodno je da se čovječanstvo ujedini u istoj nakani – da spasimo prirodu i biološku raznolikost o kojoj ovisimo“.

Ljudska aktivnost potkopava sposobnost prirode da podrži čovječanstvo

Posljednjih desetljeća, ljudska aktivnost teško je utjecala na staništa i prirodne resurse o kojima ovisi čovječanstvo. Čak 20 posto Amazone je nestalo u samo 50 godina, kao i polovica koralja u svijetu u samo 30 godina.

Izvještaj o živom planetu 2018 se usredotočuje i na važnost i vrijednost prirode za zdravlje i dobrobit ljudi, kao i za dobrobit našeg društva i gospodarstva. Globalno, priroda pruža usluge vrijedne oko 125 bilijuna dolara godišnje, a također pomaže u osiguravanju svježeg zraka, čiste vode, hrane, energije, lijekova i drugih proizvoda i materijala. Svijet, međutim, nastavlja uzimati prirodu i njene usluge zdravo za gotovo, ne djelujući protiv ubrzavanja njezina gubitka.

U našoj regiji još nije alarmantno stanje

U našoj regiji stanje prirode nije u potpunosti alarmantno, no način javnog upravljanja prirodnim resursima je katastrofalan te od dobre ideje često vodi do loše realizacije. Postojeći zakonski okvir u BiH se ne provodi, i često se zanemaruje učešće građana u donošenju odluka vezanih za okoliš.

To nas dovodi do sljedećih činjenica:

– Manje od 5% živog svijeta su divlje vrste, dok 96% čine ljudi i domaće životinje, uglavnom za ljudsku prehranu. Kod nas su i ris i vuk u bliskoj povijesti bili gotovo u potpunosti istrebljeni dok jedino za medvjeda imamo kontinuirano pozitivan trend populacije.

– 82% slatkovodnih vrsta već je nestalo što ukazuje na kritično stanje vodenih ekosustava bez kojih nema ni čovjeka na Zemlji. U našem slučaju jednoj od 10 ribljih vrsta prijeti nestanak zbog izgradnje (uglavnom nepotrebne) hidroenergetske infrastrukture. Trenutno postojeće male hidroelektrane diljem Zapadnog Balkana (ukupno skoro 90% svih hidroenergetskih postrojenja) doprinosi manje od 5% ukupnoj proizvodnji električne energije. Ne pomaže niti cijeli sustav poticaja u energetici koji omogućuje da se novac poreznih obveznika troši na uništavanje osnovnog resursa za život o čemu građani nemaju priliku odlučivati.

– 93% procijenjenih ribljih stokova u Sredozemlju je u prelovu, a u Jadranu situacija je vrlo slična.

Putokaz za djelovanje – za 2020. i šire

Želimo li izgraditi održivu budućnost za sve nas, dokazano je da se dvije agende – ona za okoliš i ona za ljudski razvoj – moraju uskladiti. Izvještaj o stanju planeta 2018. ističe mogućnosti kojima globalna zajednica može zaštititi i obnoviti prirodu već do 2020. godine, koja je kritična godina kada se očekuje da će čelnici preispitati napredak postignut na ciljevima održivog razvoja (Sustainable Development Goals, SDG), Pariški sporazum te Konvenciju o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity, CBD).

WWF poziva svjetske čelnike, tvrtke i civilno društvo na razvijanje okvira za djelovanje i nakon 2020. Godine. Ovo je izuzetno važan trenutak za postavljanje temelja za hitan i neophodan “globalni sporazum za prirodu i ljude”.

Izvještaj o stanju planeta 2018. je dvanaesto izdanje dvogodišnje svjetske publikacije WWF-a. Izvješće uključuje najnovije rezultate mjerene Indeksom o živućem planetu koji prati 16.704 populacije 4005 vrsta kralješnjaka od 1970. do 2014. godine.

Izvještaj o stanju planeta 2018.

Sažetak izvješća

Izvještaj o stanju planeta (Living Planet Report, LPR) sveobuhvatna je studija koju provodi WWF i o tome izvještava svake dvije godine. Studija proučava trendove bioraznolikosti, zdravlja planeta, stanja prirode i ljudskog utjecaja te nudi potencijalna rješenja.

LPR 2018 dvanaesto je izdanje izvješća koje pruža znanstvene dokaze o onome što nam priroda neprestano ponavlja: neodrživa ljudska aktivnost ekosustave odgovorne za život na Zemlji dovodi do ruba propasti.

STANJE ŽIVOG SVIJETA

Procjena zdravlja našeg planeta i njegove biološke raznolikosti složena je, zbog čega se LPR 2018 usredotočuje na šest različitih indikatora:

Indeks živućeg planeta (LPI) – LPI procjenjuje stanje 4.005 vrsta kralješnjaka unutar 16.704 populacija. Ovo nije popis svog životinjskog svijeta, nego nas izvještava o tome kako su se populacije divljih životinja promijenile u odnosu na brojnost vrsta koja pada ili raste.

Indeks staništa vrsta (SHI) – SHI je sveukupna procjena pogodnog staništa za svaku vrstu. On bilježi promjene u rasponu vrsta uključujući i informacije o: preferencijama staništa određenih vrsta, prikupljene ili modelirane podatke o gubitku i obnovi staništa, fragmentaciji staništa i klimatskim promjenama.

Indeks IUCN-ovog Crvenog popisa (RLI) – RLI indeks govori o globalnoj promijeni stanja biološke raznolikosti i upotrebljava informacije poput biološko-povijesnih karakteristika, veličine i strukture populacije i njene distribucije, te promjene populacije tijekom vremena, kako bi procijenili opasnost od izumiranja. RLI indeks razvrstava približno 100.000 vrsta u jednu od osam kategorija, od izumrle do one najmanje zabrinutosti.

Indeks očuvanosti biološke raznolikosti (BII) – BII uspoređuje trenutno i izvorno stanje bioraznolikosti neke regije i s tim povezan ljudski utjecaj. Pokazatelj se kreće od 100 do 0 posto gdje 100 % predstavlja netaknuti izvorni okoliš s malo ili nimalo ljudskog traga.

Granice planeta Zemlje – Koncept Granica planeta Zemlje opisuje sigurne granice za devet ključnih procesa Zemlje (cjelovitost biosfere, klimatske promjene, zakiseljavanje oceana, prenamjena i korištenje zemljišta, upotreba slatkovodnih sustava, biogeokemijski procesi, aerosoli, onečišćenje i oštećenje ozona u stratosferi) koje čovječanstvo može razvijati i unaprijediti.

Ekološki otisak – Ekološki otisak mjeri koliko biosfere ljudi troše. Mjeri se standardnom jedinicom koja se zove globalni hektar.

INDIKATORI PRIKAZUJU

Od 1970. do 2014. godine veličina populacija kralješnjaka opala je za 60 %. Drugim riječima, veličina populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba se u prosjeku smanjila za više od pola u razdoblju od oko 40 godina.
Slatkovodne populacije smanjile su se za 83 % od 1970.
Opadanje populacija osobito je izraženo u tropskim predjelima – u Južnoj i Srednjoj Americi opadanje populacija je čak 89 % u odnosu na 1970. godinu.
SHI za sisavce, koji ukazuje na količinu pogodnog staništa, niži je za 22 % od 1970. do 2010. godine. Najveći pad zabilježen je na Karibima gdje taj broj nadmašuje 60 %.
RLI, koji ukazuje na stopu izumiranja, dostupan je za pet taksonomskih skupina – ptice, sisavce, vodozemce, koralje i cikade (drevna skupina biljaka) – i pokazuje pad za sve skupine, ukazujući na to da vrste sve brže izumiru.
BII je pao s 81,6 % u 1970. godini na 78,6 % u 2014. godini. Stvarni bi utjecaj mogao biti veći jer procjene ne uključuju posljedice klimatskih promjena ili učinke nastale promjenom namjene zemljišta – globalni podaci o korištenju zemljišta nisu dovoljno detaljni i ne razlikuju plantaže od prirodnih šuma.
Trenutna analiza sugerira da su ljudi već poremetili četiri planetarne granice van sigurne zone, a to su klimatske promjene, cjelovitost biosfere, biogeokemijski procesi (dušik i fosfor) i prenamjena zemljišta. Iako svaki indikator mjeri različite aspekte prirodnog svijeta, svi oni upućuju na jedno: globalno, planetarno zdravlje, priroda i biološka raznolikost su u strmom padu, a utječu na zdravlje i dobrobit ljudi, živog svijeta, društva i gospodarstva u cijelom svijetu.

JESTE LI ZNALI?

Populacije kritično ugroženog gavijala u Indiji i Nepalu smanjile su se za oko 58 % između 1997. i 2006. godine zbog eksploatacije, odnosno prekomjernog lova zbog kože, trofeja i skupljanja jaja.

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PAD POPULACIJA

Gubitak staništa i degradacija

Prekomjerna eksploatacija

Zagađenje

Invazivne vrste i bolesti

Klimatske promjene

JESTE LI ZNALI?
Od 1950. godine, skoro šest milijardi tona ribe i ostalih morskih plodova ulovljeno je u morskim vodama.

ČOVJEČANSTVO: POKREĆE GA PRIRODA, A ONO PORAŽAVA PRIRODNE SUSTAVE

Nekontrolirana ljudska proizvodnja i potrošnja utječu na samu mrežu života koja pokreće i održava naše živote, industriju i države: sustav prirode i biološke raznolikosti.

Prašume se smanjuju: skoro 20 % Amazone nestalo je u samo 50 godina.

Danas oko 90 % morskih ptica u svijetu u svojim probavnim sustavima ima fragmente plastike. Godine 1960. taj je postotak iznosio 5 %.

U 20. stoljeću slatkovodne ribe imale su najvišu stopu izumiranja među kralješnjacima.

U zadnjih 50 godina prosječna je globalna temperatura 170 puta nadmašila prosječnu temperaturu od početka mjerenja.

Priroda i različite usluge ekosustava pružaju nam hranu koju jedemo, vodu koju pijemo i koristimo u našem društvu i industriji, čisti zrak koji dišemo, a zauzvrat mi guramo prirodu na rub propasti.

Priroda globalno doprinosi oko 125 bilijuna $ godišnje.

Gotovo 200 milijuna ljudi ovisi o koraljnim grebenima kao zaštiti od olujnih udara i valova.

IUCN procjenjuje da postoji od 50.000 do 70.000 poznatih medicinskih i aromatičnih biljaka koje se koriste u industriji.

Mangrove šume sadrže gotovo pet puta više ugljika od tropskih.

Usjevi koje djelomično oprašuju životinje čine 35 % ukupne globalne proizvodnje hrane.

Barem 70 % novih lijekova malih molekula koji su se pojavili u posljednjih 25 godina dolaze iz prirodnih izvora.

Rušenje mangrova za razvoj, prekomjernu eksploatacija i akvakulturu doveli su do opadanja od 30% do 50 % u zadnjih 50 godina.

Komercijalna poljoprivreda uzrokovala je gubitak 40 % šuma u tropskim i suptropskim predjelima.

U samo 30 godina izgubljeno je oko polovine koralje u svijetu.

Samo 10 od 1.500 eksploatiranih vrsta na svijetu čini trećinu svjetskog morskog ulova.

Ljudski se utjecaj već osjeti na 75 % zemljine površine.

JESTE LI ZNALI?

Prema trenutnim trendovima, do 2050. godine mogli bismo imati manje od 10 % površina na Zemlji na kojima nema ljudskog utjecaja.

VRIJEME JE DA POČNEMO DJELOVATI!

NOVI SVJETSKI DOGOVOR ZA LJUDE I PRIRODU

Vrijeme je da promislimo na koji način vrednujemo prirodu – kulturno, ekonomski i kroz političke programe.

Dok svijet čeka obećanje u 2020. godini – godini u kojoj će se globalni čelnici sastati oko pitanja klime, biološke raznolikosti i održivog razvoja – vlade, zajednice, tvrtke i organizacije moraju zajedno pronaći sveobuhvatni okvirni sporazum o prirodi i ljudima u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD), jedinog međunarodnog pravnog instrumenta koji izričito štiti prirodno bogatstvo planeta.

Zajedno moramo potaknuti javni i privatni sektor da pokažu više inicijative i ambicije kako bi preokrenuli poražavajući trend gubitka biološke raznolikosti.

ZNANOST JE JASNA. MORAMO ZAŠTITI I OBNOVITI GLOBALNU BIORAZNOLIKOST I STANJE PRIRODE.

Je li “Pariški sporazum o prirodi” odgovor? Vrijeme je da se svijet ujedini kako bi pružio hitan, ambiciozan i učinkovit globalni dogovor za prirodu, kao što smo učinili za klimatske promjene u Parizu 2015. godine. Potreban je niz zajedničkih aktivnosti, plan s ciljevima, indikatorima i mjerama za preokretanje gubitka prirode, poput scenarija za promjenu korištenja zemljišta, promjenu prehrambenih navika, održivu poljoprivredu i tradicionalni konzervatorski pristup prema zaštićenim područjima. Za više informacija i preuzimanje Izvještaja o stanju planeta 2018. posjetite: www.panda.org/lpr/Za sve medijske upite, uključujući i intervjue, kontaktirajte nas na: news@wwfint.org

Otvoreno pismo povodom izgradnje male hidroelektrane na rijeci Doljanki

Nedavno je počela izgradnja male hidroelektrane na rijeci Doljanki, unutar područja budućeg nacionalnog parka Prenj Čvrsnica Čabulja Prenj, koju nastanjuje i u kojoj se mrijesti glavatica, kritično ugrožena vrsta u BiH. Investitor je naš poznati košarkaš Mirza Teletović. Dozvole je dobio kao i svi drugi graditelji naših malih hidroelektrana, “sve po zakonu”, gdje se zakoni svakodnevno ili krše ili prilagođavaju interesima raznih lobija.

OTVORENO PISMO

Mirza Teletović, proslavljeni bh. košarkaš, nedavno je postavljen za predsjednika Košarkaškog saveza Bosne i Hercegovine, te predsjedavajućeg žirija za izbor sportiste godine u BiH. Godinama je Mirza bio izvor ponosa cijeloj zemlji, a idol omladincima i omladinkama koji se okušavaju pod koševima, te je ovaj izbor sasvim očekivan i opravdan. Povratak Mirze Teletovića u rodne krajeve za mnoge je značio i dašak nade – da će tako veliki sportista biti i veliki čovjek, i pomoći da u ovoj siromašnoj zemlji rastu nove nade sporta, dok će svojim radom i van košarkaške arene biti uzor mladima.
Kako je Mirza odlučio da pomogne svom rodnom kraju? Nije otvorio školu, nije napravio igralište, nije kupio lopte ni koševe, nije obećao prijateljsku utakmicu s nekim lokalnim timom. Odlučio je praviti hidrocentrale na rijeci Doljanki.
Rijeka Doljanka, hercegovačka ljepotica, pritoka je Neretve, bogata slapovima i sprudovima, moćna u svom kanjonu i kristalno čista. U Doljanki živi i mrijesti se endemska vrsta pastrmke, glavatica, koja je u BiH kritično ugrožena. Na temelju planova iz 1980-ih, rijeka i njen kanjon trebali su se naći unutar Nacionalnog
parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja-Vran, ali zaštita tog područja, koje bi bilo nacionalni ponos i izvor prihoda za cijeli kraj, godinama se odgađa – upravo zbog kojekakvih biznisa poput ovoga, od kojih zajednica nema ništa, ali su profitabilni za čaršijsku elitu.

Bez te rijeke sada će ostati ljudi iz jablaničkog kraja – kraja u kojem, kao i mnogim drugim širom BiH, ima sve manje razloga za radost. Nema posla, nema nade, ima samo te prirode koja još jedina nije počela da štedi na njima i da im uskraćuje svoju ljepotu. Za ubistvo rijeke ljudima je obećana naknada, prvenstveno prijeko potrebna radna mjesta. Namjerno se međutim ne govori da takvim hidrocentralama za svakodnevno funkcionisanje trebaju dva-tri radna mjesta, ako i toliko, jer je sve automatizovano. Za ubistvo rijeke, kažu, biće i zarade za opštinu: Mirza, sad u ulozi poslovnog čovjeka, prognozira 50 hiljada KM godišnje. Dakle, rijeka s hiljadugodišnjim kanjonom i bistrom vodom iz srca planina košta koliko godišnji najam osrednjeg poslovnog prostora u Sarajevu. A opštini će donijeti taman toliko para da načelnik udupla troškove reprezentacije. Pod uslovom, naravno, da hidrocentrale ostvare prognozirani profit za vlasnika i da ne bude friziranja cifara, stimulativnih olakšica i sl.
Mirza Teletović tvrdi da je sve po zakonu i s prezirom govori o mještanima, prijeteći im krivičnim prijavama samo zato što pokušavaju odbraniti rijeku od njegove pohlepe. Odbrana rijeka širom Bosne i Hercegovine pala je, međutim, na mještane jer vlasti uporno krše međunarodne konvencije koje je BiH potpisala, a i vlastite zakone kad ih ne uspiju skrojiti prema potrebama biznisa. Da Mirzi Teletoviću prioritet nije profit,
priznao bi i sebi i javnosti da je dozvolu za gradnju hidrocentrala dobio zahvaljujući tome što je lokalnim vlastima stalo samo do rasprodaje prirodnih bogatstava. Da mu prioritet nije lični profit, shvatio bi da najbolje što može učiniti za svoju rodnu zemlju jest da odustane od ove namjere i pomogne svojim nekadašnjim komšijama da očuvaju netaknutom rijeku koja unosi radost u živote ljudi tog kraja, od njihovog
najranijeg djetinjstva. Teletović međutim ostaje pri namjeri da profitira upravo na našoj vodi.

Stoga Vas želimo upozoriti da ste ukazali veliku čast čovjeku koji to ne zaslužuje. Za vođenje Košarkaškog saveza i odabir najboljih sportista nije dovoljno biti dobar igrač između dva koša – važno i najvažnije je biti plemenit i velik čovjek. Takav je bio jedan drugi Mirza, jer Teletović nije prvi Mirza u istoriji bh. košarke. Ali moglo bi se desiti da istorija kao velikog upamti samo onog prvog, Kinđeta, koji je svojoj zemlji i ljudima bio
ponos i uzor u životu, ne samo u košarci.
Iza Mirze Teletovića međutim mogla bi ostati samo kratka priča o pristojnoj karijeri, i vječne posljedice otimačine rijeke, otimačine od ljudi u njegovom rodnom kraju, kojima još samo tu rijeku nisu uzeli. Mrtva rijeka i suho korito pamte se duže i od najboljeg košarkaškog strijelca. Apelujemo na Vas da povučete odluku o imenovanju Mirze Teletovića na dužnost predsjednika KS BiH i predsjedavajućeg žirija: ubice rijeka to ne zaslužuju i ne smijemo mladima poslati poruku da su takvi ljudi stubovi ovog društva.

Potpisnici:
Žene Kruščice
Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Fojnica
Zeleni-Neretva, Konjic
Eko udruga “Majski cvijet”, Buna
Jelačići i Zlate za Doljanku, Jablanica
Centar za životnu sredinu, Banjaluka
Centar Bolkay, Olovo
Eko element, Bugojno
Aarhus centar u BiH, Sarajevo
Laboratorium, Tuzla
Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
Arbor Magna, Banjaluka
Green Team, Novi Grad
Eko forum, Zenica
Bistro, Kruščica
Vaš Vareš, Vareš
Mikološko udruženje MycoBH, Sarajevo
Sanus, Prijedor
EKUS, Bihać
Koaliciju za zaštitu rijeka BiH
Eko akcija, Sarajevo
Jedan grad jedna borba, Sarajevo