Autor: urednik

Recital pijaniste Libora Nováčeka pod okriljem Koncertne sezone MAS

Univerzitet u Sarajevu – Muzička akademija u saradnji sa Bosanskim kulturnim centrom KS (BKC) organizuje recital Libora Nováčeka, eminentnog češkog pijaniste i profesora na Universität für Musik und darstellende Kunst Graz, koji će nastupiti u srijedu, 26. oktobra 2022. godine u 19:00 u Galeriji BKC-a.

Nováček će izvesti djela J. S. Bacha, W. A. Mozarta, F. Chopina, F. Liszta i C Debussya.

Libor Nováček je međunarodno priznati pijanista i profesor na Universität für Musik und darstellende Kunst Graz u Austriji i na Praškom konzervatoriju. Rođen je u Pragu, a učenje klavira započeo je na Konzervatoriju u Teplicama. Godine 1998. dobio je punu stipendiju za Guildhall School of Music & Drama u Londonu, gdje je i stekao titulu magistra muzike uz podršku za poslijediplomsko istraživanje. Studirao je u klasi profesorice Joan Havill i sudjelovao na majstorskim kursevima Lazara Bermana, Murraya Perahie, Johna Perryja, Jeana Efflama Bavouzeta, Dmitrija Bashkirova, Dominiquea Merleta i drugih. Tokom studija u Londonu odlikovan je brojnim nagradama od međunarodnog značaja, te je dobio nekoliko značajnih stipendija.

Nováček je internacionalno priznat po svojim interpretacijama Liszta, Brahmsa i Janáčeka u kojima je kritika prepoznala „izuzetan pjesnički zanos i dubinu“, tvrdeći da su njegove snimke (Landor Records, UK)  „postavile nova mjerila“  i  da nude „uvjerljivo lijepe i narativne izvedbe“. Njegova diskografska ostvarenja privukla su pažnju medija koji prate svjetsku scenu umjetničke muzike, te su u više navrata naišla na pohvale u časopisima kao što su Guardian, Gramophone i International Record Review.

Libor Nováček jedan je od osnivača Praškog klavirskog trija. Često održava majstorske kurseve i recitale diljem svijeta. Kao solista i kamerni muzičar nastupio je u renomiranim koncertnim dvoranama Barbican Centre, Royal Festival Hall, Wigmore Hall, Cadogan Hall u Londonu, Rudolfinum u Pragu, Hamburger Musikhalle, Teatro Colón u Buenos Airesu, Kennedy Center u Washingtonu, kao i na festivalima u Sjedinjenim Američkim Državama, Argentini, Brazilu, Južnoj Africi, Indiji, Španiji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Češkoj itd.

Ulaz na koncert je slobodan.

Više informacija na web stranici Muzičke akademije: www.mas.unsa.ba

30 godina od otvorenja Američkog Informativnog Centra, prve inozemne kulturne institucije u neovisnoj Bosni i Hercegovini

Ovog mjeseca se navršava 30 godina od otvorenja Američkog Informativnog Centra u bivšem olimpijskom selu, sarajevskom kvartu Dobrinja. Prva inozemna kulturna institucija na tlu neovisne Bosne i Hercegovine, otvorena je uz prisustvo tadašnjeg prvog američkog Ambasadora za Bosnu i Hercegovinu, Nj.E. Victora Jackovicha.

Centar je otvoren uz podršku tadašnjih dobrinjskih civilnih i vojnih vlasti, te predstavnika Američke Agencije za informacije (USIA) i Američke Vlade sa sjedištem u Zagrebu. Odgovornost za vođenje Centra preuzeo je Andrej Đerković, danas istaknuti bosanskohercegovački umjetnik, inače dugogodišnji stanovnik Dobrinje. Đerković je prije rata bio stalni posjetilac Centra, još od otvorenja osamdesetih godina, kada se Centar nalazio na Skenderiji.

“Zamislite čovjeka koji je na početku opsade Sarajeva spašavao biblioteku Američkog centra u Sarajevu. Sve se raspada, curi vrijeme u ubrzanom ritmu pješčanog sata, a mladi Ðerković zapeo da sačuva knjige iz biblioteke koje su, do tada, svojim korisnicima jedino mogle darovati oreol „američkih špijuna“, napisao je Boro Kontić u svom tekstu “Dvorac bez vrata” iz 2007.godine.

„Ratni“ Američki Informativni Centar se nalazio na čuvenoj Dobrinjskoj aveniji “Mitsubishi” (kako se zvala tokom Olimpijade), tristo metara od prve linije kako prema Nedžarićima, tako i prema okupiranoj Dobrinji IV. Bibliotečki fundus Centra je brojao preko 3000 knjiga i enciklopedija, koje su tokom prvog ratnog ljeta prebačene iz centra grada. Stare prostorije Centra koji se do rata nalazio u Kranjčevićevoj ulici iza hotela Holiday Inn, našle su se na udaru snajperske i topničke vatre, tako da je odlučeno da se biblioteka prebaci na Dobrinju. Prebacivanje je trajalo nekoliko dana i za ovaj veoma opasan i komplikovan zadatak, korišteni su kamioni Dobrinjskog odjela Civilne Zaštite. Uz bogati fundus, prebačen je i videotop, koji je u ono vrijeme kada su sarajevska kina bila uništena i van upotrebe, bio jedan od nekoliko videotopa u opsadnom Sarajevu (uz Obala Art Centar i Kino Radnik), preko kojih su se mogle održavati projekcije na velikom platnu. Đerković je tako, u suradnji sa Obala Art Centrom, na Dobrinji prikazivao njihov repertoar sedam dana poslije nego u gradu. Centar je uz čuvenu ratnu bolnicu, komandu i press službu, imao status “nultog prioriteta”, tj. imao je konstantno snadbijevanje strujom. Uz filmove i edukativne projekcije, ostati će zapamćeno i kolektivno gledanje finala Svjetskog prvenstva u fudbalu u Sjedinjenim Američkim Državama 1994.godine, koje je gledano u terminu iza policijskog sata.

Sačuvana je i stara bibliotečka kartoteka, tako da su pored novih 250 članova, u biblioteku dolazili i stari članovi sa knjigama koje su posudili prije početka rata. Veoma je interesantno da su ljudi dolazili čak i preko famozne barikade između kvartova Mojmilo i Dobrinja da vrate ili uzmu knjigu koja ih je mogla stajati života (iako su mogli da je iskoriste i za grijanje ili pravljenje ručka).

Centar je cijelo vrijeme duple opsade “ugostio” i Oglasnu službu Oslobođenja, koja je svakodnevno zaprimala oglase, smrtovnice i sjećanja Dobrinjaca koji su bili odsječeni od grada. Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, Đerković je cijeli bibliotečki fundus Centra od 3000 knjiga i enciklopedijskih izdanja, poklonio Nacionalnoj i Univerzitetskoj Biblioteci Bosne i Hercegovine.

Za svoj ratni angažman i dostignuća na polju kulture, Andrej Đerković nagrađen je sa “Plaketom Zahvalnosti (The Certificate of Appreciation)” Američke Agencije za informisanje (USIA), koju mu je 1999.godine, uručio tadašnji američki Ambasador za Bosnu i Hercegovinu, Nj.E. Richard D. Kauzlarich, te je u povodu dodjele ovog uglednog državnog priznanja, napisao da je taj čin “priznanje Đerkovićevim izvanrednim naporima tokom rata za očuvanje i stavljanje na raspolaganje javnosti, kolekcije knjiga iz starog Američkog centra u Sarajevu. Zahvaljujući njemu, knjige su pronašle svoj dom u Nacionalnoj i Univerzitetskoj Biblioteci Bosne i Hercegovine. Ovo je također priznanje djelovanju g. Đerkovića u Dobrinji koje je potaknulo kontinuirani duh kulture, kao i američku nazočnost u gradu Sarajevu”.

Poziv za općine – Investicija od 200.000 KM u ulične kontejnere širom FBiH

Obavještavamo općine Federacije Bosne i Hercegovine da je ZEOS eko-sistem d.o.o., izdvojio sredstva za nabavku novih kontejnera za električni i elektronski otpad (u daljem tekstu e-otpad), koji će biti postavljeni besplatno u općine koje iskažu interes i izdaju potrebne saglasnosti za postavljanje i lokacije kontejnera.
Investicija u ukupnom iznosu od 200.000 KM, osigurana je iz vlastitih sredstava ZEOS-a sa ciljem unapređenja pravilnog odlaganja e-otpada i podizanja svijesti stanovništva, kroz rješavanje problema na mjestu nastanka. Nabavljeni kontejneri će biti besplatno isporučeni na obezbijeđene lokacije, a po jednom kontejneru optimalan broj je 5.000 stanovnika.
Poziv se odnosi na sve općine Federacije Bosne i Hercegovine, a prednost imaju one koje trenutno ne posjeduju kontejnere za e-otpad, a imaju najpogodnije uslove. ZEOS će odluku o izboru donijeti prema vlastitoj procjeni i analizi mogućnosti pražnjenja kontejnera.
Zainteresovane općine mogu sa se prijave putem linka ovdje, ili putem stranice
www.zeos.ba. E-otpad je postao značajan dio životne svakodnevnice svakog čovjeka. Dostupnost uređaja i široka upotreba su omogućili stanovništvu velike prednosti visokog standarda života. Međutim, njihova proizvodnja, korištenje i odlaganje je postalo neodrživo. Zagađenje e- otpadom i njegove količine na deponijama se najefikasnije sprječavaju na mjestu njegovog nastanka, kroz edukacije i odvojeno sakupljanje e-otpada.
 
U 2019. godini u svijetu je generisano 53,6 miliona tona e-otpada, što je 7,3 kg po stanovniku planete Zemlje, a samo 17,4% je dokumentovano kao sakupljeno i reciklirano, što znači da se za 82,6% ne zna krajnja destinacija. Ovo je pokazatelj da globalne aktivnosti reciklaže nisu u skladu sa globalnim rastom e-otpada. BiH je jedna od 78 država, koja ima uređenu regulativu za upravljanje otpadnom električnom i elektronskom opremom. E-otpad potpada pod opasni otpad, kojeg je potrebno posebno sakupljati i isti se ne smije miješati sa ostalim komunalnim otpadom. Zdravstveni rizici povezani s e-otpadom mogu biti
posljedica direktnog kontakta sa štetnim materijalima, kao što su barij, živa, olovo, kadmij, krom, bromirani usporivači gorenja, koji se nakupljaju u zemlji, vodi i hrani. Ovakve supstance uzrokuju kancerogena oboljenja, usporen mentalni razvoj djece, oštećenje vitalnih i reporduktivnih organa, zbog toga je njihova reciklaža neophodna. Zbrinjavanje e- otpada u FBiH već 10 godina besplatno osigurava ovlašteni operater ZEOS eko-sistem d.o.o. (www.zeos.ba), a konačni cilj je da se građanima omogući nova infrastruktura i u našu državu iz Evropske unije prenesu dobre prakse zaštite i održivosti okoliša.