Plan B Fest je “Plan društvenih inovacija i novi plan B” rođen sa željom da se uvežu zanimljivi ljudi iz Ukrajine i svijeta da se grad Harkov uvrsti u kulturne mape te da ujedini kreativne pojedince i organizacije kao i da organizuje muzičke događaje. Festival je konferencija, Plan B Day, i muzički dio, Plan B Night. U popodnevnim satima organizovane su konferencije, gdje svoje panele imaju stručnjaci iz cijelog svijeta, radionice, diskusije i izložbe, gdje se raspravlja o najvažnijim temama za društvo, stiču se nova poznanstva i iskustva. Ovoga puta govorilo se o aktivizmu, urbanizmu i projektima u urbanom prostoru; razvoju okruženja za razne vrste biznisa; umjetnički projekti na ukrajinskom istoku, umjetnost i kultura za promjene; ljudska prava; mediji, populizam i mladi; tehnologije za razvoj – sve što mijenja svakodnevni život običnih ljudi na bolje. Noću se odmaramo na koncertima i zabavama iz ukrajinskih i stranih headlinera. Upoznajte se sa aktuelnom ukrajinskom i evropskom muzikom i međusobno. Prvi PLAN B održan je u septembru 2016. u Harkovu, Kramatorsku i Slavjansku. U 2017. godini pokretu su se pridružili Dnipro, Bakhmut, Soledar i Lviv. Festival organizuje NVO “Kulturna agencija A” (Harkov) uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Autor: urednik
Vjetroelektrana Mesihovina, čista i obnovljiva energija
Vjetroelektrana Mesihovina otvorena je u martu 2018. godine i prvi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u selu Gornji Brišnik kod Tomislavgrada. Sa 22 turbine, jedna je od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope. Za razliku od energije iz uglja, vjetar proizvodi čistu i obnovljivu energiju!
Promocija romana „Via Appia“ autorice Emine Smailbegović
Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na promociju romana „Via Appia“ autorice Emine Smailbegović.
Promocija će se održati u sarajevskoj knjižari Buybook (Radićeva 4) u srijedu, 6. marta u 19:30 sati.
O knjizi će pored autorice govoriti Buybookovi urednici Faruk Šehić i Kristina Ljevak.
’’Vješto i pametno napisana, Via Appia je jedna od onih knjiga koje ćete voljeti uprkos tome (ili baš zato) što niti jedan njen redak nije napisan da bi vas šarmirao. Postoji debata stara, valjda, koliko i književnost – je li važnije šta ili kako, sadržaj ili forma? Via Appia je i šta i kako, i slojevi značenja i ljepota stila – pa još i zašto. Nazovite me starim, prevaziđenim i čangrizavim, ali ja držim kako, uz dovoljno književne i socijalne vještine, sve možeš falsifikovati – osim razloga zbog kojeg si uopšte sjeo da pišeš knjigu. Osim odgovora na pitanje zašto si u svijet, teško zagađen riječima koje ne znače ništa, pustio i svoje. Via Appia je dobra knjiga za koju postoje dobri razlozi. Ovaj roman ne povlađuje niti jednoj od savremenih ideoloških niti književnih moda, koje su literaturu ugušile efikasnije nego što je to uspjela bilo koja totalitarna ideologija. Via Appia je objava velikog književnog talenta. Njeno ime je Emina Smailbegović. More power to her,’’ napisao je povodom ovog nesvakidašnjeg romana književnik Andrej Nikolaidis. A Roman „Via Appia“ je uistinu potvrda velikog književnog dara i autorske zrelosti, ispisan u najboljem postmodernističkom maniru. Zahvaljujući junaku Kozimu Meštroviću, Emina Smailbegović nas vodi na neobično putovanje koje počinje u prvim godinama 21. vijeka u ledom okovanoj Đenovi, a nastavlja se preko Venecije i Rima pa sve do Egipta, uz referiranje na junakovo kombinovano porijeklo i veze koje ima sa prostorom nekadašnje Jugoslavije pa samim time i ratom koji se dogodio u zemlji njegovog djeda. Osim različitih kultura iz kojih je potekao, život Kozima Meštrovića definisan je, između ostalog, i različitim očekivanjima koje od njega imaju bližnji a što se ne poklapa sa njegovim izborima. Umjesto fokusa na sadašnjost i budućnost, glavni junak „Via Appije“ odabraće prošlost.

Emina Smailbegović je rođena 1996. godine u Sarajevu. Završila je Srednju muzičku školu u Tuzli, odsjek klavir. Studije je nastavila u Veneciji kao stipendistica Vlade Republike Italije. Na Muzičkom konzervatoriju Santa Cecilia u Rimu 2018. godine diplomirala je klavir. Trenutno je apsolventica na magistarskom studiju muzikologije Univerziteta La Sapienza Roma. „Via Appia“ je njen prvi roman.
Prvi Sajam italijanskih Univerziteta u Bosni i Hercegovini
Ambasada Italije u Sarajevu sa zadovoljstvom obavještava da će se u subotu, 9. marta, od 10:00 do 16:00 sati, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, održati prvi Sajam italijanskih Univerziteta u Bosni i Hercegovini. Ovaj događaj organizira udruženje Via Academica zajedno sa Ambasadom Italije u Bosni i Hercegovini i fondacijom Mozaik i omogućit će bosanskohercegovačkim srednjoškolcima i studentima, zainteresiranim za nastavak svog obrazovanja u Italiji, da se upoznaju sa nastavnim programima nekih od najprestižnijih italijanskih univerziteta, na kojima se nastava izvodi na engleskom i na italijanskom jeziku.
Sajam je odgovor na sve veći broj studenata koji se obraćaju ambasadi sa zahtjevima za informacije o mogućnostima studiranja u Italiji i upisu na italijanske univerzitete. U tu svrhu, tokom ovog odgađaja, osim štanda na kojem će zainteresirani dobiti promotivne materijale i razgovarati sa predstavnicima univerziteta, svaki od univerziteta će imati na raspolaganju dvadesetak minuta za predstavljanje svoje ponude, detalja o upisu, raznih pogodnosti u vezi sa studiranjem i stipendija.
U 12:00 sati, ambasador Minasi, odgovorne osobe Via Academice i predstavnici Univerziteta u Sarajevu pozdravit će prisutne, a svi predstavnici medija su pozvani da prisustvuju ovom događaju.

Univerziteti koji će učestvovati na Prvom sajmu italijanskih univerziteta su: Università Cattolica del Sacro iz Milana, Politecnico iz Milana, Libera Università di Lingue e Comunicazione (IULM) iz Milana, Ca’ Foscari iz Venecije, Business and Hotel Management School iz Lucerna (koja će predstaviti odsjeke koje nudi u Italiji), Università Politecnica della Marche iz Ankone, LUISS iz Rima, Università di Tor Vegata iz Rima, Swiss School of Management iz Rima, Istituto Marangoni iz Milana, Università degli Studi iz Padove i Rome School of Business (informativni materijali posljednja tri univerziteta nalazit će se na štandu organizatora, društva Via Academica).
Zajedno za Održivost
Od 01.03. do 05.03.2019 godine bit će implementiran projekat “Zajedno za Održivost” koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, a implementira Udruženje – Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti (Energis), sa ciljem poboljšanja međuetničke tolerancije i korporacije mladih inženjera, uzrasta od 18 do 24 godina, koji se školuju na univerzitetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu kroz edukaciju, zajednički rad, vježbe i studijske posjete koje će im omogućiti da ostave po strani svoje razlike i da rade na zajedničkom cilju pružanju podrške održivom razvoju Bosne i Hercegovine, kroz povećanje udjela obnovljive energije u zemlji.
Sve manje se čita – mlada ekipa iz Modriče pronašla rješenje za ovaj problem
Kad ste zadnji put kupili knjigu? Pročitali? Poklonili? Istraživanja o čitateljskim navikama već godinama ne donose dobre rezultate. Ako i nema negativnog trenda, nema ni nekog većeg pozitivnog pokazatelja. Tome u prilog idu i loši rezultati učenika na maturama, prijemnim ispitima, ali i pad prodaje u knjižarama i na sajmovima. Dodajmo tome sve prednosti novih medija i razvoj tehnologija koje potiču na obavljanje više radnji istovremeno, i dobit ćemo kao razultat razvoj navike scrollanja, lajkanja, ali ne i čitanja. Ipak knjiga zahtijeva previše – koncentraciju na jedan sadržaj.
Ono što je sigurno, navika čitanja se razvija u djetinjstvu. I pozitivni primjeri postoje. Jedan od njih je i ekipa iz Modriče koja je pronašla rješenje za problem čitanja – knjigralište. S ciljem da djecu zainteresiraju za knjigu, odlučili su, unutar biblioteke u osnovnoj školi, formirati dodatni prostor u kojem će mališani moći provoditi slobodno vrijeme i “igrati se” s knjigama. Shvatili su da dječji dodir s knjigom nije dovoljan samo na nastavi, za razvoj navike treba ipak nešto više, treba im zabava i opušteno okruženje. Imali su još jedan cilj – naučiti djecu aktivnom čitanju ili, kako oni to nazivaju, “čitanju s olovkom u ruci” jer kako kažu: “Samo knjiga iz koje je nešto zapisano je pročitana knjiga”.
S idejom koja ima uticaj na cijelu zajednicu, pomoć drugih je bila neophodna. U projekt su se uključili i volonteri, mladi, ali i ostali stanovnici mjesne zajednice, kao i zaposlenici škole te od juna do septembra radili na realizaciji projekta, kako bi sve bilo spremno za novu školsku godinu. Na početku su se sastali s direktorom Osnovne škole Sutjeska i predstavnicima mjesne zajednice Modriča i složili da je ovaj projekt, u konačnici, ulaganje u budućnost. Podrška nadležnih, njihovo razumijevanje istinskih vrijednosti i briga za zajednicu, bili su dodatni vjetar u leđa ekipi koja je radila na Knjigralištu. Cijeli projekt je rezultat isključivo volonterskog rada, od mladih koji su smislili projekt, preko školskog kadra do majstora koji su obavljali radove.

Pronašli su najpovoljnije ponude za materijale, radili na prostoriji kako bi je što bolje prilagodili njezinoj novoj funkciji te opremili namještajem koji će stvoriti ipak nešto opušteniju atmosferu, drugačiji svijet od učionica.. Učenici likovne sekcije su kreativno oslikali zidove Knjigrališta. Svjesnost šire slike, potreba zajednice i isključivanje lične koristi je ono zbog čega je projekt i uspio. Ukratko – filantropija u svojoj punoj definiciji.
Knjigralište je namijenjeno djeci osnovnoškolskog uzrasta od 6 do 15 godina, no organizatori ističu i jednu dodatnu vrijednost ovog projekta. Naime, Osnovu školu Sutjeska pohađaju i djeca s posebnim potrebama, stoga je ovakvo mjesto veliki korak za njihovu društvenu socijalizaciju jer mogu biti uključeni u aktivnosti koje će se održavati s ciljem promoviranja čitanja.
“Sva djeca bez razlike imaju pravo na sretno djetinjstvo i adekvatno školovanje, a naša je dužnost i obveza da im to obezbijedimo i prilagodimo njihovim potrebama”, poručuju članovi projekta.
Čitanje knjiga povezuje i poboljšava pisani i govorni jezik, utiče na razvoj inteligencije, mašte, kreativnog mišljenja. Za 900 djece, 16 volontera je stvorilo siguran i kreativan kutak kako bi pomogli u izgradnji ljubavi prema knjizi, razvijanju i njegovanju vještina čitanja i razumijevanja pročitanog, sticanju medijske pismenosti, ali drugačije saradnje učenika i nastavnika. Knjigralište je ispunilo svoj cilj. Djeca tu rado provode vrijeme i nakon nastave, uče, druže se i čitaju. Projekt iz Modriče zasigurno može biti pozitivan primjer i za druge odgojne i obrazovne ustanove. Mladi mogu smisliti velike stvari, ponekad je potrebno samo malo razumijevanja i podrške starijih da se one i ostvare.
Ovaj projekat je podržan od strane Fondacije Mozaik uz finansijsku podršku Swiss Agency for Development and Cooperation (SDC), Robert Bosch Stiftung, Balkan Trust for Democracy, Medicor, ZEIT drugih donatora i Opštine Modriča.
Otvoreno pismo parlamentarcima – Sigurne sankcije za BiH ukoliko se odobri garancija za kredit za Blok 7 TE Tuzla
Energetska zajednica je izdala saopćenje u petak 22.02.2019. godine povodom najave da će se na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je zakazana za 28.02.2019. godine, glasati o Odluci za odobravanje garancije za kredit za Blok 7 TE Tuzla
(https://www.energy-community.org/news/Energy-Community-News/2019/02/23.html ). Smatrali smo da je izuzetno važno da vas upoznamo sa ovom informacijom, pošto je u istoj jasno naznačeno da postoji vjerovatnoća da bi takva odluka dovela Bosnu i Hercegovinu u poziciju kršenja preuzetih obaveza i legislative Energetske zajednice, što bi prisililo Sekretarijat da pokrene pravne procedure za otklanjanje ovakvog nezakonitog postupanja.
Željeli bismo da vas podsjetimo i na činjenicu da je Energetska zajednica krajem septembra 2018. godine, uputila slično upozorenje i prošlom sazivu Parlamenta i tada je glasanje odgođeno.
Nakon toga su pokrenute konsultacije između Sekretarijata, Vijeća za državnu pomoć BiH, Federalnog Ministarstva finansija i Elektroprivrede BiH. Pošto će rezultati procjene legalnosti predložene odluke za garanciju biti uskoro dostupni, smatramo da je potrebno sačekati da se taj proces završi prije nego se glasa o Odluci. Na taj način bi se prije usvajanja Odluke otklonile sve moguće pravne nedoumice i izbjeglo pokretanje postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja zakona.
Nadamo se da ćete shvatiti ozbiljnost mogućih negativnih posljedica za Bosnu i
Hercegovinu i da ćete prihvatiti sugestije upućene od strane Sekretarijata Energetske zajednice te odgoditi usvajanje ovih Odluka do završetka istrage.
SOC: “Zakona ima, ali zaštite u realnosti nema”
Broj incidenata potencijalno motiviranih predrasudama, koji su prijavljeni policiji u Bosni i Hercegovini je bar 175. Prijavljeni incidenti najčešće se ogledaju u verbalnim napadima i prijetnjama, oštećenju imovine i oštećenju vjerskih objekata i groblja. Incidenti prema Romima i seksualnim manjinama se prijavljuju u mnogo manjoj mjeri
Mogućnost biranja. Moć djelovanja. Po tome smo jedinstveni na ovom svijetu. Pa ipak, gdje počinje i završava sloboda izbora? Kada sloboda nečijeg izbora postaje opasna po druge? Ko ima pravo regulirati količinu naših prava, sloboda i djelovanja? Država. Nikako pojedinac ili grupa. Jer država zakonima (normativnim aktima koje donosi parlament) regulira sva ta pitanja. Kroz svoje djelovanje i općim konsenzusom zakonodavno propisuje, djeluje, kažnjava i sudi. Naš izbor uvijek ima posljedicu, a nasilje je najčešće posljedica predrasuda. Predrasude nas tjeraju na strah od drugih i drugačijih. Predrasude nas tjeraju da mrzimo, a potom i da činimo krivična djela koja uništavaju živote drugih.
Sve počinje predrasudom
Krivična djela počinjena iz mržnje uvijek su motivirana predrasudama koje su rasne, religijske, nacionalne, jezičke ili seksualne orijentacije. U Bosni i Hercegovini krivična djela počinjena iz mržnje najčešće su usmjerena protiv povratničkih zajednica, vjerskih i sakralnih objekata, pripadnika seksualnih manjina, te Roma kao najveće manjinske skupine u našoj zemlji.
“Sjedio sam u dvorištu na odmoru, i taj momak mi je samo prišao, ja ga nisam dobro ni vidio, i opalio mi šamar. Prijavio sam ga upravi, ali nije kažnjen. Rečeno mi je tada da mi ‘nismo Francuska’. Rekli su mi da moram da se socijalizujem, da se pozdravim sa njim, a on će se izviniti za to što je uradio. Nakon toga, ne pričam ni sa kim u školi, niti drugi žele da pričaju sa mnom. Kao da sam u zoološkom vrtu, dođem u školu, prođe nastava, odem kući, učim. Ni sa kim ne mogu da razgovaram intimno” kazao je K. (17 godina, Sarajevo) u izjavi za publikaciju pod nazivom “Kao da sam u zoološkom vrtu: nasilje nad LGBTI učenicima i učenicama u srednjim školama u BiH” (novembar 2017.) u izdanju Sarajevskog otvorenog centra (SOC).
Jedna škola pod dva krova
Diskriminacija djece postoji na teritoriji cijele naše zemlje. Fenomen “dvije škole pod jednim krovom”, kojim se učenici jasno dijele po etno-religijskom osnovu, surova je stvarnost. Sada je u obrazovnom sistemu napravljena i nova diskriminatorska krajnost pod nazivom “jedna škola pod dva krova” u Konjević polju. To znači da su se roditelji bošnjačke djece, zbog neuvođenja seta nacionalnih predmeta za sve uzraste, odlučili da stotinjak učenika ponovo pohađa instruktivnu nastavu u Novoj Kasabi. Također, djeca su direktno diskriminirana prilikom ostvarivanja prava iz oblasti socijalne i zdravstvene zaštite na osnovu mjesta prebivališta, odnosno boravišta djece ili na osnovu radnog statusa roditelja.
Fizičko, psihičko i seksualno nasilje
Državna Agencija za ravnopravnost spolova procijenila je da se neki oblik nasilja u porodici javlja u jednoj od pet porodica, dok izvještaji UNICEF-a zabrinjavaju, jer je više od polovine djece uzrasta od 2 do 14 godina bilo izloženo nekoj nasilnoj metodi discipliniranja osobe u domaćinstvu. Dalje se navodi da općinski centri za socijalni rad štite prava djece, ali da nemaju resurse i smještaj za djecu koja su žrtve zlostavljanja u porodici ili za djecu koja se trebaju izmjestiti iz porodica koje ih zlostavljaju. Posljednji podaci izvještaja o stanju ljudskih prava u BiH govore da je oko šest posto djevojčica sklopilo brak ili zajednicu prije navršene 18. godine, a da više od trećine maloljetnih romskih djevojčica (oko 38 posto) živi u braku ili zajednici. Prema tim podacima oko pet posto djece uključeno u radne aktivnosti.
Žene, kako pokazuju statistički podaci, tokom života iskuse neki oblik nasilja (čak 47 posto ispitanica), dok je u posljednjih godinu nasilje u porodici doživjelo 12 posto ispitanica. Najčešće se radi o fizičkom, zatim psihičkom, ali i seksualnom nasilju. Važno je spomenuti da je to nasilje najčešće kombinirano. “Uzrok nasilja u porodici leži u naučenom obrascu ponašanja, odgojnom kontinuitetu kojem doprinose i obrazovni, sociološki, ekonomski, zdravstveni i drugi faktori”, navodi se u priručniku “Postupanje u slučajevima nasilja u porodici” (Gender Centar Federacije Bosne i Hercegovine Sarajevo, 2017.).
“Diskriminacija na osnovu spola pod utjecajem je patrijarhalne sredine te najvećim dijelom ruralnog stanovništva u BiH (oko 60%), koje je zadržalo ovaj način života. Rodno zasnovani stereotipi i feminizacija siromaštva surova su bh. realnost. Djevojčice su često žrtve seksualnog iskorištavanja, a to se, nažalost, događa i u institucijama za djecu bez roditeljskog staranja”, piše u analizi pod nazivom “Položaj djece u Bosni i Hercegovini” (SOS Dječija sela Bosna i Hercegovina, 2017.).
Raste broj incidenata?
U Rozom izvještaju iz 2018. godine (Godišnji izvještaj o stanju prava LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini) navodi se da je u toku 2017. godine Sarajevski otvoreni centar (SOC) dokumentirao 11 slučajeva nasilja u porodici nad LGBTI osobama, koji su varirali od prijetnji i ucjena, bespravnog oduzimanja slobode i zabrana kretanja, nasilja i nanošenja tjelesnih ozljeda, do prisilnog liječenja. Počinitelji u svim ovim slučajevima većinom su bili roditelji ili braća i sestre, uz podršku šire porodice.
Prema podacima prikupljenim od Misije OSCE-a, broj incidenata potencijalno motiviranih predrasudama, koji su prijavljeni policiji u Bosni i Hercegivini je bar 175, što se uklapa u prosjek iz prethodnih godina od oko 150. Prijavljeni incidenti najčešće se ogledaju u verbalnim napadima i prijetnjama, oštećenju imovine i oštećenju vjerskih objekata i groblja. Devedeset posto prijavljenih incidenata je motivirano etničkim i vjerskim predrasudama u odnosu na tri najveće etničke grupe (Bošnjaci, Hrvati, Srbi). Incidenti prema Romima i seksualnim manjinama se prijavljuju u mnogo manjoj mjeri.
“Institucija ombudsmena se susretala u svom radu sa primjerima govora mržnje i uglavnom se radi o neadekvatnim terminima kojima su nazivani pripadnici određenih ugroženih grupa, neprimjerenim javnim istupima fizičkih i pravnih lica o ličnim i moralnim karakteristikama pojedinaca na javnim fakultetima, tekstovima koji su praćeni slikama i komentarima uvredljivog sadržaja i kao takvi dostupni široj javnosti, objavama na blogovima pojedinih političara čija je sadržina lažna, vrijeđajuća, omalovažavajuća, kompromitujuća zbog čega osobe koje su meta takvih napada osjećaju strah za sebe i svoju porodicu te nacionalističkim izjavama, koje šire mržnju između konstitutivnih naroda u pojedinim povratničkim sredinama“, stoji u zaključcima Izvještaja za 2018. godinu Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH.
Krivična djela počinjena iz mržnje zbog svega navedenog, zahtjevaju poseban tretman jer izazivaju osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja unutar različitih zajednica u BiH. Ohrabruje činjenica da su izmjene i dopune odredaba Krivičnog zakona Republike Srpske i Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH usvojene još davne 2010. godine, a da je usvajanje istih izmjena i dopuna u Krivičnom zakonu FBiH uslijedilo je 2016. godine na inicijativu Ombudsmena za ljudska prava BiH. Time su kreirani zakonski preduslovi na cijeloj teritoriji BiH za efikasnu borbu protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
Misli formiraju naša uvjerenja, a ona se oblikuju u konkretno djelovanje. Način na koji djelujemo određuje naš život, a život je, složit ćete se, samo skup nagomilanih stavova, mišljenja, predrasuda, te na kraju odluka po kojima živimo. Iz svega navedenog, nameće se još jedno pitanje: Ako postoje zakonski preuslovi za efikasnu borbu protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje, zbog čega nema adekvatne zaštite konkretno na terenu? Zakona ima, ali zaštite u realnosti nema.
Sud o drugima ne bismo smjeli donositi sami i na svoju ruku. Ne bacajte prvi kamen, jer znate već, niko nije bez grijeha i grešaka.
Tekst je nastao u okviru projekta “Zaštita marginaliziranih zajednica: poboljšanje primjene regulacije o zločinu iz mržnje u Bosni i Hercegovini“, a kojeg implementira Sarajevski otvoreni centar u saradnji sa Misijom OSCE u BiH, a finansijski podržava Stalna misija Kraljevine Nizozemske pri OSCE u Beču.
Sedmica japanskog filma
(c)2017 Let's Go JETS! Film Partners
Ulaz na sve projekcije je besplatan.
Sljedeći moderni japanski filmovi bit će prikazani na ovogodišnjoj Sedmici filma, sa titlovima na engleskom jeziku:
- (28. februar, četvrtak) Titraji u grudima (Tremble All You Want / Katte ni Furuetero)
- (1. mart, petak) Idemo, JETS-i! (LET'S GO JETS! / Cheer☆Dan)
- (2. mart, subota) Svijet je od danas samo tvoj (Her Sketchbook / Sekai wa kyo kara kimi no mono)
- (3. mart, nedjelja) Muzika parkova (PARKS)
Detaljni program Sedmice možete potražiti na web-stranici Ambasade:
Izložba ,,CRTEŽ u bosansko-hercegovačkom dizajnu” na IUS-u
Izložba CRTEŽ u bosansko-hercegovačkom dizajnu, će se održati u galeriji Internacionalnog univerzitetu u Sarajevu u četvrtak, 28. Februara 2019, sa početkom u 13 sati. Autor izložbe je prof. Asim Đelilović koji će se I obratiti prisutnima.
Crtež u bosanskohercegovačkom dizajnu je selektivna izložba nastala iz fundusa Muzeja u egzilu, platforme organizirane s ciljem dokumentiranja i promocije dizajna u BiH. Izložbom su objedinjeni radovi nastali u vremenu od 1900-te godine do danas. U selekciju su uvršteni radovi slijedećih autora: Alphons Mucha, Norbert i Walter Neugebauer, Ismet Mujezinović, Pablo Picasso, Mersad Berber, Abdulah Kozić, Mirko Ilić, Zlatko Ugljen, Ismar Mujezinović, Mirsad Konstantinović, Aleksandra Nina Knežević i Omer Halilhodžić.
Na izložbi će biti predstavljeno ukupno 54 rada. Izložbu prati i publikacija objavljena u izdanju Zavičajnog muzeja u Travniku 2017. godine.
Izložba će biti otvorena do 21. Marta 2019.
