Autor: urednik

Organizacije civilnog društva, okupljene u Inicijativi za monitoring evropskih integracija BiH, upozoravaju na manjkavosti Prijedloga zakona o slobodi pristupa informacijama Bosne i Hercegovine, kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo na 9. sjednici 12.04.2023. godine. Ovaj prijedlog u pojedinim dijelovima ugrožava stečena prava i dostignuća iz postojećeg Zakona i nije u skladu sa međunarodnim standardima i praksama.

Usvojeni Prijedlog značajno bi organičio pristup informacijama od javnog interesa, s obzirom na to da sadrži dugu listu izuzetaka ili mogućih ograničenja kod pristupa informacijama u posjedu javnih vlasti. Predlagač ovog zakona je evropski standard otvorenog i slobodnog pristupa javnim informacijama pretvorio u izuzetak, a ne pravilo, što bi u praksi moglo dovesti do nemogućnosti pristupa velikom broju informacija od javnog značaja. Time je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine pokušalo replicirati model iz Republike Hrvatske u kojoj je, za razliku od BiH, ustanovljena nezavisna institucija Povjerenika. Proširenjem liste izuzetaka u pristupu javnim informacija i bez dodatnih garancija za primjenu izuzetaka, mogla bi se pogoršati primjena prava na pristup javnim informacijama čak i u odnosu na trenutno stanje.

Zabrinjava i rješenje da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH preuzme ulogu drugostepenog organa za sve posebne upravne postupke pristupa informacijama na nivou države, te je ovo rješenje neophodno dodatno razmotriti. Opšte je poznato da je Vijeće ministara imalo zastoje u svom radu i funkcionisanju, što se direktno odražavalo na stagnaciju postupaka, kršenje rokova, a samim tim i kršenje ljudskih prava. Istovremeno, nisu prihvatljivi ni produžeci rokova za donošenje drugostepenog rješenja (čak 90 dana) u slučajevima kada je potrebno razmotriti test javnog interesa.

Dolje potpisane organizacije brine i to što se usvojenim Prijedlogom umjesto jačanja, umanjuje uloga Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH, iako je ovo jedina nezavisna institucija koja je do sada pratila primjenu Zakona o slobodi pristupa informacijama. S druge strane, Prijedlog predviđa da Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara BiH, pored uloge drugostepenog organa, istovremeno ima i mandat da predlaže institucijama preduzimanje mjera radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Članice Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH sa žaljenjem konstatuju kako je Ministarstvo pravde BiH ignorisalo preko 200 prijedloga i komentara, koje su dostavile organizacije civilnog društva i druge zainteresovane strane za vrijeme konsultacija o izmjenama zakona tokom 2021. godine.  Također, indikativno je da predlagač nije prihvatio ni sugestije niti mišljenja nadležnih institucija Evropske komisije i SIGMA-e u pogledu formiranja novog nezavisnog organa koji bi vršio inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog zakona i ujedno bio drugostepeni organ po žalbama na rješenja o pristupu informacijama.

Institucije su na ovom primjeru pale još jedan test otvorenosti za prijedloge relevantnih aktera u cilju iznalaženja kvalitetnih rješenja. Ovaj Prijedlog je nakon dvije godine čekanja izvučen iz ladice i jednoglasno usvojen na Vijeću ministara, unatoč ranije upućenim kritikama, uz preporuku da Parlamentarna skupština BiH ovaj prijedlog razmatra po skraćenom postupku.

Članice Inicijative pripremaju amandmane na usvojeni Prijedlog zakona u cilju njegovog unapređenja i usklađivanja sa međunarodnim standardima. Istovremeno, pozivamo  zastupnike_ce/poslanike_ce i delegate_kinje u Parlamentarnoj skupštini BiH, medije, stručnu javnost i građane_ke da se uključe u raspravu o Prijedlogu zakona o slobodi pristupa informacijama, te da, koristeći svoja ovlaštenja i ekspertizu, zajedno doprinesu usvajanju kvalitetnih rješenja u skladu sa EU standardima.

Organizacije potpisnice:

Balkanska istraživačka mreža u Bosni i Hercegovini (BIRN BiH)

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Centar za mlade “KVART”

Centar za promociju civilnog društva (CPCD)

Fondacija CURE

Forum ZDF BiH

Helsinški parlament građana Banja Luka

Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH)

Kali Sara – Romski informativni centar

Sarajevski otvoreni centar (SOC)

Transparency International u BiH (TI BiH)

Udruženje građana „Oštra Nula“

Udruženje građana „Tolerancijom prema različitosti“ (ToPeeR)

Udruženje Mreža za izgradnju mira

Udruženje Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini (TPOS)

Udruženje/Udruga BH novinari

Treće izdanje festivala queer (LGBTIQ) umjetnosti Kvirhana održat će se u bašti Historijskog muzeja u Sarajevu od 16. do 18. juna, a ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.

Prvu noć festivala nastupit će poznata kantautorka Bojana Vunturišević te mladi muzičar Luka Rajić, koji je regionalnu popularnost stekao pjesmom “Ludim”. Pored njih, 16. juna nastupit će i Dolores, ženski pop duo iz Srbije. Zvanično otvorenje festivala je u 19 sati, kada će biti otvorena i izložba ‘’Weight of society’’ umjetnice Iman della Luna Glušac, noćni program otvorit će DJ Anima.

Drugi dan festivala, po prvi put u BiH koncert će održati Džipsii, mladi umjetnik koji je u žižu javnosti došao na posljednjem takmičenju za pjesmu za Evroviziju Srbije i koji je jedanod prvih umjetnika s naših prostora koji se otvoreno autovao kao gej. U nedavnom intervjuu za portal lgbti.ba Džipsii je rekao: ‘’Ne želim da se nadam toleranciji, ja nju zahtevam. Moja pojava na „Pesmi za Evroviziju“ je jasan primer da ljudi ne mogu da poreknu talenat i dobru muziku, ali nam svakako i dalje nedostaje tolerancije i prihvatanja.’’

U večernjem programu festivala, osim koncerta, imat ćete priliku pogledati reviju modnog pokreta Impact koji je baziran na održivoj modi i organizaciji modnih performansa, kao i edukacija i umrežavanja mladih umjetnika iz čitave Bosne i Hercegovine i regiona. Nezaobilazni drag show ove godine pripremile su četiri mlade drag umjetnice iz BiH. Publiku će zabavljati i DJ Fairunt i DJ grof KTI.

Dnevni program drugog dana festivala fokusiran je na razgovore o različitim temama važnim za LGBTIQ aktivizam i umjetnost. Kroz Queer Talks, po uzoru na svjetski poznat format TED talks, govorit će osam osoba iz BiH i regije, koji će se osvrnuti na teme kao što su rodno neutralni jezik, maskulinitet i feminitet, odnos mode i roda, trans historija.

U nedjelju, posljednji dan festivala, Mehmed Mešanović, na društvenim mrežama poznat i kao plantisimus, održat će radionicu izrade terarija, a Nina Stanarević iz Studija Tisa imat će radionicu knjigoveza. Festival će zatvoriti živa biblioteka i razgovor sa organizatorima Bh. povorke ponosa i grupom roditelja i LGBTIQ djece ‘’Zagrljaj’’, te akustična svirka uz AS27.

‘’Festivalom Kvirhana želimo kreirati prostor gdje će kvir osobe ne samo biti ono što zaista jesu, nego i slaviti svoje identitete, ali i otvoriti prostor za istraživanje kulture i umjetnosti izvan patrijarhalnih i binarnih normi. Iako je Kvirhana primarno siguran i slavljenički prostor za lezbejke, gej, biseksualne, transrodne i kvir osobe, ona je i mjesto susreta i slobode za sve one koji podržavaju LGBTIQ osobe ili propituju ustaljene norme vezane za spol, rod i seksualnost. Kvirhana je mjesto za sve one kojima su ljubav, podrška, otvorenost i autentičnost prava mjera odnosa prema drugima’’ – kažu iz Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja je organizator festivala.

Tema ovogodišnje Kvirhane je rod u najširem smislu. Slogan festivala “Rod da prostiš” je igra riječi koja kombinira stih iz poezije Mak Dizdara, “Bosna da prostiš”, s pojmovima roda i kvira. Slogan nosi šire značenje koje se odnosi na prihvaćanje i izražavanje različitih rodnih identiteta te propitkivanje tradicionalnih rodnih normi i stereotipa. “Rod da prostiš” sugeriše da se društvo treba odmaknuti od rigidnih rodnih kategorija i biti otvorenije prema raznolikosti. Umjesto da se osuđuje ili odbacuje, različiti rodni identiteti trebaju biti prihvaćeni i poštovani. Slogan također implicira da je važno razumjeti one koji se ne uklapaju u binarne norme roda, te da se treba graditi društvo u kojem se svaka osoba osjeća sigurno i slobodno izražavati svoj rodni identitet.

‘’Temom festivala želimo da pružimo prostor gdje će se na rodna pitanja gledati na pozitivan način, posebno u nedostatku takvog promišljanja na ova pitanja u našoj svakodnevnici.’’ – zaključuju u Sarajevskom otvorenom centru.

Festival će se također održati i u Tuzli 1. i 2. jula. Ulaz na sve sadržaje festivala je besplatan.