Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
BBC World Service će snimati u Sarajevu svoj svjetski poznati program pod nazivom The Arts Hour on Tour. Na pozornici će svirati nevjerovatni muzičari: Dubioza kolektiv i Helem Nejse, a u diskusiji će učestvovati nagrađivana režiserka Snijega i Djece Sarajeva, Aida Begić, Jovan Marjanović iz Sarajevo Film Festivala, konceptualna umjetnica Smirna Kulenović i komičar Filip Androvik.
Sa njima će Nikki Bedi sa BBC-ja razgovarati o ulozi koju umjetnici i kreativci imaju u stvaranju nove ere kulturnog života u Sarajevu.
Program će biti emitiran širom svijeta na BBC World Service u subotu, 26. oktobra i bit će dostupan, nakon toga, na web stranici BBC World Service, www.bbcworldservice.com/artshour .
The Arts Hour on Tour je mjesečna emisija o umjetnosti koju realizira BBC World Service, a koja istražuje savremenu kulturu u velikim gradovima širom svijeta. Sa muzikom uživo, slam poezijom, komičnim nastupima, velikim imenima koji se pojavljuju i bogatom diskusijom, serija približava slušaocima atmosferu kao da su i sami lokalci.
Datum snimanja: petak 11. oktobar 2019. Ulaznice su BESPLATNE online na www.pozoristemladih.ba.
O BBC World Service-u
BBC World Service emituje vijesti širom svijeta na engleskom, kao i na još 41 jeziku putem radija, TVa i interneta, sa publikom od 319 milion nedjeljno. Kao dio BBC World Service, BBC Learning English podučava publiku širom svijeta engleskom jeziku. Za više informacija, posjetite bbc.com/worldservice. BBC World Service English ima sedmičnu publiku od 97 miliona širom svijeta. BBC News privlači sedmično 394 milion ljudi koji slušaju njegove međunarodne vijesti, koje se emituju na BBC World Service, BBC World News televizijskom kanalu i na bbc.com/news.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine je održana prva press konferencija povodom Festivala književnosti Poligon, koji će se održati u Mostaru od 10. do 13. oktobra.
Poligon je festival koji se održava od 2013. godine i od samog osnivanja je prepoznatljiv događaj, koji Mostar nastoji vratiti na književnu scenu Evrope, te razbija stereotipe i predrasede o gradu.
Ovogodišnji festival prikladno je posvećen temi identiteta, koja je upravo u ovom trenutku na razne načine aktuelna u svim poljima, od medijskog, preko kulturnog, političkog i obrazovnog i uveliko određuje književnike.
Budući da Mostar i Mostarci imaju iskustvo izbjeglištva, na poseban način mogu se poistovjetiti sa ovom temom te je reinterpretirati u diskursu sa gostima ovogodišnjeg festival koji dolaze iz BiH, Hrvatske, Srbije i Velike Britanije.
“Migrantska kriza postavila je vrlo važno pitanje o identitetu savremene Evrope, njegovoj kompleksnosti i problematici. Odgovor na ovu krizu u velikoj mjeri potstakao je populistički val koji je na površinu izvukao stereotipe i predrasude, ali i pokazao na što smo sve spremni kada treba pomoći ljudima u nevolji.”- kazao je Mirko Božić, direktor festivala.
Ovogodišnji gosti festivala su Semezdin Mehmedinović, Josip Mlakić, Senka Marić, Andrija Škare, Katja Grcić, Danilo Lučić, Russ Litten i mnogi drugi.
Posebna Stavka festivala je i posjeta školama, gdje će gosti festivala školarcima dati potpuno novu perspektivu na ono što čitaju. Škole koje će ove godine imati ti čast su: OŠ “Petar Bakul”, “IV Osnovna škola”, “United World College” i “Gimnazija fra Grgo Martićo”.
Ove godine, gosti festival će posjetiti i Tekiju u Blagaju, Manastir Žitomislići i Vinariju Brkić.
Program ovogodišnjeg festivala održat će se u mostarskom HNK, Hrvatskom domu Herceg-Stjepan Kosača i Pozorišnoj kafani.
U okviru 59. Internacionalnog teatarskog festivala MESS svečano je upriličena dodjela Zlatnih lovorovih vijenaca. Ovogodišnjoj laureatkinji Jasni Diklić, bosanskohercegovačkoj glumici, uručeno je priznanje Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra, dok je Fondaciji Heinrich Boell dodijeljen Zlatni lovorov vijenac za razvoj scenske umjetnosti.
„Biti glumac je i teško i uzbuđujuće. Na sceni doživljavamo pobjede, poraze, vodimo moralne bitke. Hvala vam svima, hvala mojim kolegama, hvala mojim Juventovcima na podršci, hvala mojim prijateljima i kolegama“, rekla je Diklić, vidljivo ganuta ceremonijom i riječima svojih kolega, ali prije svega prijatelja, iskazujući veliku zahvalnost festivalu, te svim umjetnicima i saradnicima na podršci i lijepim mislima.
Direktor festivala MESS Nihad Kreševljaković pohvalio je Fondaciju Heinrich Boell ne samo za višegodišnju podršku programima kao što su Modul Memorije i Festival MESS već za istinsko razumijevanje misije festivala. „Prije svega Fondacija Heinrich Boell i Festival MESS dijele zajedničke vrijednosti. Karakterizira ih to da svima pružaju jednake šanse. Fondacija se zalaže za uzajamno uvažavanje između žena i muškaraca različitih doba, svjetonazora, etničkog porijekla i bilo koje druge orijentacije. Interkulturalna kompetencija i odnos sa raznolikošću dio su njihove poslovne kulture“, istakao je Kreševljaković, uručujući priznanje Zlatnog lovorovog lista za razvoj scenske umjetnosti direktorici Fondacije Marion Kraske.
Primajući priznanje, Marion Kraske replicirala je na ideju dijeljenja zajedničke misije i rada na temama kulture sjećanja i temama koje su često marginalizirane u društvu. „Uvjereni smo da preko umjetnosti možemo aktivirati nešto što je dobro za čovječanstvo. Umjetnost i pozorište su bitni stubovi slobode koja je važan faktor modernog, liberalnog i demokratskog društva. Za slobodu se moramo izboriti, a bolje mjesto od pozorišta ne postoji za to“, zaključila je Kraske, zahvaljujući se Direkciji festivala MESS na nagradi i inspirirajućem radu.
Reditelj i umjetnički rukovoditelj Festivala MESS Dino Mustafić osvrnuo se na dugogodišnju saradnju s Jasnom Diklić, hvaleći njen talent i njenu potporu umjetničkoj zajednici. „Skoro da nema predstave koju radim u Sarajevu da je ne radim sa Jasnom. Uvijek je bila nekovencionalna, a nevjerovatna je energija koju je posvetila radu sa djecom“, izjavio je Mustafić, naglasivši da je u zadnjoj predstavi zasnovanoj na jednom romanu izmislio jedan lik samo kako bi za nju našao mjesto.
„Kada razmišljam o svojim ulogama i kada razmislim koje su mi najdraže, sve su vezane za igranje zajedno sa Jasnom. Draga Jasna, jako te poštujem i volim i želim ti da nas još jako dugo uveseljavaš“, rekao je glumac Aleksandar Seksan, zahvaljujući svojoj kolegici na iznimnoj potpori, ohrabrenju i savjetima.
Ističući bogatstvo iskustva i otvorenost duha svoje mentorice, kolegice i prijateljice Jasne Diklić, dramaturginja Asja Krsmanović čestitala je njene uspjehe, te naglasila iščekivanje budućih projekata i saradnji. „I dok s ovom nagradom slavimo sve ono što je uradila u proteklih pedeset godina, ja želim da slavim sve što će tek uraditi: nove pozorišne i filmske uloge, nove Juvente, pa čak i one kolumne koje neumorno piše, a naročito želim slaviti zbog svih mladih ljudi koji će baš zbog Jasne sutra postati vrhunski umjetnici“, izjavila je Krsmanović.
Ovogodišnje XX3. izdanje međunarodnog muzičkog festivala Jazz Festa Sarajevo bit će održano od 7. do 10. novembra, a atraktivan koncertni program bit će realiziran na nekoliko lokacija: u Narodnom pozorištu, Domu policije, Sarajevskom ratnom teatru i Klubu 1.
Za otvaranje festivala 7. novembra, bit će upriličen dvostruki koncert briljantnih umjetnika i njihovih aktuelnih projekata.
U 20.00 će nastupiti DrummingCellist odnosno Kristijan Krajnčan, slovenski umjetnik koji svira violončelo i bubnjeve i koji uz live sampling, istražuje mogućnosti oba instrumenta. Krajnčan će izvesti vlastite kompozicije, uz djela Arvo Parta, pokazujući zbog čega je kritika njegov solo nastup ocijenila “izvanrednim projektom kojem nema ravnog u svijetu.”
Nakon 40-minutnog nastupa DrummingCellista, nastupa Adam Ben Ezra. Sjajni multiinstrumentalista nije samo internetska zvijezda već muzičar sa respektabilnom karijerom koji je kontrabas kao muzički instrument stavio u središte pažnje, otvarajući muzici i publici nove muzičke horizonte. Muzicirajući na kontrabasu, klaviru i klarinetu, uz live sampling, Ben Ezra pokazuje očaravajuću tehniku dok njegovi nastupi ostavljaju bez daha.
Bit će to sjajan početak 23. izdanja najstarijeg bh. međunarodnog muzičkog festivala koji je ove godine dobio evropsku nagradu za odvažan program u konkurenciji svih evropskih festivala i organizatora muzičkih programa, promovirajući Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu kao važno mjesto izvrsnih koncertnih sadržaja uz standardno vrhunsku produkciju.
Ulaznice po cijeni od 20, 24 i 28 KM mogu se kupiti u sistemu kupikartu.ba, online i na brojnim prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine. Ista ulaznica važi za oba nastupa: DrummingCellist i Adam Ben Ezra.
U okviru 59. Festivala MESS kao dio programa mali MESS, u saradnji sa Teatroskopom i Francuskim institutom u BiH održana je konferencija „Da li je kultura dječje pravo?“. Domaći, regionalni i stručnjaci iz Francuske i Turske razmijenili su iskustva o odnosu scenskih umjetnosti i mlade publike. U fokusu razgovora su bili razgovori o kulturnim politikama, pozitivnim primjerima iz prakse, te o tome šta zapravo znači danas stvarati za mlade. Konferencija je održana u Pozorištu mladih, na sceni „Sead Bejtović Malecni“.
Loic Meuley, inspektor i savjetnik za stvaralaštvo, umjetničko obrazovanje i kulturne aktivnosti pri Ministarstvu kulture Republike Francuske, objasnio je da francuska kulturna politika počiva na tri stuba – iskustvu, praksi i znanju kroz koje se publika obrazuje da razumije, analizira i kritički promišlja umjetničke sadržaje. Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, Suvad Džafić, pomoćnik za nauku i kulturu obrazložio je kako je u BiH kultura u nadležnosti entiteta, te da je Ministarstvo nadležno za provedbu svih međunarodnih akata koji se tiču prava djeteta.
Govoreći o pozitivnim praksama, zanimljivo je bilo izlaganje Edit Pula iz ureda gradonačelnika Tirane koja je predstavila potpuno novu kulturnu politiku koja je izmijenila kulturni profil grada i omogućila mnogim umjetnicima da se upoznaju sa novim umjetničkim izražajima poput ulične umjetnosti i umjetnosti koja se odvija u javnim prostorima. Ona je istakla opšti izazov da se mladi privuku u zatvorene prostore nasuprot svoj tehnologiji koja im je na raspolaganju. Kroz prezentaciju Selije Bernar, direktorice pedagoških programa u Nacionalnom centru za razvoj koreografije Le Gymnase (Rube, Francuska) predstavljen je program koji ima poseban fokus na približavanju plesa učenicima i učenicama, te kroz razne programe realizira u godini više od stotinu programa umjetničke i kulturne edukacije kroz koje prođe pet hiljada učenika u osamdeset ustanova. Iz izlaganja doktora sociologije Patrika Žermen-Toma, autora nekoliko djela koje se bave savremenim plesom učesnici su saznali da se još od osamdesetih godina prošlog stoljeća u Francuskoj kreira posebna kulturna politika u kojoj se razvija i umjetnička inteligencija, te gradi partnerstvo između škola i umjetnosti. U tom procesu je također važno educirati i nastavnike.
Hakan Silahsizoglu, direktor festivala Atta (Istanbul, Turska) predstavio je izazove sa kojima se susreće u želji da kreira festival koji služi drugima, posebno djeci koja će dovesti i roditelje, ali i lokalnim umjetnicima kojima je potrebna neka vrsta razmjene iskustava. Nešto optimističniju vizuru donijela je Tadeja Pungerčar, selektorka festivala Bobri (Ljubljana, Slovenija) koji ima podršku nadležnih institucija zahvaljujući kojoj uspijevaju da traju 22 dana, tokom kojih bude prikazano 160 pojedinačnih programa za 15 hiljada ljudi, te koji služi kao platforma za poticanje stvaralaštva i kao most između škola, umjetnika i djece. Prema njenom mišljenju važno je ne podcjenjivati djecu i ostaviti im prostor da reflektiraju umjetničke sadržaje. U tom kontekstu je Selin Garnavo, autorka predstave „Block“, predstavljene na malom MESS-u (Francuska) istakla koliko je važno uključiti najmlađe u proces stvaranja i poticati ih na sanjarenje, pokazivanje osjećaja i empatiju. „U jednom tekstu sam pročitala kako je teatar fiskulturna sala u kojoj se vježba empatija i mislim da jedino tako možemo spasiti svijet“, zaključila je Garnavo. Kolege umjetnici, David Rolland, koreograf participativnog performansa Happy Manif, koji je dio malog MESS-a i koautorka predstave Valerija Đuga bili su jedinstveni u isticanju važnosti da utiču na svijest publike i potiču ih na razmišljanje. Govoreći o radu na predstavi “Zaljubljeni vuk” glumica Maja Zećo je na posebno emotivan način podcrtala važnost rada sa djecom sa teškoćama u razvoju. Govoreći o festivalima za mlade kao prilici da se publici približi umjetnost, Oliver Jović selektor malog MESS-a pojasnio je viziju Festivala MESS da vrati utopijsko razmišljanje među najmlađu publiku i razvije im empatiju i kritično promišljanje. Kao osnivačica “Juventafesta” i umjetnica koja se već dvadeset godina bavi približavanjem umjetnosti mladima, Jasna Diklić je naglasila misiju ovog festivala da sruši predrasude mladim ljudima pomoću teatra i da na kraju postanu slobodni ljudi!
Konferencija se održala u okviru Francuskog fokusa na festivalu MESS, uz podršku Francuskog instituta u Bosni i Hercegovini i programa Teatroskop, čiji su osnivači Francuski institut, Ministarstvo kulture Republike Francuske i Ministarstvo za evropske i spoljne poslove Republike Francuske.
Galerija Collegium artisticum će u srijedu, 2. oktobra 2019. godine u 19.00 sati biti domaćin promocije treće knjige poezije bosanskohercegovačke pjesnikinje Tamare Čapelj, u izdanju UU Planet Poezija.
Ova knjiga nosi naslov Giocondin smiješak, a izborom obrađenih motiva i originalnošću nesumnjivo spada u vrhunska poetska ostvarenja.
Urednik i recenzent je čuveni zagrebački publicist, novinar, novinski urednik, kulturni radnik i višestruko nagrađivani pjesnik Marijan Grakalić, a drugi recenzent je nagrađivana slovenska pjesnikinja i kulturna radnica Jadranka Matić Zupančič iz Novog Mesta.
Do sada su pjesme iz ove zbirke uvrštene u nekoliko međunarodnih zbornika savremene lirike u Zagrebu, Beogradu, Baru i Poljskoj, te su čitane na književnim festivalima u Novom Sadu, Zagrebu i Svetom Ivanu Zelini.
Knjiga je u cijelosti prevedena na engleski jezik i uskoro će biti dostupna čitaocima širom svijeta.
Treću zbirku pjesama autorica je posvetila svojim najdražima, Uni, Harisu i Dini, te iskrenim prijateljima zaslužnim za svjetlo njenog života.
U prvom ciklusu Iza smiješka autorica otvoreno i iskreno progovara o brojnim egzistencijalnim proživljavanjima u urbanom okolišu. Taj njen glas je ujedno i univerzalni ženski protest protiv surovosti, naročito prema nezaštićenima, djeci i starijima. Drugi pol poezije Tamare Čapelj predstavlja kritičan pogled na društvo i njegove anomalije.
Drugi ciklus Posvetnice čine pjesme o historijskim ličnostima od kojih je učila kako ostati svoj, ali i o dragim prijateljima, posebno umjetnicima. U tom dijelu su, pored ostalih, pjesme posvećene Katarini Kosači-Kotromanić, Lazaru Drljači, Admiralu Mahiću, Šefiku Daupoviću, Dini Poroviću, Goranu Vrhuncu, Salku Zuki, Fikretu Libovcu i Zlatanu Smajloviću. Ove poetske posvete su stihom izvajani duboki doživljaj drugog čovjeka i njegovih stremljenja.
Promotor knjige je mr. Dijana Beljan, Filozofski fakultet u Sarajevu, a stihove će govoriti Nejla Bihorac, Damir Glibić i Tamara Čapelj.
U muzičkom dijelu programa nastupit će profesor gitare Enes Ibričević.
Jablaničanin Samir Šišić se neugodno iznenadio kada je na obali rijeke Doljanke uz imanje svog oca zatekao mašine koje su raskopavale korito, praveći otvore za cjevovode na novoj mini hidroelektrani (MHE).
Šišić je prethodno uspio zaustaviti početak gradnje preko svoje parcele pa je Općina Jablanica, promjenom urbanističke saglasnosti, radove spustila u korito rijeke. Uprkos tome, sistem za navodnjavanje malina na Šišićevom imanju je tokom radova uništen.
Mini hidroelektranu „Zlate“ gradi „Eko-Vat“, firma bivšeg bh. košarkaša Mirze Teletovića. U jesen 2018. godine počeli su radovi, iako ih lokalno stanovništvo nije podržalo.
Prema propisima, „Eko-Vat“ je za izgradnju morao imati saglasnost mještana putem zbora građana. Iako mještani tvrde da zbor nikada nije održan, izgradnju je podržalo pet predstavnika Savjeta Mjesne zajednice Jablanica II.
Vlasti su propustile obezbijediti masovno prisustvo građana na još jednom skupu − javnoj raspravi o štetnosti MHE na okoliš. Mještani kažu da nisu bili obaviješteni o ovom skupu koji je održan u zgradi Općine Jablanica. Osim uposlenika „Eko-Vata“ i nadležnih institucija, prisustvovalo je samo četvero stanovnika naselja uz Doljanku.
Više od 200 mještana lokalnih naselja Zlate i Jelačići potpisalo je potom peticiju protiv gradnje. Općina je nije prihvatila i radovi su počeli nekoliko mjeseci kasnije.
„Uvijek nekome nešto smeta, to je sasvim normalno. Meni je samo krivo što ljudi ne razumiju projekat. Meni je krivo što ljudi ne razumiju mene kao nekoga ko je iz Jablanice“, kaže Mirza Teletović.
Zbor bez građana
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su sa Teletovićem obišli trasu gradnje MHE „Zlate“, dugu tri kilometra.
„Ova mini hidroelektrana, ona nije napravljena da bih ja na njoj zarađivao. Ona je napravljena da bi pravila druge projekte“, kaže on.
Tvrdi da se nakon sportske karijere vratio u Jablanicu da stvori ljepši životni ambijent. Otvaranje desetak radnih mjesta u MHE bi bio samo početak. Teletović smatra da nezadovoljni mještani to ne razumiju, a oni tvrde da im investitor nije nikada ništa objasnio u vezi sa ovim projektom.
Početkom 2014. godine „Eko-Vat“ je od predstavnika MZ Jablanica II dobio podršku za izgradnju mini hidroelektrane na Doljanki. U zapisniku sa sjednice Savjeta Mjesne zajednice je pisalo da podržavaju projekat. Zapisnik su potpisali predsjednik Samir Sarajlić i četiri člana Savjeta Mjesne zajednice. Članovi Savjeta danas tvrde da im je projekat predstavljen nabrzinu pa su kasnije tražili od Sarajlića novi sastanak kako bi saznali detalje.
„Sastanak se nije održavao ni ovdje u Jelačićima, koliko znam ni na Zlate se nije održavao u vezi te mini centrale. (…) Mi smo samo pozvani tada da se potpiše to“, kaže Ibrahim Spahić iz naselja Jelačići, jedan od članova Savjeta MZ Jablanica II.
Predstavnik naselja Gornja Kolonija 1 Adis Teletović kaže da ni danas nije siguran da li je dao saglasnost jer im je tada rečeno da potpisuju pismo podrške, a Mustafa Tašić iz naselja Zlate kaže da se ne sjeća šta je potpisao. “Ma, nemam ti pojma, bogami, da sam išta potpisivao niti znam za to“, kaže Tašić.
Predsjednik Savjeta Sarajlić misli drugačije. On kaže za CIN da je cijela Jablanica znala da će se graditi mini hidroelektrane.
„Ništa nije bilo da se nije znalo i sve je bilo onako kako nalažu procedure i propisi“, kaže on, dodavši da bi opet podržao projekat. Sarajlić negira optužbe mještana da nije htio održati zbor i da je podršku mini hidroelektrani dao svojevoljno.
Prema Statutu Općine Jablanica, lokalno stanovništvo putem zbora i savjeta odlučuje o poslovima značajnim za život i rad na području mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice je prije donošenja neke odluke dužan konsultovati zbor građana.
Pošto u ovom slučaju zbor nije održan, mještani nisu imali šansu reći šta misle o izgradnji mini hidroelektrane. Oni zbog toga tvrde da su prevareni.
Emina Veljović, izvršna direktorica Udruženja “Aarhus centar u BiH”, pravne organizacije koja se bavi zaštitom okoliša, kaže da su na ovaj način prekršeni članovi Aarhusove Konvencije o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima koju Bosna i Hercegovina kao potpisnica mora poštovati.
„Građani nisu imali priliku da detaljno prouče studiju, nisu imali priliku da iskažu svoje nezadovoljstvo na vrijeme kako bi se to moglo uvažiti na vrijeme, kako bi se onda moglo uticati na sprečavanje izdavanja okolinske dozvole“, kaže Veljović.
Tokom 2015. godine Teletovići su planirali izgradnju još jedne MHE, nekoliko kilometara uzvodno od Zlata. Međutim, mještani naselja Doljani su na zboru građana odbili planove „Eko-Vata“. Nisu bili saglasni sa predloženom trasom cjevovoda koja je trebala prolaziti kroz naselja. Općina je izdala urbanističku saglasnost, a ona je uključivala i privatne zemljišne parcele. Zbog toga su vlasnici nekih od tih parcela pokrenuli spor pred Kantonalnim sudom u Mostaru pa gradnja još nije počela.
„Niko nas nije ni uključivao u postupak niti nas je iko išta pitao. Ne samo nas nego i mnoge druge vlasnike parcela“, kaže Alija Tipura iz naselja Doljani.
Husein Rizvić, predsjednik Savjeta MZ Doljani koja okuplja nekoliko lokalnih naselja, kaže da je održao zbor građana jer je htio da se mještani izjasne o izgradnji MHE. Ranije je sa Samirom Sarajlićem dogovorio da bez pristanka mještana nikakvu saglasnost neće potpisati: „On mi je čvrsto obećao da neće ni on. Međutim, on je objeručke prihvatio, (…) potpisao je da oni pristaju na taj projekat. Sve je to uradio bez saglasnosti i bez zbora građana što je, mislim, po meni, van svake pameti“.
Javna rasprava za odabrane
Projekat izgradnje MHE „Zlate“ je nastavljen iako mu mještani, kako tvrde, nisu dali svoju podršku. Firma „Eko-Vat“ je dobila koncesiju, zatim je sačinjena i Studija o procjeni utjecaja na okoliš na osnovu koje Federalno ministarstvo za okoliš i turizam izdaje okolišnu dozvolu.
Početkom 2017. godine na red je došla javna rasprava na kojoj su mještani trebali dati mišljenje u vezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okoliš.
Prema zapisniku, bilo je prisutno samo 13 ljudi među kojima su bili predstavnici „Eko-Vata“, nadležnih institucija te četvero stanovnika naselja uz Doljanku, među kojima i predsjednici mjesnih zajednica Jablanica II i Doljani – Sarajlić i Rizvić.
Mještani naselja Jablanica II, sa kojima su novinari razgovarali, i predsjednici podružnica Zlate i Jelačići kažu da za raspravu nisu znali pa nisu ni imali šansu da kažu šta misle.
Suprotno njima, Sarajlić i Teletović kažu da su svi pozvani i preko lokalne televizije te da je cijeli grad znao da će se graditi mini hidroelektrane.
Zbog nastavka projekta više od 200 mještana naselja Zlate i Jelačići potpisalo je 2018. godine peticiju protiv gradnje MHE. Oni kažu da se izgradnjom uništava prirodna ljepota koju žele „sačuvati za buduće generacije“.
I sedamdesetdevetogodišnji (79) Salko Šašić ne želi MHE u komšiluku. Dok se sa novinarima spušta do obale Doljanke, govori kako tu nema života bez vode. Usput pokazuje sadnice voća i povrća koje bi zbog manjka vode za navodnjavanje mogle biti uništene:
„Nije ljudski, nije humano, bolan. Ovo je uništavanje prirodne ljepote. Ovo je, stvarno, van svake pameti. Uništiti jednu rijeku koja je vijekovima tekla tu − čisti bezobrazluk i to je za mene neznanje, nepismenost“.
Mještani su peticiju predali Općini, ali ona ništa nije promijenila pa su krajem prošle godine pokušali još jednom. Preko advokata Brune Božića uputili su žalbu Općini Jablanica zbog izdavanja građevinske dozvole za MHE.
„Kad sam se uključio, to je sve bilo kasno. Ljudi su proveli te procedure, dobijanje dozvole. Sve su bile pravomoćne, konačne, baš zato što nije bila javnost uključena adekvatno“, rekao je Božić za CIN.
Uprkos velikom javnom interesu za izgradnju ove mini hidroelektrane i problemima koje je prate, Općina Jablanica nije željela novinarima objasniti svoje odluke.
„Javni organ (…) nije dužan da analizira, upoređuje, brani ili obrazlaže razloge zašto su pojedini akti ili dokumenti doneseni“, napisala je u odgovoru na zahtjev CIN-a pomoćnica načelnika Amela Muratović.
Prema odluci Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS, bh. glumica Jasna Diklić ovogodišnja je dobitnica Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija. Nagrada će joj biti uručena na svečanoj ceremoniji u srijedu, 02. oktobra u 18 sati i 30 minuta u Bijelom salonu Narodnog pozorišta Sarajevo.
U obrazloženju Direkcije stoji slijedeće:
Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra ove godine dobiva bh. glumica Jasna Diklić za iznimnu posvećenost teatarskoj umjetnosti i uloge koje je ostvarila u svojoj bogatoj višedecenijskoj karijeri posebno u vrijeme teatra pod opsadom sa velikim brojem premijernih izvedbi i kreacijama koje su se trajno urezale u sjećanje njene publike i postale dio historije bh. teatra.
Godinama vrlo predano sarađuje sa mladima, učeći ih ljepoti scenskog izražaja i društvenoj odgovornosti umjetnosti, te je stoga osnivačica i predavačica na više dramskih studija za polaznike/ice glumačkih škola, a vrhunac tog rada je etabliranje Juventafesta – internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva..
Jasna Diklić je glumica izuzetne vještine u različitim scenskim umjetničkim formama, od monodrame, dramskog do postdramskog teatra gdje je demonstrirala izuzetan senzibilitet za komične i dramske uloge, za šta je višestruko nagrađena na mnogim nacionalnim i regionalnim festivalima. Njene uloge krasi autentičnost i neposrednost, iskrenost u komunikaciji sa glumačkim kolegama na sceni, pa je podjednako omiljena u struci i pozorišnom, filmskom i televizijskom auditorijumu.
Jasna Diklić, završila je Dramski studio u organizaciji festivala MESS od 1966. do 1969. nakon kojeg je diplomirala na Filozofskom fakultetu na Odsjeku scenskih umjetnosti. Sarađivala je sa brojnim istaknutim rediteljskim imenima kao što su Slobodan Unkovski, Petar Večer, Vladimir Milčin, te bh. rediteljima među kojima su Dubravko Bibanović, Gradimir Gojer, Dino Mustafić, Aleš Kurt i drugi. Publika je pamti po ulogama u filmovima „Savršeni krug“ Ademira Kenovića, „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, „Gori vatra“ Pjera Žalice, „Remake“ Dine Mustafića, te serijama „Viza za budućnost“ Faruka Sokolovića i Familija d.o.o. Benjamina Filipovića i brojnim drugim filmskim i televizijskim ostvarenjima.
Emir Bukovica, lider rock benda Emir & Frozen Camels i projekta Bukowskee nedavno je u Americi gostovao u popularnom podcast showu Music Studio Live (MSL) u kojem je govorio o svojim muzičkim počecima, dolasku na Floridu, životu na dva kontinenta, muzičkim saradnjama sa poznatim svjetskim autorima i muzičarima, kao i o svojoj trenutnoj karijeri.
Osim interesantnog jednosatnog intervjua, Emir je uživo u programu odsvirao i otpjevao svoje dvije pjesme, “Sarajevo, New York, Roma” i “I need you now”, ovaj put u akustičnoj verziji.
U tome su mu pomogli njegovi prijatelji iz originalne postave američkih “smrznutih kamila”, vrhunski američki muzičari, Danny Shepard i Darrell Nutt, kao i američka kantautorica Sarah Hadeka Williams.
Živi nastup Emira i ekipe u Music Studio Live showu ovjekovječen je video spotom za pjesmu “Sarajevo, New York, Roma”
Više od 3.000 ljudi šetnjom od Vječne vatre do Parlamenta BiH je 8. septembra, podržalo prvu Bh. povorku ponosa. Bez ijednog incidenta, uz poruke ljubavi, solidarnosti povorka je pokazala da tolerancija i nenasilje nemaju alternativu. Univerzalne vrijednosti ljudskih prava bez obzira o kome se radilo jedino su riješenje za demokratsko društvo. Uprkos velikim tenzijama u gotovo pet mjeseci od najave da će se u Sarajevu održati prva bh. Povorka ponosa, politikanstva pa čak i govora mržnje, aktivisti uz podršku građana, pokazali su kako se može. Uz osmjehe i zagrljaje izražen je jasan stav u borbi za osvajanje ravnopravnosti svih građana i građanki u Bosni i Hercegovini. Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
