Autor: urednik

Finansijski podsticaji za male hidroelektrane na Zapadnom Balkanu doprinijeli su neodrživom razvoju sektora i štetom po životnu sredinu. Od subvencija koristi imaju bogati poslovni ljudi koji su bliski vladama ili čak učestvuju u vlasti, a doprinos proizvodnji električne energije je skroman, otkriva nova studija (https://bankwatch.org/wp-content/uploads/2019/09/who-pays-who-profits-BIH.pdf) koju je objavio CEE Bankwatch Network u saradnji sa Centrom za životnu sredinu.

Podstaknute velikodušnim fid-in tarifama, broj hidroelektrana ispod 10 MW u zemljama Zapadnog Balkana se učetvorostručio sa 108 na najmanje 488 između 2009. i 2018. godine.  U BIH je 2018. godine čak 81 posto podsticaja namjenjenih obnovljivim izvorima energije išlo malim hidrolektranama: 20,3 miliona evra, dok je oko 99 malih elektrana proizvelo tek 2,6% od ukupno proizvedene električne energije.

Pored malih hidroelektrana (MHE), BIH i dalje pruža značajne subvencije za proizvodnju uglja: oko 110 miliona evra u periodu između 2015.–2017. godine. Sa druge strane podrška solarnoj energiji je vrlo ograničena, a Republika Srpska je ukinula svu podršku za vjetroelektrane u martu 2019. godine.

Ekspanzija malih hidroelektrana je izazvala otpor javnosti širom regiona, jer su rijeke i potoci, često u ekološki vrijednim i zaštićenim oblastima preusmjerene u cijevi, ostavljajući korita rijeka često sasvim suvim. Očigledan primjer je rijeka Ugar, koja već godinama unazad, nakon stavljanja u pogon niza malih hidroelektrana, više liči na neki potok nego na pravu rijeku.

Pored toga što izazivaju štetu, subvencije malih hidroelektrana su izgubile kredibilitet u regiji jer od njih profitiraju samo dobro povezani poslovni ljudi, kao što se prikazuje u izvještaju kroz slučajeve u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Nestor Ruiz iz Centra za životnu sredinu ističe da je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini okončaju subvencije za male hidroelektrane, i da se pređe na efikasniji i transparentniji sistem podsticanja OIE zasnovan na otvorenoj konkurenciji i aukcijama.

“U izvještaju se očigledno vidi da ne idu dobro zajedno ni male hidroelektrane i Fed-in tarife kao sistem podsticaja obnovljivih izvora energije (OIE), niti male hidroelektrane i energetska tranzicija. Izvještaj jasno pokazuje neadekvatnost i velike nedostatke koje trenutni sistem podsticaja obnovljivih izvora energije ima u kombinaciji sa ovom masovnom ekspanzijom malih hidroelektrana koju doživljavamo na Balkanu, kao i da njihova prava ‘logika’ nije u proizvodnji energije, nego u nečem sasvim drugom”, istakao je Nestor Ruiz i dodao:

“Za zaista malu količinu energije iz nefosilnih izvora dobijamo veliku ekonomsku, socijalnu i ekološku štetu, kao i širom otvorena vrata za korupciju. Tim se Bosna i Hercegovina i njeni građani sve više udaljavaju od demokratije, s jedne strane, i od prave transformacije na čist i održiv energetski sistem na drugoj strani”.

Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu dodaje da je takođe potrebno ukidati subvencija za ugalj.

“Takse na ugljen dioksid će u skoro vrijeme biti aktualne i kod nas u BiH, a govorimo o značajnim prihodima koji bi se mogli preusmjeriti na razvoj obnovljivih energetskih resursa i energetske efikasnosti. Na ovaj način bi se postupno punila kvota obnovljive energije u energetskom miksu, na račun prljave energije koja jednakim tempom smanjuje svoj udio u miksu”, zaključila je Majda Ibraković.

Ova aktivnost je dio kampanje “Sačuvajmo plavo srce Evrope”.

Žene se suočavaju sa raznolikim rodnim stereotipima koji sprečavaju njihovo jednako učešće u biračkom procesu, ali i političkom životu, zaključci su Polazne studije o barijerama političkom učešću žena koja je danas predstavljena u UN zgradi u Sarajevu. Studija je izrađena u sklopu projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Švedska, a implementiraju Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i UN Women BiH, u partnerstvu sa  Centralnom izbornom komisijom BiH, Agencijom za ravnopravnost spolova BiH, Gender centrom Vlade FBiH, Gender centrom Vlade RS-a i Parlamentarnom skupštinom BiH.

Studija analizira trenutne barijere učešću i zastupljenosti žena u politici u BiH. Jedan od nalaza studije je da preko 75% ispitanika/ca smatra da tradicionalni stavovi, nedostatak podrške od strane žena i muškaraca, kao i nedostatak podrške biračkog tijela, predstavljaju prepreke koje sprečavaju žene da postanu ravnopravnim dijelom političkog života u BiH. Primjerice, snažna rodna pristrasnost postoji na lokalnom nivou, gdje pod utjecajem biračkog tijela postotak mandata raste do 32% u korist muškaraca.

Jedna od autorica studije i projektna menadžerica u UNDP-u Lejla Ramić-Mesihović, istakla je da postoji velika povezanost rodnih stereotipa i biračkog procesa, pri čemu žene nailaze na poteškoće uprkos propisanoj kvoti od 40%. „Pogotovo je potrebno skrenuti pažnju na ulogu političkih stranaka, koje, bez obzira na deklarativno podržavanje rodne ravnopravnosti, u praksi ne implementiraju ove principe“, rekla je Ramić-Mesihović, dodajući da niz aktera u političkom procesu podliježe različitim stereotipnim praksama, uključujući i medije.

Ambasadorica Švedske u BiH, Johanna Strömquist, potcrtala je važnost ove studije, kao i spremnost Švedske da podrži učešće žena u političkom životu BiH. „Žene su premalo zastupljene u političkim strukturama BiH. To ne bi smio biti slučaj. Potrebno je raditi na strukturalnim promjenama, ali i na mentoriranju i suradnji, kao i na kreiranju društva u kojem će svi/e moći ravnopravno učestvovati.“

Predstavnik UN Women u BiH, David Saunders, kazao je da ženama moraju biti pružene jednake mogućnosti političkog uključivanja. “Zajedno sa našim partnerima, UN Women zagovara zakonske promjene kako bismo osigurali/e jednak pristup ženama u političkoj sferi – kao glasačicama, kandidatkinjama, izabranim predstavnicama i državnim službenicama.”

Ova studija definira prepreke, ali ističe i prilike koje se mogu iskoristiti kako bi položaj žena u političkom procesu bio unaprijeđen. Jedan od koraka u tom smjeru je da se ženama na raspolaganje stavi više resursa i mogućnosti kako bi one mogle imati jednake šanse kao i njihove kolege u svim političkim procesima.

Tokom dvodnevne regionalne konferencije održane 24. i 25. septembra u Sarajevu u organizaciji njemačkog GIZ-a, savjetnici i savjetnice za Pasoš kompetencija iz BiH, Njemačke, Kosova i Srbije nakon više od dvije godine implementacije projekta razmijenili su znanja i iskustva u radu sa marginalizovanim grupama stanovništva i predstavili dosadašnje rezultate sa terena i rezultate zajedničke saradnje.

Koristeći Pasoš kompetencija, instrument namijenjen za identifikaciju znanja i vještina stečenih putem informalnog i neformalnog učenja savjetnici i savjetnice u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama poput Španije, Slovenije, Austrije, Grčke i Švedske radili su i rade sa migrantima, koristeći identifikovana znanja i vještine kao putokaze za najbrži način integracije u društvo.

U Bosni i Hercegovini Pasoš kompetencija upotrebljava se u radu sa mladima, prilikom profesionalne orijentacije, ali i u radu sa osjetljivim kategorijama stanovništva poput dugoročno nezaposlenih osoba.

Intenzivnim radom sa organizacijama na lokalnom nivou u posljednje dvije godine uspostavljena je mreža certificiranih savjetnika i savjetnica za Pasoš kompetencija u Srbiji i na Kosovu. Primarni cilj savjetnika i savjetnica u proteklih godinu dana bio je intenzivan rad sa povratnicima u ove zemlje, Romima i drugim marginalizovanim grupama stanovništva, na primjer samohranim majkama ili mladima iz hraniteljskih porodica. Rezultati sa terena pokazuju da je 16% osoba koji su prošli savjetovanje sa Pasošem kompetencija u roku od 6 mjeseci nakon savjetovanja postalo aktivno – pronašli su za sebe način kako da ostvare zacrtane ciljeve poput završetka osnovnog školovanja, pohađanja obuka koje će ih učiniti konkurentnijim na tržištu rada ili prosto aktivnijeg traženja radnog angažmana, dok je 22% savjetovanih osoba 3 mjeseca nakon završetka savjetovanja pronašlo plaćeni radni angažman.

Uzmemo li u obzir da se ovdje radi o veoma osjetljivim i često marginaliziranim grupama stanovništva sa relativno niskim nivoom formalnog obrazovanja, ovo su zaista zavidni rezultati.

Učesnici konferencije su još jednom istakli ulogu savjetnica i savjetnika u procesu rada sa Pasošem kompetencija i neophodnost stalnog stručnog usavršavanja i unapređivanja profesionalnog savjetničkog rada sa Pasošem kompetencija, a ovakve razmjene i zajedničke regionalne projekta na kojima rade smatraju odličnom platformom za to.

U okviru projekta „Stvaranje prilika za zapošljavanje ugroženih grupa kroz poboljšanje opštinskih usluga“ koji u ime njemačke vlade sprovodi GIZ podržano je stvaranje održivih struktura i mreža savjetnika za Pasoš kompetencija u zemljama Zapadnog Balkana i postavljeni su temelji regionalne saradnje i saradnje sa njemačkim Institutom za obrazovanje odraslih (DIE), nosiocem autorskih prava za Pasoš kompetencija.

„Nadamo se da ćemo i nakon završetka projekta koji se realizuje kroz GIZ Otvoreni regionalni fond za Jugoistočnu Evropu – Modernizacija opštinskih usluga, nastaviti da sarađujemo, učimo jedni od drugih i radimo na zajedničkim projektima. Prve korake u tom pravcu već smo napravili i u planu je realizacija zajedničkih projekata već u 2020. godini, kojima želimo doprinijeti profesionalizaciji savjetničkog rada, unapređenju društva i ekonomskom napretku u našim zemljama.“ – poruka je učesnika Druge regionalne konferencije za savjetnike i savjetnike za Pasoš kompetencija.

Njemačka vlada podržava zemlje Jugoistočne Evrope u unapređenju uslova za zapošljavanje osetljivih kategorija stanovništva sa fokusom na romsku populaciju, marginalizovane grupe i reintegraciju povratnika. Uvođenjem i primjenom Pasoša kompetencija, instrumenta za identifikaciju stečenog znanja i vještina putem neformalnog i informalnog učenja, uz veliku podršku lokalnih partnera u BiH, Srbiji i Kosovu doprinosi se osnaživanju teško zapošljivih i marginalizovanih grupa na tržištu rada.

Grčki Premijer i Predsjednik Mađarske su na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju objavili namjeru da ugase proizvodnju električne energije iz uglja do 2028. godine u Grčkoj, odnosno do 2030. u Mađarskoj.

Novost koju je objavio grčki premijer Kyriakos Mitsotakis na Samitu Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju (United Nations Climate Action Summit) u New Jork-u, Grčku čini prvom državom u Jugoistočnoj Evropi koja je objavila krajnji datum kad će prestati koristiti ugalj za proizvodnju električne energije.

“Ovo je istorijski trenutak na putu ka Evropi bez uglja do 2030. godine. Tako ga treba i proslaviti. Zbog uglja su već decenijama patile i grčka privreda i zdravlje lokalnih zajednica i to uprkos značajnom potencijalu obnovljivih izvora energije koji su i dalje nedovoljno iskorišteni. Sada vlada treba da sačini detaljne planove za pravičnu tranziciju i podršku za radnike, zajednice i regione koji su do sada bili oslonjeni na ugalj.” rekla je Mahi Sideridou, direktorka kampanje Evropa bez uglja.

Razgovori o prestanku korištenja uglja za proizvodnju električne energije se vode u Mađarskoj već neko vrijeme. Mađarski predsjednik je, takođe u New Jork-u, objavio planove za obustavljanje proizvodnje električne energije iz uglja do 2030. godine.

Izazov za Grčku i Mađarsku sada predstavlja sprovođenje jasnog plana za pravičnu tranziciju sa uglja na obnovljive izvore energije, tako da radnici i zajednice oslonjene na ugalj u tom procesu ne ostanu zapostavljeni.

Ova vijest stiže samo nekoliko dana nakon odluke crnogorskih vlasti, koju je prošle nedelje saopštio crnogorski premijer Duško Marković, da napusti planove za izgradnju novog bloka termoelektrane u Pljevljima.

“Crna Gora je prva država Zapadnog Balkana koja je napustila planove za izgradnju nove termoelektrane i zbog toga zaslužuje priznanje. Ovo treba da služi kao primjer i susjedima, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu, koji još uvek insistiraju na izgradnji novih termoelektrana na ugalj, uprkos činjenici da one nisu ni ekonomski ni ekološki opravdane,” rekla je Pippa Gallop iz organizacije Bankwatch.

Ovih dana smo svjedočili klimatskim protestima koji se održavaju diljem Evrope i svijeta. Vidjeli smo milione mladih koji od političara zahtijevaju hitnu dekarbonizaciju kako energetskog tako i ostalih sektora. Nažalost, u isto vrijeme, BiH političari su pompezno najavili početak izgradnje novog bloka u termoelektrani Tuzla.

“Naši donosioci odluka ponašaju se kao da se neophodnost smanjenja CO2 emisija njih ne tiče. Stiče se dojam da su oni uvjereni da žive u nekom paralelnom svemiru u kom ovaj problem ne postoji. Nevjerovatno je da BiH političari jednostavno ignoriraju potrebu za dekarbonizacijom energetskog sektora, te sa ponosom najavljuju izgradnju termoelektrane koja će slijedećih 50 – 60 godina emitovati enormne količine ugljendioksida i nastaviti ubijati naš planet,“ zaključio je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju.

Koalicija za zaštitu rijeka BiH poziva građane da zajedno obilježe Svjetski dan rijeka na Trgu Oslobođenja u Sarajevu u petak 27. septembra u 12:00h.

U okviru kampanje Suha korita rijeka BiH, Koalicija je u avgustu organizovala akciju prikupljanja fotografija iz cijele BiH koje prikazuju suha korita rijeka na kojima se nalaze izgrađeni vodozahvati hidroelektrana.

Fotografije su tokom prethodnih mjesec i po dana objavljivane na Facebook stranici Koalicije, a u petak će biti izložene na Trgu Oslobođenja.

“Ovo javno okupljanje je naš odgovor vlastima na njihovo višegodišnje oglušivanje po pitanju regulacije ekološki prihvatljivog protoka. Na fotografijama suhih korita naših rijeka na kojima su izgrađeni vodozahvati se jasno vide tragične posljedice koje male hidroelektrane ostavljaju iza sebe. Mi, građani ove zemlje, moramo tome stati na kraj”, poručuje Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Okupljanje u Sarajevu je dio kampanje “Čuvari rijeka” koja se implementira kroz Eko BiH projekat koji finansira Evropska unija i sufinansira Ministarstvo spoljnih poslova Češke Republike kroz program Transition.