Autor: urednik

Prema odluci Direkcije Internacionalnog teatarskog festivala MESS, bh. glumica Jasna Diklić ovogodišnja je dobitnica Zlatnog lovorovog vijenca za doprinos umjetnosti teatra, najvišeg festivalskog priznanja koje dodjeljuje Direkcija. Nagrada će joj biti uručena na svečanoj ceremoniji u srijedu, 02. oktobra u 18 sati i 30 minuta u Bijelom salonu Narodnog pozorišta Sarajevo.

U obrazloženju Direkcije stoji slijedeće:

Zlatni lovorov vijenac za doprinos umjetnosti teatra ove godine dobiva bh. glumica Jasna Diklić za iznimnu posvećenost teatarskoj umjetnosti i uloge koje je ostvarila u svojoj bogatoj višedecenijskoj karijeri posebno u vrijeme teatra pod opsadom sa velikim brojem premijernih izvedbi i kreacijama koje su se trajno urezale u sjećanje njene publike i postale dio historije bh. teatra.

Godinama vrlo predano sarađuje sa mladima, učeći ih ljepoti scenskog izražaja i društvenoj odgovornosti umjetnosti, te je stoga osnivačica i predavačica na više dramskih studija za polaznike/ice glumačkih škola, a vrhunac tog rada je etabliranje Juventafesta – internacionalni festival srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva..

Jasna Diklić je glumica izuzetne vještine u različitim scenskim umjetničkim formama, od monodrame, dramskog do postdramskog teatra gdje je demonstrirala izuzetan senzibilitet za komične i dramske uloge, za šta je višestruko nagrađena na mnogim nacionalnim i regionalnim festivalima. Njene uloge krasi autentičnost i neposrednost, iskrenost u komunikaciji sa glumačkim kolegama na sceni, pa je podjednako omiljena u struci i pozorišnom, filmskom i televizijskom auditorijumu.

Jasna Diklić, završila je Dramski studio u organizaciji festivala MESS od 1966. do 1969. nakon kojeg je diplomirala na Filozofskom fakultetu na Odsjeku scenskih umjetnosti. Sarađivala je sa brojnim istaknutim rediteljskim imenima kao što su Slobodan Unkovski, Petar Večer, Vladimir Milčin, te bh. rediteljima među kojima su Dubravko Bibanović, Gradimir Gojer, Dino Mustafić, Aleš Kurt i drugi. Publika je pamti po ulogama u filmovima „Savršeni krug“ Ademira Kenovića, „Dobro uštimani mrtvaci“ Benjamina Filipovića, „Gori vatra“ Pjera Žalice, „Remake“ Dine Mustafića, te serijama „Viza za budućnost“ Faruka Sokolovića i Familija d.o.o. Benjamina Filipovića i brojnim drugim filmskim i televizijskim ostvarenjima.

Emir Bukovica, lider rock benda Emir & Frozen Camels i projekta Bukowskee nedavno je u Americi gostovao u popularnom podcast showu Music Studio Live (MSL) u kojem je govorio o svojim muzičkim počecima, dolasku na Floridu, životu na dva kontinenta, muzičkim saradnjama sa poznatim svjetskim autorima i muzičarima, kao i o svojoj trenutnoj karijeri.

Osim interesantnog jednosatnog intervjua, Emir je uživo u programu odsvirao i otpjevao svoje dvije pjesme, “Sarajevo, New York, Roma” i “I need you now”, ovaj put u akustičnoj verziji.

U tome su mu pomogli njegovi prijatelji iz originalne postave američkih “smrznutih kamila”, vrhunski američki muzičari, Danny Shepard i Darrell Nutt, kao i američka kantautorica Sarah Hadeka Williams.

Živi nastup Emira i ekipe u Music Studio Live showu ovjekovječen je video spotom za pjesmu “Sarajevo, New York, Roma” 

Hrvatsko kulturno društvo Napredak podružnica Jajce organizira 18. po redu Šopove dane na Plivi od 2. do 18. listopada 2019. godine. Središnji gost je Božica Jelušić, priznata hrvatska književnica.

Program će početi u srijedu 2. listopada likovnom izložbom pod nazivom Iz kulturno povijesne baštine Bosne i Hercegovine autora Željke Lekića. Otvorenje manifestacije i izložbe će biti u 19.00 sati u Gradskoj galeriji (Kršlakova kuća).

Središnja pjesnička večer održat će se u petak, 4. listopada 2019. godine u salonu Doma kulture u Jajcu u 19.00 sati na kojoj će se predstaviti središnja gošća Božica Jelušić. Na središnjoj pjesničkoj večeri bit će dodijeljene nagrade učenicima za najuspješnije literarne radove.

U subotu, 5. listopada u rodnoj kući Nikole Šopa u 11.00 održat će se Jutarnja pjesnička druženja gdje će se predstaviti ostali gosti pjesnici. U 13.30 sati u Domu kulture u Jajcu bit će održano predavanje Ivana Lovrenovića na temu Lik i djelo Nikole Šopa.

Predstava Kušnje fra Anđela Zvizdovića u izvedbi Franjevačke teologije iz Sarajeva održat će se 11. listopada u Domu kulture.

Promocija knjige Kintsugi tijela autorice Senke Marić održat će se 15. listopada u Domu kulture u 19 sati.

Predstava za učenike Družba Pere Kvržice u izvedbi kazališta iz Travnika održat će se 17. listopada u Domu kulture.

Zatvaranje manifestacije 18. Šopovi dani na Plivi bit će 18. listopada koncertom na kojem će nastupiti “Samir Fejzić Trio”

Važnu ulogu u Šopovim danima na Plivi zauzimaju i jajačke škole u kojima će gošća Božica Jelušić prezentirati svoj rad. Bit će održano i natjecanje u čitanju za učenike osnovnih škola. Za učenike osnovnih škola će biti održana i likovna kolonija dok će učenici srednjih škola sudjelovati u kvizu Upoznajmo Šopa.

Neposredno nakon dodjeljivanja nagrade „Meša Selimović“ književnici Senki Marić za najbolji roman napisan u prethodnoj godini na bosanskom, srpskom, hrvatskom i crnogorskom govornom području, u okviru projekta „Mladi i književnost“ upriličit će se susret jedne od najuspješnijih bosanskohercegovačkih književnica sa mlađom čitalačkom publikom.

Projekat „Mladi i književnost“ namjenjen promociji kulture čitanja među mlađom publikom realizuje Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ zahvaljujući podršci Općine Novo Sarajevo.

Susret sa Senkom Marić upriličićemo u ponedjeljak, 30. septembra u 18:00 sati u prostorijama „Dječije kuće“ koje se nalazi u ulici Grbavička bb, pored Parka pionira „Boško Buha“, odnosno riječ je o nekadašnjem Domu pionira „Boško Buha“.

Sa Senkom Marić će razgovarati književnik Faruk Šehić koji je istovremeno i urednik njenog nagrađenog romana „Kintsugi tijela“.

„Kintsugi tijela“ objavila je prošle godine Izdavačka kuća Buybook, nakon čega je krajem septembra ove godine objavljeno beogradsko izdanje u Izdavačkoj kući Kontrast.

Senka Marić je rođena 1972. u Mostaru. Spisateljica je, pjesnikinja, esejistica i književna prevoditeljica. Pored romana „Kintsugi tijela“ objavila je zbirke poezije „Odavde do nigdje“, „To su samo riječi“ i „Do smrti naredne“. Osim nagrade „Meša Selimović“ dobitnica je niza književnih priznanja između kojih se ističu evropska nagrada Vitez/škinja poezije 2013, te prva nagrada Zija Dizdarević 2000. godine. Urednica je internetskog portala za književnost, kulturu i umjetnost strane.ba.

Govoriti o književnosti kakva je ona koju stvara Senka Marić pred mlađom publikom važno je iz niza razloga, jedan od njih je svakako detabuiziranje bolest, a što se često ne praktikuje u bosanskohercegovačkom društvu.
U romanu „Kintsugi tijela“ autorica piše o bolnom procesu postajanja ženom, ženskom tijelu, naslijeđu i iskustvu, o posljedicama pogrešnih izbora i doslovnoj borbi za život. Senka Marić napisala izuzetan roman prvijenac zasnovan na vlastitom iskustvu borbe sa karcinomom.

„Kintsugi tijela“ iznova potvrđuju da jedino ima smisla pisati o onome što nas duboko dotiče, a majstorstvo u autoričinom pripovijedanju se ogleda i u činjenici da je izbjegla sve zamke koje vlastita reminiscencija na bolna iskustva može donijeti. U prvom redu to je izbjegavanje patetike. Pišući o onom duboko ličnom, a čineći to bez zadrške, spremna na potpuno ogoljavanje pred čitateljima/icama, Senka Marić napisala je roman u čijim fragmentima, a nekada i u cjelini, se može pronaći svako, bez obzira na to kakve smo borbe vodili/e ili ih još uvijek vodimo.

Roman „Kintsugi tijela“ svojevrstan je vodič kroz autoričinu odluku da će sve što dođe „proći na nogama“ i priča je to o snazi žene, o pravu na ljubav, o tijelu koje ima prava na dodir i onda kad se mijenja i kad je ranjeno.

Iskustvo bolesti nam može promijeniti perspektivu, dati novu dioptriju kroz koju posmatramo život, ali nas ne može učiniti književnicima/ama. Za to je potreban talenat i vještina koje Senka Marić neosporno ima.

Svojim pisanjem i načinom na koji govori o vlastitoj književnosti i radu, Senka Marić uvijek ohrabruje djevojčice i djevojke, uvjeravajući ih s razlogom da mogu biti i postati sve što žele, raditi sve što ih raduje, živjeti život koji nije u duhu ispunjavanja očekivanih društvenih uloga.

Vjerujemo da će za srednjoškolce/ke susret s autoricom ovakvog profila biti dragocjeno iskustvo, i zbog načina njene komunikacije a i zbog toga što i sama djelimično piše o vlastitom odrastanju, te sigurno ima i odgovore na neka vanknjiževna pitanja koja muče mlade.

Osim o nagrađenom romanu, sa Senkom Marić, književnik i urednik Faruk Šehić razgovaraće o njenoj poeziji, temama o kojima piše, o posvećenom angažmanu prilikom uređivanja neprofitnog portala posvećenog književnosti te svakako o poziciji žene na savremenoj književnoj sceni.

Goethe-Institut Sarajevo organizuje besplatan koncert za Jazzorkestrom mladih iz Njemačke.

13. oktobra 2019. godine od 19.00 sati Bundesjazzorkestar premijerno nastupa pod rukovodstom renomiranog tromboniste i band leadera Jiggs Whighama u Brew Imperial Society (bivši Kino Imperijal). Mladi jazz talenti se posvećuju muzičkom stvaralištvu Kenny Clarke-Francy Boland Big Banda, koji je godinama postavljao visoke standarde u Jazz muzici na međunardnom nivou.

Uvod za ovu zanosnu večer jazz muzike će napraviti Sarajevo Big Band. Ulaz je slobodan.

Ove godine Bundesjazzorchester se posvećuje muzičkom stvaranju Kenny Clarke-Francy Boland Big Banda.

Ovaj ansambl koji se okupio oko američkog bubnjara Kenny Clarke-a sa belgijskim pianistom i aranžerom Francy Bolandom osnovan je 1961. godine u Koln-u na iniciativu Pierluigi “Gigi” Campija iz Italije. Campi je poticao i producirao Kenny Clarke-Francy Boland Big Band, koji je godinama postavljao visoke standarde u Jazz muzici u Evropi i cijelom svijetu sa svojim nezamjenjivim distinktivnim stilom.

Više od 240 ručno napisanih originalnih aranžmana ovog Big Banda od 2018. su vlasništvo Bundesjazzorchestra. Iz ovog neprocjenjivog fonda veliki broj numera je lično izabran od Jiggs Whigham-a. One su dodatno obogaćene ekskluzivnim aranžmanima za njihov vokalni ansambl. Između ostalog, Darmon Meader, član „New York Voices“ ansambla, aranžirao je dvije pjesme eksklusivno za BuJazzo.

Već 30 godina BuJazzo funkcioniše kao orkestar za obuku talentovanih mladih muzičara njemačkog Jazz-a. Osnovan je 1988. godine od Peter Herbolzheimera, i smatra se kao spona između obuke i zanimanja, te kao “kovačnica” za buduće Jazz muzičare. Poznati jazz muzičari poput Till Bronnera, Roger Cicera, Michael Wollnya, Julia Hulsmanna i Tom Gaebela započeli su svoje karijere upravo u ovom orkestru. Sponzori projekta su: Ministarstvo za porodice, seniore, žene i mlade Savezne Republike Njemačke, Agencija za zaštitu autorskih prava i muzičara (GVL) kao i Daimler AG i javni emiter Nordrheinwestfalena (WDR).

Jiggs Whigham (rođen 1943. godine) je međunarodni trombonist, bandleader i učitelj. Bio je solist i prvi trombonist u Glenn Miller Orkestru pod rukovodstvom Ray McKinley-a i solo trombonist u legendarnom big bandu Kurta Edelhagen-a. 1965. godine dolazi u Njemačku i postaje solist jazz orkestra Edelhagen-a. Od 1976 do 1980. godine bio je član plesnog orkestra WDR-a pod rukovodstvom Werner Muller-a. Kao profesor i šef odsjeka za muziku i ples na Visokom Obrazovanom Institutu u Koln-u. Whigham je od 1979.godine dao veliki doprinos za ovu ustanovu. Od 1995. do 2000. godine bio je dirigent i umjetnički direktor RIAS-Bigband-a u Berlinu. Trenutno Jiggs Whigham radi kao međunardoni solist i gostujući profesor. Također bio je dirigent BBC Big Band-a. Trenutno je umjetnički direktor Jazz Orkestra u Berlinu i Jazz Orkestra mladih u pokrajini Brandenburg.

BuJazzo je projekat Njemačkog vijeća muzike (DMR), glavnog saveza za muziku u Njemačkoj. Ovaj savez zastupa interese od oko 14 milliona muzičara i stoji pod pokroviteljstvom Predsjednika Njemačke Frank-Walter Steinmeier-a. Organizacija se sastoji od dva odjela, jednog u Berlinu, drugog u Bonnu i potiče sljedeće projekte: BuJazzo, natjecaj njemačkih horova, natjecaj njemačkih orkestra, forum dirigenata, poticaj savremene muzike, mladi sviraju, PopCamp i mladi sviraju Jazz.

www.bundesjazzorchester.de

Udruženje „Međunarodni festival književnosti“ koje već četiri godine organizuje Internacionalni festival književnosti Bookstan, svoje aktivnosti počinje realizovati tokom cijele godine.
Prva u nizu podrazumijevaće projekat „Mladi i književnost“ koji je nastao uz podršku Općine Novo Sarajevo. Nakon predstavljanja programskih aktivnosti na Porodičnom danu u organizaciji Općine Novo Sarajevo kada su se posjetitelji/ce mogli upoznati sa bh. izdavačkom ponudom te nakon predstavljanja projekta medijima, projektne aktivnosti nastavljamo s književnim susretima na kojima ćemo srednjoškolce i srednjoškolke s prostora Općine Novo Sarajevo ali i sve druge zainteresovane moći upoznati sa stvaralaštvom bh. književnika i književnica, te ih motivisati na čitanje djela koji nisu dio obavezne školske lektire.

Prvi susret najavljujemo za petak, 27. septembra u 18:00 sati kada ćemo razgovarati s književnikom Farukom Šehićem u prostorijama „Dječije kuće“, koja se nalazi u ulici Grbavička bb, pored Parka pionira „Boško Buha“, odnosno riječ je o nekadašnjem Domu pionira „Boško Buha“.
Faruk Šehić jedan je od najnagrađivanijih i najprevođenijih savremenih bosanskohercegovačkih pisaca.
Njegova prva djela, knjiga poezije „Hit depo“ i knjiga kratkih priča „Pod pritiskom“ imaju kultni status kod čitalačke publike. S romanom „Knjiga o Uni“ koji je najprije dobio nagradu „Meša Selimović“ a potom i Evropsku književnu nagradu, stekao je međunarodnu reputaciju i upravo je „Knjiga o Uni“ dobila jedanaesti prevod, ovoga puta na rumunski jezik, dok su u pripremi prevodi na perzijski, turski i njemački jezik.

Faruk Šehić nedavno je dobio nagradu XXXI Premio Letterario Camaiore-Francesco Belluomini Premio Internazionale 2019 za knjigu „Ritorno alla natura“. Ova prestižna nagrada ima više kategorija, između ostalog i onu u kojoj se dodjeljuju nagrade za strane pisce čiji su prijevodi objavljeni u Italiji u toj godini. Raniji dobitnici su bili neki od najznačajnijih svjetskih pisaca kao što je nobelovac Seamus Heaney ili pjesnik Jevgenij Jevtušenko.
Knjiga „Ritorno alla natura“ je Šehićev izbor pjesama iz knjiga „Hit depo“ (2003.) i „Transsarajevo“ (2006.) i tri pjesme iz posljednje knjige poezije „Moje rijeke“ (2014.)
Odlične reakcije publike i struke, te kritike u prestižnim medijima prate i nedavni prevod na engleski jezik njegove knjige „Pod pritiskom“ („Under Pressure“).

„Priče sa satnim mehanizmom“ je posljednja knjiga proze koju je Šehić objavio u izdanju hrvatske Frakture i bosanskohercegovačkog Buybooka. U njoj se, nakon pomenutog velikog uspjeha romana „Knjiga o Uni“ vraća formi kratke priče koja u ovom slučaju nosi podnaslov „Predapokaliptični sevdah“ i u kojoj rat nije dominantna tema, više ga pronalazimo u tragovima, odnosno u posljedicama. U knjizi „Priče sa satnim mehanizmom“ osim besprijekornog stila, pronaći ćemo i onu srčanost iz kultne Šehićeve knjige „Pod pritiskom“, ali i mističnost i zavodljivost prisutnu u romanu „Knjiga o Uni“. „Priče sa satnim mehanizmom“ još jedna su potvrda nesvakidašnjeg autorovog umijeća vladanja različitim književnim postupcima.

Faruk Šehić rođen je 1970. godine u Bihaću. Bio je pripadnik Armije BiH kada je i teško ranjen. Njegovo stvaralaštvo nerijetko je inspirisano traumatičnim iskustvom rata, a osim što ga kritika smatra jednim od najdarovitijih pisaca mlađe generacije na području bivše Jugoslavije, s razlogom ga označavaju i kao predvodnika takozvane pregažene generacije.