Lucia Cadotsch – pjevačica za 5 zvjezdica

Lucia Cadotsch, mlada švicarska umjetnica koju nazivaju “pjevačicom nove ere jazza”, za kratko je vrijeme postala poznato ime međunarodne scene kada je, kao jedan od rijetkih evropskih muzičara, u Downbeatu, najvažnijem američkom jazz magazinu, zavrijedila 5 zvjezdica za svoj album Speak Low.

Ova Evropljanka pjeva američke jazz standarde koji zvuče evropski autentično. U ansamblu sa dvojicom sjajnih mladih muzičara na saksofonu i kontrabasu, reinterpretira poznate pjesme kakve su Speak Low, Moon River, Don't Explain ili Strange Fruit, na zavodljivo nov i melodičan način, koji je naveo kritičara Guardiana da album ocijeni također sa 5 zvjezdica i napiše: “Zapamtite ime Lucije Cadotsch, često ćete ga čuti u budućnosti!”

“Tako je genijalan način na koji Lucia Cadotsch preispituje kanon standarda i takvu čaroliju trio baca na ove pjesme da se stiče dojam da je to jedini način na koji bi trebalo pristupati ovim pjesmama: neustrašivo, s nesputanom maštom”, piše Downbeat o izvedbama pjevačice koja će po prvi put nastupiti u Sarajevu, na Jazz Festu, dok publika može očekivati izniman koncertni doživljaj. “Nešto ovako impresivno odavno nisam čuo”, napisao je novinar Jazzpodiuma nakon jednog koncerta.

Projekat Speak Low Lucia Cadotsch će predstaviti sa švedskim saksofonistom Otisom Sandsjöom i njemačkim kontrabasistom Felixom Henkelhausenom, na koncertu koji će biti održan u petak 8. novembra u Domu policije. Ulaznice za ovaj koncert važe i za solo koncert izvanrednog američkog gitariste Milesa Okazakija koji će izvesti repertoar Theloniousa Monka, a prodaju se u sistemu kupikartu.ba – online (uz proviziju banke) i na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine (bez dodatne provizije).

https://www.youtube.com/watch?v=KtzHuH78qEE&feature=youtu.be

Otvorenje kolektivne izložbe IZBOR-DRUGA PRIČA

U galeriji Collegium artisticum će 8. oktobra s početkom u 19 sati biti otvorena kolektivna izložba “Izbor – druga priča”.

Na izložbi sudjeluju bosanskohercegovački umjetnici Džeko Hodžić, Edin Numankadić, Halil Tikveša, Hamzalija Muhić i Muhamed Bajramović.

Na otvorenju izložbe će nastupiti i pjesnici – sudionici ovogodišnje međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije’.

Izložbu “Izbor – druga priča” publika će moći pogledati do 1. novembra.

 

Iščekujući druge i drugačije priče

Zamisao izložbe «Druga priča», inspirirana ili potvrđena, svejedno, nešto više od stoljeća starim zapažanjem Lea Popera iz Priče prve u kojem ovaj detektira stanje Proljetnje izložbe u Berlinu, koje bi se moglo ponuditi kao ocjena stanja, posebice onih sa prefiksom godišnjih, i na aktualnoj bosanskohercegovačkoj izložbenoj sceni, potekla od slikara Džeke Hodžića i uz prepoznavanje i podršku nekolicine istomišljenika, a kao zahtjev, iskazan Pričom drugom, da se pooštre, možda najprije uspostave, kriteriji na likovnoj sceni, posebice pri selekciji izložbi prethodne vrste, a sve u cilju preveniranja estradizacije umjetnosti, vraćanja digniteta samoj djelatnosti i vrijednosti djelu, a radi uspostavljene dijagnoze o prevlasti kiča iz priče broj tri.

Nekoliko dana unazad, što je koincidiralo i pripremi same izložbe, prilikom susreta sa udovicom jednog od protagonista razvoja i afirmacije bosanskohercegovačke umjetničke scene, šezdesetih-sedamdesetih-osamdesetih, i kao umjetnika i kao tadašnjeg kulturnog djelatnika, razgovor je, spontano, zadobio karakter priče svjedokinje jednog vremena. Nizala su se imena, događaji i mjesta, jedne pulsirajuće sredine i ambijenta koji je sa periferija ekonomskog, privrednog, društvenog, političkog života izranjao kao umjetnički i kulturni centar tadašnjeg zajedničkog prostora, ostvarujući svoju punu zrelost i prepoznatljivost krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Udovičinog supruga danas rijetko da se tko sjeća, djela su uglavnom na čuvanju i skrbi sve manjeg broja preostalih prijatelja, teško da će ikada cjelovito biti dokumentirana i valorizirana. Pri tome, ovaj umjetnik nije niti prvi niti usamljeni takav primjer, u podjednakoj institucionalnoj i individualnoj nemoći postaju nevidljivim brojna dragocjena imena i djela. Pitam se kakav će biti usud mojih suvremenika.

Stanje umjetnosti danas, u BiH, zaživjelo je različite oblike zanemarivanja, potcjenjivanja, zatvaranja, preživljavanja, životarenja, stanje umjetnosti danas, u BiH, zahtjeva sistemska i programska i institucionalna rješenja, naravno, uz pretpostavku prepoznavanje i pronalaženje zajedničkog interesa unutar povijesno postuliranih odredbi umjetnosti i vrijednosti umjetničkog djela, koje kao da su nam danas na smetnji.

Autori zastupljeni na izložbi «Druga priča», izuzev generacijski najmlađega među njima, svoj su likovni rukopis i prepoznatljivost gradili i stjecali tijekom navedenog vremena. Ono što ih veže jeste odlika izrazitog individualiteta, nepodlijeganje trendovima i trenutačnim htijenjima, te jedan istrajni istraživački put koji, unatoč razvoju i mijenama ostaje stvaralački prepoznatljiv i veoma koherentan.

Edin Numankadić jednom je od najznačajnijih figura razvoja be-ha umjetnosti navedenog vremena karakteriziranom kroz djelovanje na radikalnom propitivanju čistog likovnog govora i mogućnosti samoga medija, umjetnika kod kojeg je umjetnost neophodnost njegovog egzistencijalnog bića, te su, u njegovom slučaju, život i umjetnost stopljeni u jedno. Oslobođeno predmetnosti i iluzionizma, unatoč različitim ciklusima, Boja, prostor, vrijeme, Tragovi, Svjedoci postojanja, Kutije, Zapisi, njegovo je stvaralaštvo harmonizirano i bez velikih promjena, obogaćivano i oplemenjivano tijekom vremena od poetskih i lirskih karakteristika i rafiniranog postupka slikanja bojenih polja prema izrazitijoj ekspresivnosti direktnog procesa slikanja i prodoru slučajnosti i izrazite gestualnosti u ciklusu Tragova. Početkom devedesetih započinje faza Numankadićevih asamblaža, od dostupnih materijala, prkoseći stvarnosti, umjetnik ispunjava odbačene Kutije različitim nespojivim predmetima i realizira Kutiju sa potrošenim pastelama i metkom namjesto jednog pastela, primjerom jednog od najsugestivnijih komentara kolapsa vrijednosti i humanizma. Poslijeratnim ciklusom Zapisa Numankadić objedinjuje postupak slikanja i pisanja, bezglasnih i nečitljivih tragova duboko proživljenih osjećanja i iskustva. Izloženi Objekti kombiniraju predmete postavljene na pozadinu umjetnikovog oslikanog platna u vidu jednog filigranski rafiniranog osjećanja i komentara povijesnih kretanja.

Instalacija «Od Aleksandrijske biblioteke do Vijećnice» Džeke Hodžića, jednog od najistrajnijih i najagilnijih sudionika domaće likovne scene, autora bogate izlagačke baštine, dijelom je njegova gotovo tridecenijskog stvaralačkog napora na objedinjavanju ciklusa «Stradanja». Bez obzira što radio, Džeko ostaje vjeran svojim trajnim estetičkim i etičkim opredijeljenjima, i kao autor i kao pojedinac, zainteresiran za temeljni motiv svih svojih razmišljanja, čovjeka i njegova povijesnog usuda koji se u različitim formativnim iskazima ostvaruje u likovnim slojevima dubokih misaonih i simboličkih cjelina. Instalacija sastavljena od spaljenih knjiga i nagorenih svitaka papira u kojoj izloženi objekti nastaju svojevrsnom autorovom mimetizacijom samog destruktivnog čina, paljenjem, cijepanjem, kidanjem, te dodavanjem premaza pigmenata i smole, u funkciji je simbola krajnjeg poništenja svake ideje napretka pod okriljem humanizma. Hodžić teži prodiranju u samu matricu zločina, njegovo evidentiranje stradanja svjedočanstvo je povijesnog sunovrata, u dekomponiranom, razrušenom svijetu življenja svako djelo poprima karakter zasebnog svjedočanstva, jedne individualno proživljene sudbine u kojoj je utkano iskustvo univerzalnoga.

Generacijski najstariji, energijom i duhom moguće i najmlađi, Halil Tikveša, ostaje uvijek prepoznatljiv i vjeran sebi, neobuzdanoj i nepresušnoj stvaralačkoj potenciji. Strastveni zaljubljenik ljepote, ma gdje i na koji način se ova u svojoj pojavnosti objavljivala, nalazio je načina da je u svoje radove utka, ne posredništvom neke trivijalne mimetizacije lijepoga prizora ili lika, već filtracijom i destilacijom čistoga esktrakta vlastitoga osjećanja i doživljaja. I unatoč predmetnosti i figuralnosti opterećenim grafičkim listovima Tikvešinih najznačajnijih ciklusa, oni u sebi ne sadržavaju ništa od predstavljačkoga i referentnoga, već čistu emanaciju umjetnikove strasti i sadržaja srca. Tikvešine grafičke interpretacije nekog realnog predloška, bilo prizora fascinantnih pejzaža hercegovačkog juga, bilo aluzivnih svetkovina u slavu boga Erosa, iskazuju se kao stvaralačka transformacija vlastitog iskustva obojenog snagom i dubinom vlastitog osjećanja, kao materijalizacija posve novoga i ničemu u relitetu pripojivoga svijeta. Tikvešina redukcija svijeta pojavnosti na ono suštinsko i bitno (i u vizualnom i u pojmovnom smislu), te izrazita sugestivnost njegova rukopisa, kako je to često zapažala i kritika, ne dozvoljavaju boravak ispred umjetnikovog djela, već svojevrsno uranjanje unutar njega. Tikvešini asamblaži iz devedesetih ostat će upamćeni kao rijetki primjeri tretmana materije i upotrebe prefinjene tehnike u odgovoru na razarajuću destrukciju rata. Tikveša je i dalje radoznao i zaigran, njegove zdepaste, nabujale figure utjelovljuju principe nesputanog življenja.

Generacijski najmlađi među autorima, Hamzalija Muhić, odavno je, zapažanjima likovne kritike i suda, jednim od najzanimljivijih i po djelima najrealiziranijih umjetnika domaće likovne scene.

Prisutan od devedesetih, predstavio se kroz različite cikluse, «Taloženje i raspadanje», «Pusta zemlja», «Melanholoja», «Lirski enformel», u kojima izgrađuje i brusi prepoznatljiv i osoben rukopis suptilne i suzdržane likovnosti kroz koju provejava tjeskoba, kao temeljno određenje čovjekovog boravka u suvremenom svijetu. Na slikama lišenim naracije i deskriptivne ravni, na Muhićevim monohromnim i uglačanim površinama sivila, utkane su metafore o postojanosti i promjenjivosti, krhkosti i trajnosti, slobodi i prinudi bivstva. Reduciranim, ponešto infantilnim manirom umjetnik na površinu ucrtava figure, predmete, oblike, dodatno pojačavajući iskaz o razbijenom jedinstvu čovjeka i svijeta, mjere i reda, življenja i smisla. Cjelokupna njegova poetika nekako je stišana, samozatajna i smirena, veoma intuitivna, sazdana u jednoj pesimističkoj projekciji svijeta, protkana dubokom emocijom usamljenosti i otuđenja, zapretena u tonovima bezglasnoga krika.

Umjetnički opus Muhameda Bajramovića rezultat je jednog postojanog, dosljednog, duboko promišljenog i opsežnog stvaralačkog puta, a sam autor je među onima koji rijetko izlažu svoja djela, radi vlastitoga izrazito kritičkog odnosa i sistematičnog rada na propitivanju i istraživanju same ideje ali i svih potencijalnih mogućnosti njezine dosljedne provedbe. Bajramović je, pri tome, suglasna je kritika, liričarem izuzetne profinjenositi sa svojevrsnim aristokratskim pristupom polju umjetnosti, njegovanim smislom za najdelikatnije odnose između formalnih elemenata i likovne cjeline, sklon eksperimentu, koji, u konačnici, u svemu što radi, ostvaruje jedan izrazito harmonizirajući ambijent koji intimno i prisno komunicira sa promatračem. Rijetko dosljedno i postojano Bajramovićevo slikarstvo i izrazita naklonost prema istraživanju pejzaža vodili su stalnom redukovanju likovnih izražajnih sredstava, postupnom gubitku svake asocijativnosti i svođenju slike na njezine kolorističke vrijednosti. Tijekom osamdesetih godina, ciklusi «Livade» i «Vertikalne kompozicije», Bajramovićeve slike zadobivaju karakter svojevrsnog rastera, prema zapažanju kritike «pattern paintinga», koji vodi sve većem naglašavanju ritma, a time i jednostavnosti i sklada, a što će postati trajnom odlikom autorovog daljnjeg rada, bez obzira na brojnost i raznolikost interpretacija i pojavnih oblika, posebice viljivog kada dolazi do promjene strukturalnog statusa slike i njezina prijelaza u sliku / objekt. Na podlozi «Žeoksi» monotipija, ciklusa na kojem autor radi posljednjih godina, metalne matrice koja se prepušta stihijskom procesu korodiranja, donekle kontroliranog i usmjeravanog od strane umjetnika, te njezina otiska na kojem autor dodatno intervenira, Bajramović odmjereno, bez velikih riječi ili gesti, provodi društvenu kritiku i komentar kontrastrirajući dva vida naizgled istoga procesa, onog u kojem je rezultat postignut brigom i odgovornošću autora, i drugog koji je rezultat nebrige i neodgovornosti društvenog konteksta.

U jednom od svojih osvrta na stanje duha u današnjoj bosanskohercegovačkoj likovnoj umjetnosti, inicijator i realizator «Druge priče», Džeko Hodžić konstatira «… kada se izbace sumnjive vrijednosti u slikarstvu, grafici i kiparstvu, onda je sasvim jasno da imamo kvalitet i da svaka izložba u Sarajevu može da se mjeri sa izložbama razvijenih likovnih sredina u Europi». Slažem se sa konstatacijom Hodžića, no potrebno je dosta rada, napora i ulaganja, individualnih i institucionalnih, da bi se realizirala izložba koja bi ponudila iskaz o zaživjeloj promjeni cjelokupnoga odnosa prema umjetnosti i kulturi našeg vremena.

Izložba «Druga priča» samo je jedan od pokušaja u nadi ispisivanja drugih i drugačijih priča.

Sarajevo, septembar/rujan 2019.      Dubravka Pozderac-Lejlić

Izložba Irvina Masličića u Galeriji Roman Petrović

U utorak, 8. oktobra u 19 sati, u galeriji „Roman Petrović“ u Sarajevu, biće otvorena samostalna izložba slika “Aquarius”, akademskog slikara Irvina Masličića, umjetnika iz Crne Gore.

Umjetnik će se predstaviti sa tridesetak slika galerijskog formata, rađenih u tehnici ulje na platnu. Masličić, završio Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu, u klasi profesora Radoslava Tadića 2006. godine, a član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG), od 2008. godine. Do sada je imao 15 samostalnih i preko 40 kolektivnih izložbi, a učesnik je i 27 međunarodnih likovnih kolonija i simpozijuma.  Radi kao likovni urednik u Javnoj ustanovi (JU) Centar za kulturu Berane.

Samostalnu izložbu Irvina Masličića, otvoriće akademski slikar Dževdet Nikočević.

Poziv na testiranje za YES stipendiju za učenike prvih i drugih razreda srednjih škola

“American Councils for International Education” sa sjedištem u Sarajevu, obavještava  da će testiranje za besplatan odlazak u SAD putem YES programa koji je otvoren za srednjoškolce iz cijele Bosne i Hercegovine biti održano na sljedećim datumima i lokacijama:

  • u utorak, 15. oktobra, 2019. od 9 do 14 sati u KŠC “Bl. Ivan Merz” Banja Luka
  • u srijedu, 16. oktobra, 2019. od 9 do 14 sati u JU Narodnoj biblioteci “Derviš Sušić” u Tuzli
  • u petak, 18. oktobra, 2019. od 9 do 14 sati u Centru za kulturu u Mostaru
  • u subotu, 19. oktobra, 2019. od 9 do 14 sati u Drugoj gimnaziji u Sarajevu

Kennedy-Lugar Youth Exchange and Study (YES) je program kojim se stipendira jednogodišnja razmjena srednjoškolaca iz Bosne i Hercegovine kako bi proveli školsku 2020-21. godinu u Sjedinjenim Američkim Državama. Testiranje za učešće u programu je namijenjeno učenicima koji su trenutno upisani u prvi ili drugi razred i koji su rođeni između 1. januara 2003. godine i 15. jula 2005. godine.

YES je u  potpunosti financiran od strane Vlada SAD (State Department), a u Bosni i Hercegovini ga sprovodi naš ured (American Councils for International Education) od 2008. godine. Učenici koji dobiju stipendiju žive s volonterskim porodicama-domaćinima u Americi, tamo pohađaju srednju školu i učestvuju u vannastanim aktivnostima kako bi naučili više o američkom društvu i vrijednostima, stekli liderske vještine i podučili Amerikance o svojoj zemlji i kulturi. Odlazak na program je u augustu 2020. godine.

Na dan testiranja, potrebno je da se zainteresirani učenici registruju na jednoj od gore navedenih lokacija od 9 do 14 sati, da sa sobom ponesu hemijsku olovku za pisanje, te dokument gdje piše njihov datum rođenja poput đačke knjižice, pasoša ili sl. koji nam je potreban na uvid da potvrdimo da su odgovarajuće dobi.  Još jednom, testiranje je otvoreno samo za učenike 1. i 2. razreda srednje škole, sa dobrim ili boljim uspjehom, gdje su učenici rođeni od 1.1.2003. do 15.7.2005. godine.

**Učenici sa invaliditetima koji pohađaju srednje škole također se mogu prijaviti na testiranje za YES. Svake godine, oko 15 učenika sa invaliditetima učestvuje u ovome programu i odlazi u Ameriku. Kako bi mogli da učestvuju u YES-u, učenici sa invaliditetima moraju biti upisani u srednju školu i biti rođeni između 15. februara 2002. godine i 15. jula, 2005. godine.**

 

Mentalno zdravlje u obrazovanju – panel diskusija

Akademija za žene i Homework HUB organizuju  8.10.2019. godine, (u Homework HUB-u, Kolodvorska 12, u 10:00 sati), panel diskusiju povodom Dana učitelja/ica i Dana mentalnog zdravlja, pod nazivom: Mentalno zdravlje u obrazovanju.

Panelisti i panelistice će biti:

  1. Ministrica za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo – Zineta Bogunić
  2. Direktor JU Gimnazija „Obala“ – Benjamin Hedžić
  3. Sociolog, profesor JU „Prva bošnjačka gimnazija“ – Amer Sofradžija
  4. Direktorica JU OŠ „Hrasno“ – Nermina Planinčević
  5. Kantonalna JU „Porodično savjetovalište“ – Amer Šenderović
  6. Predsjednica psihološkog savjetovališta za djecu i roditelje „Iskre odrastanja“ – Senija Tahirović
  7. Predstavnici Vijeća roditelja Kantona Sarajevo – Dijana Ćirić – Parla, Adnan Jabučar

Svi panelisti i panelistice će imati priliku da diskutuju o mentalnom zdravlju, kao fenomenu u 21.stoljeću, kao i njegov uticaj na obrazovni sistem u našem društvu. Pristuni/e će biti predstavnici/ce osnovnih i srednjih škola, kao i visokoobrazovnih institucija. Cilj panel diskusije će biti izrada inicijative pilot projekta sa aspekta prosvjetnih radnika/ca: Koje stvari treba promijeniti?, gdje će biti u mogućnosti
odmah to pretočiti nadležnom Ministarstvu/Ministrici obrazovanja, gospođi Bogunić.

Promocija romana “Isijavanje” autora Namika Kabila

Sinoć je u mostarskom Centru za kulturu, u sklopu programa Poligon Offline, predstavljen novi roman Namika Kabila, Isijavanje. Roman je posvećen temi povratka, suočavanju sa prošlošću, sadašnjošću i samim sobom, a sa autorom je razgovarao književnik Almin Kaplan.

„U posljednje vrijeme smo imali nekoliko knjiga koje su se bavile temom kuće. Jergovićeva Selidba je jedna od nji, te Vaš roman Isijavanje. Kult kuće u našoj kulturi je izniman, ali njime se u našoj književnosti još niko nije bavio kao Vi i nismo čitali ovakvu Hercegovinu.“- kazao je Kaplan.

Ova književna promocija je najavila službeni program Festivala Poligon, koji se otvara u četvrtak, 10.10.2019., predstavljanjem Josipa Mlakića i Semezdina Mehmedinovića na Maloj sceni HNK u 20 sati.

„Kabil i Kaplan su najavili ovogodišnji Festival, govoreći o identitetu i potrebi povratka onom izvornom. Tu nam se nameće  i vječno pitanje, da li identitet može biti ukorjenjen na jednom mjestu ili je to nešto fluidno.“- kaže Mirko Božić, direktor Festivala.

Poligon je festival koji se održava od 2015. godine i od samog osnivanja je prepoznatljiv događaj, koji Mostar nastoji vratiti na književnu scenu Evrope, te razbija stereotipe i predrasede o gradu.

Ovogodišnji festival prikladno je posvećen temi identiteta, koja je upravo u ovom trenutku na razne načine aktuelna u svim poljima, od medijskog, preko kulturnog, političkog i obrazovnog i uveliko određuje književnike.

Budući da Mostar i Mostarci imaju iskustvo izbjeglištva, na poseban način mogu se poistovjetiti sa ovom temom te je reinterpretirati u diskursu sa gostima ovogodišnjeg festival koji dolaze iz BiH, Hrvatske, Srbije i Velike Britanije.

Ovogodišnji gosti festivala su Semezdin Mehmedinović, Josip Mlakić, Senka Marić, Andrija Škare, Katja Grcić, Danilo Lučić, Russ Litten i mnogi drugi.

Posebna Stavka festivala je i posjeta školama, gdje će gosti festivala školarcima dati potpuno novu perspektivu na ono što čitaju. Škole koje će ove godine imati ti čast su: OŠ Petar Bakula, IV Osnovna škola, United World College i Gimnazija fra Grgo Martić.

Ove godine, gosti festival će posjetiti i Tekiju u Blagaju, Manastir Žitomislići i Vinariju Brkić.

Program ovogodišnjeg festivala održat će se u mostarskom HNK, Hrvatskom domu Herceg-Stjepan Kosača i Pozorišnoj kafani.

Ambrose Akinmusire – “najistaknutiji trubač svoje generacije”

Ovako trubača Ambrosea Akinmusirea naziva The New York Times, a ovaj američki umjetnik će ovog novembra u okviru XX3. Jazz Festa predstaviti sa svojim kvartetom Origami Harvest istoimeni album, jedan od najnagrađivanijih jazz albuma prošle godine.

Ambrose Akinmusire je muzičar koji svakim novim albumom, a ovo je četvrti koji je snimio za prestižni Blue Note, osim velike pažnje kritike i publike, nerijetko izaziva opšte oduševljenje. Njegovi koncerti opisuju se kao “nesumnjivo uzbudljivi vrhunski nivo zabave” (Guardian) dok se njegov ansambl ocjenjuje briljantnim.

“Želio sam napraviti projekat o ekstremima i staviti jedne uz druge stvari koje su naizgled potpuno suprotne”, kazao je Akinmusire o albumu kojeg je kritika nazvala snažnom i nedvosmislenom izjavom o rasi, tjeskobi i nepravdi, albumom koji objedinjuje elemente hip-hopa, klasike i slobodne improvizacije.

Los Angeles Times proglasio je Origami Harvest najboljim albumom prošle godine, pet zvjezdica su mu dali kritičari DownBeata, najuticajnijeg američkog jazz magazina, dok su iznimno pohvalne recenzije pisali novinari Financial Timesa, Guardiana, Jazz Timesa, Wall Street Journala…

Akinmusire će se u Sarajevu predstaviti 8. novembra koncertom u Narodnom pozorištu na kojem će nastupiti zajedno sa muzičarima – pijanistom Samom Harrisom, basistom Mattom Brewerom i bubnjarom Justinom Brownom. Ulaznice za ovaj koncert važe i za koncert Brian Marsella Trija, a u prodaji su u sistemu kupikartu.ba.

Premijera dokumentarnog filma „Romobil“

Premijera dokumentarnog filma „Romobil“ biće održana u ponedjeljak 07.10.2019.godine  u 18:00 u sarajevskom kinu Meeting point.  Nakon premijere biće otvorena i izložba fotografija gdje će posjetioci imati priliku da pogledaju fotografije učesnika „Romobil“ radionica i da učestvuju u panel diskusiji vezanoj za poziciju mladih Roma u društvu i kulturi u BiH.

Prisutnima će se obratiti Dr. Rownak Khan, UNICEF Predstavnica u Bosni i Hercegovini.

Dokumentarni film Romobil je nastao u saradnji sa mladim Romima i Romkinjama iz Brčkog, Viteza, Mostara, Sarajeva i Trebinja.

Kroz niz radionica na kojima su se mladi upoznavali sa tehnikama fotografije i profesionalnim standardima fotografisanja kao i foto-video obrade, uspjeli su da svojim radom i zalaganjem omoguće izradu dokumentarnog filma o mladim Romima i Romkinjama koji imaju viziju da izgrade bolju budućnost zajedno.

“Romobil” je realizovalo udruženje Urban iz Sarajeva u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNICEF, UNESCO i UNDP u partnerstvu sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine.

Ulaz na premijeru filma će biti besplatan!

Muzeju ratnog djetinjstva specijalno priznanje na izboru za najbolji slavenski muzej

Muzej ratnog djetinjstva dobitnik je specijalnog priznanja na dodjeli nagrada za najbolji slavenski muzej. Nagrade dodjeljuje Forum slavenskih kultura, a ovogodišnja konferencija i dodjela nagrada održana je u Crnoj Gori pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore.

Forum slavenskih kultura dodjeljuje nagradu Živa za najbolji muzej iz slavenskog svijeta, što obuhvata 13 država: Rusiju, Bjelorusiju, Ukrajinu, Poljsku, Češku, Slovačku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. O nagradama odlučuje stručni žiri sastavljen od muzejskih profesionalaca iz slavenskih država te članova Evropske muzejske akademije.

Muzeju ratnog djetinjstva dodijeljeno je specijalno priznanje, a žiri je u obrazloženju naveo da “Muzej ratnog djetinjstva predstavlja izvanredno dostignuće čiji glas se čuje globalno, te da je široko prepoznat na različitim nivoima kao vanredno vrijedno mjesto sjećanja, podsticanja pomirenja, razmišljanja o životu, društvenih interakcija i podizanja svijesti.”

Osim MRD, među nagrađenim muzejima su bili i Državni muzej političke historije Rusije, Muzej dekorativne umjetnosti iz Češke, te Poljski muzej pjesme.

“Drago nam je da Muzej na ovaj način nastavlja promovirati Bosnu i Hercegovinu u najboljem svjetlu. Svako priznanje sa sobom donosi odgovornost da u budućnosti radimo još bolje”, rekao je Jasminko Halilović, osnivač MRD.

Ovo je novo međunarodno priznanje za Muzej ratnog djetinjstva nakon Muzejske nagrade Vijeća Evrope za 2018. godinu u izboru za Evropski muzej godine. U međuvremenu je Muzej ratnog djetinjstva bio među pet finalista za godišnju nagradu Evropske muzejske akademije, te je osnivač Muzeja, Jasminko Halilović, uvršten na prestižnu Forbesovu listu mladih lidera “30 ispod 30”.

“Ovo priznanje je zasluga cijelog vrijednog, mladog i posvećenog tima MRD”, istakla je izvršna direktorica Muzeja, Amina Krvavac.

“Bit će 60. jubilarni MESS! I još 60! I još 60!…“ (video)

Umjesto ranije planiranog izvođenja predstave “Čehovljeva prva predstava” iz Irske, koja je trebala zatvoriti 59. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala, u Narodnom pozorištu Sarajevo upriličen je protestni performans umjetnika i prijatelja MESS-a. Protest je održan zbog kontinuiranog umanjenja sredstava za ovaj festival.
Federalno ministarstvo kulture i sporta u posljednjih pet godina umanjilo je budžet festivala za više od 60 posto.
Ovim performansom umjetnici i umjetnice su prisutnu publiku podsjetili na izjave o MESS-u brojnih istaknutih ličnosti u proteklih 59 godina. Također, govorili su i imena istaknutih reditelja čije su predstave gostovale na festivalu te nabrojali 54 čije su umjetnike i umjetnice zaljubljenici u teatar mogli vidjeti u višedecenijskoj historiji festivala.
Istaknute ličnosti čiji su citati korišteni u performansu su između ostalih: Čedo Kisić, Oskar Davičo, Bojan Stupica, Emerik Blum, Josip Broz Tito, Velimir Stojanović, Kaća Dorić, Muhamed Kreševljaković, Chris Keulemans, Oskar Danon, Jan Lauwers i drugi.


U performansu su učestvovali: Jasna Diklić, Miki Trifunov, Dragan Jovičić, Jovo Divjak, Sulejman Bosto, Selma Spahić, Ermin Bravo, Bojan Hadžihalilović, Deneš Debrei, Ema Andrea, Hazim Begagić, Nermin Hamzagić, Lejla Hodžić, Sanin Milavić, Amar Selimović, Irena Mulamuhić, Lejla Hasanbegović, Hana Bajrović, Boris Ler, Maja Salkić, Snežana Bogičević, Alban Ukaj, Narcisa Cvitanović, Belma Jusufović, Lana Moira Krilić, Mirsada Škrijelj, Una Bejtović, Dino Mustafić.

https://www.facebook.com/educationFMradio/videos/757723011353397/