Autor: urednik

Historijski Muzej BIH – projekat Ellipsis – Folds of memory

Historijski Muzej BiH poziva zainteresovane da se pridruže na aktivnostima projekta Ellipsis: Folds of memory.
Petodnevni program održat će se u Sarajevu, a dio aktivnosti će se realizirati u Historijskom muzeju BiH.
Ovaj program okuplja 13 multidisciplinarnih stručnjaka sa Balkana i Bliskog Istoka, čija umjetnička djela i naučni radovi istražuju i
revitaliziraju arhive i narative u kontekstu intimnog, skrivenog, preostalog, raseljenog i pregaženog.

Program se sastoji od razgovora, radionica, projekcija.

Ellipsis: Folds of memory

27. septembar – 1. oktobar 2023.

Učesnici: Adela Jušić, Adnan Softić, Aida Šehović, Kemil Bekteši, Miloš Trakilović,

Nikolas Kosmatopoulos, Noor Abed, Roi Saade, Stefan Pavlović, Tamara Abdul Hadi,

Temra Pavlović, Yasmine Khayyat, Vladimir Tomić

Moderatori: Claudia Zini, Hana Ćurak, Nebojša Jovanović, Paul Lowe, Uroš Čvoro,

Ziyah Gafić

Glavno obraćanje: Nihad Kreševljaković

Kustosice: Koštana Banović and Rola Khayyat

Koordinatorica projekta: Sandra Popadić

Program dostavljamo u prilogu. Aktivnosti koje će se realizirati u Historijskom muzeju BiH su:

28.9.2023.

15:00 Dobrodošlica (kustosice: Rola Khayyat & Koštana Banović, Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH)

15:30 Glavno obraćanje

16:00 Predavanje – Hana Ćurak

Razgovor: Hana Ćurak, Adnan Softić i Vladimir Tomić

17:00 projekcija filma Bibby Challenge Adnana Softića

17:30 projekcija filma Flotel Europa Vladimira Tomića

29.9.2023.

19:00 Projekcija filma Looking for Horses Stefana Pavlovića

Razgovor: Nebojša Jovanović i Stefan Pavlović

1.10.2023.

16:00 Radionica: Kemil Bekteši

Razgovor: Claudia Zini i Kemil Bekteši

18:30 Završne riječi: Koštana Banović & Rola Khayyat

Konferencija o perspektivama rodno neutralnog jezika održana u Sarajevu

U Sarajevu je održana naučna konferencija “Ka rodno nebinarnim jezičkim praksama” u organizaciji Sarajevskog otvorenog centra. Konferencija je dio šire inicijative koja treba da okupi osobe iz Bosne i Hercegovine koje se deklariraju kao rodno fluidne ili se ne pronalaze u binarnom muško-ženskom kodu, te osobe iz stručne zajednice (lingvističke, medijske, prevoditeljske) kako bi se krenulo u izradu konkretnih smjernica i stilističkih preporuka za korištenje rodno neutralnog jezika.

Kroz tri stručna panela, razmatrani su različiti sociolingvistički aspekti rodno neutralnih perspektiva u (primarno) bosanskom jeziku iz ugla rodno fluidnih i rodno nebinarnih osoba iz Bosne i Hercegovine, te lingvističke i prevodilačke struke, kao i konkretni primjeri rodno neutralnih jezičkih praksi sa smjernicama i preporukama za dalja istraživanja i aktivnosti.

Jedan od zaključaka konferencije je neophodnost promicanja inkluzivne jezičke prakse u Bosni i Hercegovini. Pored toga što ravnopravnost, uključujući i jezičku ravnopravnost, nalaže važeća bosanskohercegovačka zakonska regulativa, izuzetno je važno i da se sve osobe koje žive u BiH osjećaju komotno i prepoznato u svom maternjem jeziku i svojoj zemlji, umjesto da isto moraju tražiti u stranim jezicima i drugim državama.

U tom smislu ova inicijativa predstavlja značajan korak u promicanju službenih jezika Bosne i Hercegovine i osavremenjivanju domaće jezičke prakse kako bi ona bila više inkluzivna i bolje prilagođena današnjim društvenim pojavama i stremljenjima, te bolje odgovorila potrebama cjelokupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.

Naredne aktivnosti podrazumijevaju objavljivanje zbornika stručnih tekstova s konferencije, te pripremu priručnika sa jezičkim i stilskim smjernicama kako bi se pomoglo rodno nebinarnim osobama da se lakše izraze u maternjem jeziku, ali i stručnim osobama koje pišu, prevode, rade u medijima da se lakše snađu kada se bave temama koje se tiču rodno nebinarnih osoba.

Konferencija je realizirana u sklopu projekta koji podržava Equality Fund.

MESS 63-predstavljanje programa prvog izdanja “Dramadžiluka”

U sklopu 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS, direkcija Festivala od ove godine predstavlja novi program „Dramadžiluk“. Ideja je scenskim čitanjima predstaviti recentna djela dramskih pisaca iz BiH i regije. Cilj je napraviti platformu za promovisanje i umrežavanje kako autora tako i svih teatarskih djelatnika i djelatnica.

“Festival MESS pored programa festivala, realizuje i Modul Memorije, i Mali MESS I Biblioteku MESS, a želja nam je da uspostavimo i novi program koji afirmira dramski tekst, akoji će u narednim godinama postati prepoznatljivi segment teatarskog života u Sarajevu”; istakao je Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS.

Ljubitelji dramskih djela imat će priliku da od 2. do 6. oktobra u Kamernom teatru 55 prisustvuju čitanju recentnih dramskih ostvarenja iz Bosne i Hercegovine, Srbije I Makedonije. “Drago mi je što je MESS i ove godine u Kamernom teatru. Poveznica MESS-a i Kamernog teatra je sasvim logična I prirodno je da se podržavamo  i razvijamo teatarsku scenu,  jer želimo publici da ponudimo što kvalitetniji sadržaj. Mi kao bivši student znamo kolika je važnost  MESS-a, jer nas je on oblikovao u kojem smjeru kao umjetnici želimo da idemo” naveo je  Senad Alihodžić; direktor Kamernog teatar 55.

“Prvi put smo Nihad I ja 2012.godine razgovarali o pokretanju ovog projekat, i evo, 11 godina poslije smo ga i uspjeli realizovati. Ideja je pokrenuta sa namjerom okupljanja i prezentacije dramskih tekstova I pisaca, da na taj način pomognemo pozorišnim ljudima da lakše dolaze do materijala, i da se pored javnih čitanja probamo baviti izdavaštvom”; naveo je Almir Imširević; autor koncepta i selektor programa „Dramadžiluk“.

Na ovogodišnjem Dramadžiluku bit će izvedena scenska čitanja drama “Tama na rubu grada”, autora Darija Bevande iz Bosne i Hercegovine; “Urotnici” koju potpisuju Igor Štiks I Vladimir Arsenijević iz Srbije; još jedan dramski komad iz Srbije će biti predstavljen, u pitanju je “Vrat od stakla”  autorice Biljane Srbljanović; te drama  “Posljednji balkanski vampir” makedonskog autora Dejana Dukovskog. Pored javnih čitanja, bit će kreirana online platforma na kojoj će se  arhivirati svi dramski tekstovi koji budu prijavljeni za Dramadžiluk. dramski tekstova, a koja će teatarskim radnicima I umjetnicima služiti za umrežavanje.

“Sanja Kulenović dizajnerica plakata je željela da napravi spoj tradicije, modernosti i tipografije; riječi I emocija koje I jesu u fokusu dramskih pisaca. U pitanju je poster na kojem je pisana riječ u fokusu”; obrazložila je Hana Bajrović-Čardaković, izvršna producentica programa  „Dramadžiluk“.

Posljednji dan “Dramadžiluka”, 6. oktobra, u 11 sati bit će održan razgovor na temu “Zašto pisati drame” u kojem će učestvovati Almir Bašović, Almir Imširević, Vedrana Božinović, Janko Ljumović,  Dragan Komadina I Boris Liješević.

Ulaz na sve programe “Dramadžiluka” je potpuno besplatan a izvodit će se od 2. do 5. avgusta sa početkom u 12 sati u Galeriji Gabrijel u Kamernom teatru 55.