Autor: urednik

Predstavljen je program Malog MESS-a koji posebnu pažnju posvećuje inkluziji, te je zbog toga i upriličena premijera filma „Dalek’ južni kraj“, autora Elvira Muhića. Mali MESS će biti otvoren u subotu, 30. septembra izvedbom koncerta trupe Poco Loco na dvije lokacije – u 11 sati ispred Pozorišta mladih na Trgu Jurislav Korenić, te u 16 sati na Bini na Vilsu i svi su pozvani!

Festival MESS već decenijama njeguje teatarske sadržaje za najmlađu publiku, a publika je nerijetko na festivalu gledala predstave koje su se bavile inkluzijom, ali u kojima su i učestvovale osobe sa teškoćama. Nihad Kreševljaković, direktor Festivala MESS,istakao je kako inkluzivni teatar potiče empatiju i razbijanje predrasuda, a gledateljima pomaže da bolje razumiju životne izazove. „Brigom za sve kategorije društva imamo priliku položiti ispit ljudskosti te dati i vlastiti doprinos stvaranju društva koje se ne boji, već koje cijeni različitosti“, istakao je Kreševljaković i zahvalio se na podršciMinistarstvu za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo, kao i Općinama Centar i Novo Sarajevo. „U želji da teatri budu mjestima gdje će se glas ljudi sa teškoćama čuti, najava programa Mali MESS u Pozorištu mladih je javni apel o važnosti inkluzije za naše društvo“, zaključio je Kreševljaković.

Pozorište mladih postao prvi naš teatar prilagođen djeci sa teškoćama i osobama sa invaliditetom. A jedna od predstava u okviru ovogodišnjeg Malog MESS-a je i „Ježeva kućica“ Pozorišta mladih koja će biti izvedena u nedjelju, 01.10. u 11h u ovoj pozorišnoj kući. „Prepoznati smo kao teatar za namlađu publiku, ali i kao teatar sa senzibilitetom za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama, a već godinama radimo audio deskripciju i titlovanje. Time želimo poručiti svima – dobrodošli!“, poručio je Ismir Fazlić, direktor Pozorišta mladih ističući zadovoljstvo što već decenijama ove dvije teatarske institucije imaju blisku saradnju na radost najmlađe publike i teatarske publike općenito.

„Nadam se da će oni koji ovaj dokumentarac pogledaju, osjetiti i iznijeti na površinu vlastitu unutrašnju snagu koja nam je u vremenu u kome živimo često jako potrebna… Snagu koja najveću tragediju može pretvoriti u najljepše djelo. Snagu koja raste kad smo jedni drugima ljubav, empatija, razumijevanje i podrška“, riječi su autora filma „Dalek’ južni kraj“, Elvira Mahića. Dokumentarni film o preminulom Denisu Kavalecu i njegovoj majci svjedoči koliko je majčinska ljubav snažna inspiracija. Ova duboko intimna priča Elvira Mahića nastala je u slici vlastite sestre koja tone u ambis boli, tuge i očaja nakon gubitka voljenog sina.  „U ovoj najtežoj godini života od Denisovog odlaska nisam pala, jer znam da me Denis posmatra i da mi za sve dobro što uradim kaže: „Bravo, mama“, rekla je Ines Kavalec, aktivistica za ljudska prava i Denisova majka. „Borit ću se i dalje za ljudska prava, a želim da svi odete sa porukom da prvi pokažete ljubav svojim bližnjima i da svi činimo dobra djela. To je jedino što iza nas ostaje“, zaključila je Kavalec.

Govoreći o kuriozitetima programa ovogodišnjeg Malog MESS-a, Una Bejtović, PR menadžerica Festivala, spomenula je da se prvi put ovaj program otvara na dvije lokacije, te da je jedna predstava u oba festivalska programa. „Posebna nam je čast ugostiti i u zvaničnoj selekciji, a na njihovo insistiranje i u programu Malog MESS-a predstava Chotto Dash, najvećeg svjetskog koreografa Akram Khana čija produkcija prvi put dolazi u Sarajevo. Ova predstava je poklon i „velikoj“ i „maloj“ festivalskoj publici i ulaz je na obje izvedbe slobodan, ali uz predočenje ulaznica koje se mogu preuzeti u Direkciji Festivala“, istakla je Bejtović. „Chotto Desh“ ili “mala domovina”, temelji se na Khanovom jedinstvenom međukulturalnom pripovijedanju, stvarajući tako priču o dječačkim snovima i uspomenama iz Britanije i Bangladeša koja proslavlja otpornost ljudskog duha u savremenom svijetu. Kombinirajući Kathak ples sa savremenim plesom, Chotto Desh predstavlja jedan očaravajući plesni performans za uzrast od sedam i više godina. Predstava je na programu Festivala u nedjelju, 08.10. u 14 sati i 19 sati i 30 minuta u Narodnom pozorištu Sarajevo.

U okviru Malog MESS-a Poco Loco će izvesti i „Bajku za van“ u Velikom parku, u nedjelju, 01.10. u 13h i 15 sati. Udruga Kozlići iz Hrvatske na Mali MESS stiže sa predstavom „Pale sam na svijetu“ u kamišibaj formatu predstave od papira, tradicionalnog uličnog japanskog teatra za tipičnu i atipičnu djecu, te će biti izvedena 06.10. u 14 i 17 sati u servisnom centru Udruženja „Dajte nam šansu“. Još jedna predstava iz BiH jeste „Gidionov čvor“, koprodukcija Scene MESS, Pozorišta mladih Sarajevo i Intermezzo u režiji Selme Alispahić, koja je sa Džanom Džanić glavna protagonistica. Predstava se bavi pitanjima koja se tiču školskog sistema, slobode izražavanja, vršnjačkog nasilja, utjecaja nastavnika, uloge roditelja, odgovornosti i jednih i drugih. Na programu Malog MESS-a je u petak, 06.10. u 18 sati u Pozorištu mladih Sarajevo.

U subotu 07.10. u 12 sati u Pozorištu mladih bit će izvedena predstava “Mala Frida”, Gradskog pozorišta Žar Ptica. Autorski projekt „Mala Frida“ inspiriran je djetinjstvom meksičke slikarice i jedne od najfascinantnijih umjetnica 20. stoljeća Fride Kahlo.

Ulaznice za predstave u programu “Mali MESS” su i ove godine besplatne, a karte se mogu preuzeti u direkciji Festivala MESS, svakim danom od ponedjeljka, 25.9., u terminu od 11.00 do 19.00 sati.

Više detalja na www.mess.ba

Profesorica Marina Katnić-Bakaršić iz BiH, producentica Jana Bäskau iz Njemačke, spisateljica Ana Stojanoski iz Makedonije članice su žirija takmičarskog programa 63. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Jedanaest teatarskih ostvarenja koja dolaze iz jedanaest zemalja bit će u konkurenciji za festivalske nagrade – poznate Zlatne lovorove vijence.

Dr. Marina Katnić-Bakaršić redovna je profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Na Odsjeku za dramaturgiju ASU predaje Stilistiku i Diskursnu stilistiku. Objavila dvanaest knjiga, od toga jednu elektronsku i dvije u koautorstvu. Autorica je sto osamdeset znanstvenih, stručnih radova, prijevoda, kritičkih tekstova i prikaza, koje je objavila u različitim domaćim i stranim časopisima, zbornicima i glasilima. Dobitnica nekoliko nagrada, od kojih je posebno značajna međunarodna nagrada Grozdanin kikot za dramski odgoj 2008. Članica PEN-a je od 2007, a od decembra 2018. dopisna je članica ANUBiH.

Ana Stojanoska diplomirala je Opću i komparativnu književnost na Filološkom fakultetu „Blaze Koneski“ u Skoplju (2001). Postdiplomski studij iz teatrologije završila je na FDU, gdje je stekla titulu magistra (2003), a zatim i titulu doktora nauka (2007). Radila je kao istraživačica i koordinatorica na Institutu za teatrologiju pri FDU (2001-2011). Aktivno se bavi istraživanjima u oblasti teatra i drame. Specijalizirala se za oblast teatarske muzeologije. Autorica je brojnih romana i dramskih djela, stotinjak studija i ogleda objavljenih u makedonskim i stranim časopisima, te koautorica nekoliko teatarskih monografija. Piše i teatarske kritike. Članica Udruženja pisaca Makedonije postala je 2019. godine. Članica je i nekoliko udruženja i organizacija koje se bave istraživanjima u oblasti književnosti i teatra. Njena poezija i proza objavljivane su u mnogim makedonskim i međunarodnim zbornicima. Kontinuirano piše, ne želeći se “uklapati” ni u jedan poseban žanr (naučni ili književni) te piše prozu, poeziju i drame.

Jana Bäskau studirala je engleski i njemački jezik na Univerzitetu u Rostocku, a nakon što je bila angažirana kao glasnogovornica teatra Volkstheater Rostock, i teatrologiju na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu. Od 1999. do 2011. godine, radila je u teatru Volksbühne am Rosa-Luxemburg-Platz u Berlinu, najprije kao dramaturginja i produkcijska menadžerica, a kasnije kao izvršna producentica za Menadžment turneje i međunarodne odnose. Radila je i kao producentica pri teatarskim kućama Düsseldorfer Schauspielhaus i HAU Hebbel am Ufer te pri međunarodnom kulturnom uredu Diehl+Ritter u Berlinu. Bila je projektna menadžerica Tanzkongressa 2019, nakon čega je bila i izvršna producentica za njegovo naredno izdanje u avgustu 2020. godine, kao i privremena projektna menadžerica projekta Kreativne Evrope Big Pulse Dance Alliance. Od septembra 2021. do marta 2023. obnašala je dužnost rukovoditeljice umjetničke administracije za Tanzkongress 2022. Trenutno djeluje kao slobodna umjetnička producentica s berlinskom adresom.

U nedjelju, 08. oktobra u 21 sat bit će proglašeni dobitnici i dobitnice Zlatnih lovorovih vijenaca za najbolju predstavu u cjelini, najboljeg reditelja/icu, glumca/icu, kao i druge teatarske nagrade.

Ulaznice za 63. Festival MESS su u prodaji putem sistema www.kupikartu.ba a Festival počinje u subotu, 30.09. 2023. ukrajinskom predstavom „Caligula“ u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Termin “gradovi blizanci” često se koristi kako bi se opisala dva grada koja dijele ne samo sličnosti u svojoj burnoj prošlosti, već i specifične okolnosti koje su ih oblikovale. Tako su i Sarajevo i Bejrut, dvije izvanredne metropole, dijelile sudbinu koja je ostavila dubok pečat na njihovim identitetima. Iako se nalaze na različitim kontinentima i imaju različite kulture i jezike, ovi gradovi podijelili su slične izazove i turbulentne događaje tokom svoje bogate prošlosti. Zbog toga nimalo ne čudi da su umjetnici Sarajeva i Bejruta pronašli put jedni do drugih, te prvi put u historiji saradnje ova dva grada kreirali Elipsis – zajedničku platformu posvećenu susretima u kojima dijele svoja životna iskustva oblikovana u multidisciplinarne umjetničke kreacije. Ideja za ovaj poduhvat rođena je kada je Rola Khayyat, cijenjena libanonska umjetnica gostovala u bosanskohercegovačkoj umjetničkoj rezidenciji KAMEN, čija je osnivačica Koštana Banović, bh. umjetnica koja već dugi niz godina živi i stvara u Utrechtu, Holandija.

Od 27. septembra do 1. oktobra 2023. godine, prvi domaćin ovoj platformi će biti Sarajevo, gdje će na 4 lokacije 14 učesnika iz Bosne i Hercegovine, Bliskog Istoka i dijaspore spojiti svoje umjetničko stvaralaštvo i istražiti sličnosti i razlike, te na specifičan način, svojstven samo umjetnicima, analizirati teške trenutke prošlosti zbog kojih Sarajevo i Bejrut nazivaju “gradovima blizancima”.

“Naš program se fokusira na postojanje u stanju rušenja i ponovnog stvaranja, istražuje kapacitete saradnje u promišljanju mogućih budućnosti. Strukturiran je kroz razgovore, radionice, performanse i projekcije, a predlaže niz odgovora na stanje posljedica: oslobađanje, popravljanje, ponovno suočavanje, prepričavanje, reviziju, sjećanje, izmaštavanje, re-kreiranje – i to sve kroz različite medije, lokacije, temporalnosti i discipline. Raduje me što sam u Sarajevu, u svom rodnom gradu, što je uz mene moja draga kolegica iz Bejruta, sjajna umjetnica i kuratorica Rola Khayyat i što vas zajedno možemo pozvati na ovaj inauguralni petodnevni susret, koji će zasigurno biti značajan svim učenicima i istraživačima umjetnosti u BiH.” – izjavila je Koštana Banović, bh. umjetnica, kuratorica i jedna od osnivačica Elipsis platforme.

Značajnu podršku programu Elipsis dali su brojni lokalni umjetnici, kao i organizacije posvećene umjetničkom stvaralaštvu u Sarajevu i šire, među kojima su Historijski muzej BiH, Galerija Manifesto, Kuma International, VII Academy, Atelje Figure, artTrace i Kamen fondacije, na čijim će se adresama dogoditi većina planiranih susreta o kojima više informacija možete pronaći na web stranici ellipsis-project.com.

U svijetu umjetnosti, kreativnosti i dijaloga često se prelaze granice i stvaraju mostovi između različitih kultura i naroda. Upravo u duhu ovog principa, Elipsis poziva sve studente, umjetnike i zaljubljenike u umjetnost da ne propuste susrete koji predstavljaju historijsku saradnju prvenstveno između umjetnika iz Bosne i Hercegovine i Libanona, ali i dijaspore. Ovo je trenutak kada možemo učiti, spoznati, obogatiti svoja duhovna iskustva, te izgraditi nove mostove. Prva instalacija Elipsis projekta desiće se u Sarajevu, a već 2024. godine će doživjeti svoje drugo izdanje kada će grad domaćin biti Bejrut. Ne propustite priliku da budete dio ovog izvanrednog susreta Sarajeva i Bejruta, jer umjetnost nema ograničenja, a zajednička kreativnost može i hoće promijeniti svijet.