Autor: urednik

Kako se nastavlja eksponencijalni rast pandemije COVID-19, od suštinskog je značaja podržati zaposlene porodice kako bi se negativne posljedice po djecu svele na minimum, poruka je koju su danas uputili iz UNICEF-a i ILO-a. Gubitak poslova, zatvaranje škola i nedostupnost brige o djeci znače da je porodicama, naročito domaćinstvima sa niskim prihodom, potrebna dodatna pomoć.

„Posljedice pandemije – gubitak poslova, produženi periodi stresa i narušavanje mentalnog zdravlja – će uticati na porodice godinama“, rekla je šefica UNICEF-ovog Odjela za razvoj tokom ranog djetinjstva dr Pia Rebelo Brito. „Kod najugroženije djece, odsustvo adekvatnih sistema socijalne zaštite povećava njihovu izloženost krizi.“

U novim, preliminarnim preporukama koje su objavljene danas, UNICEF apeluje na poslodavce da razmotre uticaj svojih poslovnih odluka na porodice zaposlenika – i da pruže podršku socijalnoj zaštiti kad god je to moguće.

UNICEF i ILO takođe pozivaju vlade da pojačaju mjere socijalne zaštite, posebno za ugrožene porodice, između ostalog kroz pružanje pomoći poslodavcima da ne otpuštaju zaposlene i da nastave da isplaćuju plate, kao i da garantuju finansijsku podršku onima koji izgube posao.

„Socijalni dijalog – konsultacije i saradnja između vlada, radnika i poslodavaca i njihovih predstavnika – od suštinskog je značaja. Kako bi odgovori bili djelotvorni i održivi, oni se moraju graditi na povjerenju i širokom iskustvu“, rekla je Manuela Tomei, direktorka Sektora za uslove rada i jednakost u ILO-u.

Politike i prakse koje uzimaju u obzir potrebe porodice, uključujući zaštitu poslova i prihoda, plaćeno odsustvo za njegu članova porodice, fleksibilne uslove rada i pristup kvalitetnoj brizi o djeci u vanrednim situacijama, mogu napraviti ključnu razliku. One omogućavaju zaposlenima da zaštite i da se brinu o sebi i svojoj djeci i povećavaju produktivnost i osjećaj sigurnosti radnika.

Preliminarne preporuke poslodavcima za ublažavanje negativnih posljedica koje proističu iz COVID-19 uključuju sljedeće:

• Pratite i poštujte savjete lokalnih i nacionalnih organa i prenosite zaposlenima ključne informacije.
• Razmotrite da li trenutne poslovne politike pružaju dovoljnu podršku zaposlenima i njihovim porodicama.
• Pridržavajte se dobrih praksi u primjeni postojećih ili novih politika koje se zasnivaju na socijalnom dijalogu, nacionalnim zakonima o radu i međunarodnim standardima rada. Pobrinite se da svi radnici dobijaju mjere podrške na radnom mjestu, bez diskriminacije, kao i da su svi radnici upoznati sa njima, da ih razumiju i da mogu da ih koriste bez osjećaja nelagode.
• Zaštitite radno okruženje od diskriminacije i društvene stigme tako što ćete organizovati obuke i postarati se da mehanizmi za prijavljivanje takvih slučajeva osiguravaju anonimnost i bezbjednost.
• Organizujte uslove rada tako da budu u skladu sa potrebama porodice i dajte zaposlenima veću slobodu u pogledu toga kada i odakle mogu izvršavati svoje radne obaveze. Ako fleksibilni radni uslovi nisu mogući, razmotrite alternativne oblike podrške za zaposlene koji su roditelji, poput pomoći za brigu o djetetu.
• Zaposlenima koji su roditelji pružite pomoć za brigu o djetetu u oblicima koji su bezbjedni i prikladni u kontekstu širenja bolesti COVID-19.
• Spriječite i ublažite rizike na radnom mjestu kroz jačanje mjera zaštite na radu i zdravstvenih mjera.
• Obezbijedite zaposlenima smjernice i obuku o mjerama zaštite na radu i zdravstvenim mjerama i higijenskim praksama.
• Podstaknite radnike da potraže odgovarajuću medicinsku pomoć u slučaju povišene temperature, kašlja i otežanog disanja.
• Podržite zaposlene koji se bore sa stresom u periodu intenzivnog širenja COVID-19.
• Podržite vladine mjere socijalne zaštite u skladu sa Konvencijom ILO-a o minimalnim standardima socijalnog osiguranja br. 102 i Preporukom ILO-a o osnovama socijalne zaštite br. 202. Podrška preduzeća može da obuhvata, na primjer, subvencije radnicima za pristup zdravstvenom osiguranju, osiguranju za slučaj nezaposlenosti i nesposobnosti za rad, i treba da se odnosi i na radnike u neformalnom sektoru.

Preliminarni tehnički dokument izrađen od strane UNICEF-a, ILO-a (Međunarodna organizacija rada) i UN Women o politikama koje uzimaju u obzir potrebe porodice i drugim dobrim poslovnim praksama u kontekstu COVID-19 možete preuzeti ovdje.

U vremenima kada moramo živjeti i ponašati se drugačije svaki vid pomoći i podrške ugroženim skupinama je dobrodošao. Zloupotreba droga i oporavak od ovisnost o psihoaktivnim supstancama nisu prestali kada je širenje koronavirusa uznapredovalo pa je Udruženje Proslavi Oporavak iz Sarajeva izdalo saopćenje povodom novonastale vanredne situacije izazvane pandemijom COVID-19.

Razumijevajući situaciju u kojoj mnogi ljudi žive u izolaciji i nemaju konstantu svakodnevnicu, veoma smo zabrinuti prilikama u kojima su se našli članovi našeg društva koji su ovisni o drogama.  Svima nam je jasno da je kod osoba koje koriste droge imuni sistem već ionako narušen, pa bi eventualna zaraza korona virusom na njih djelovala sa mnogo više štetnosti nego na opću populaciju. Kroz porast oboljelih postavlja se i pitanje marginalizacije potencijalno zaraženih ovisnika, gdje bi se u njihovom liječenju od korona virusa pojavila dupla stigmatizacija. Shodno tome apelujemo i nadležnim institucijama da svi koji zatraže, dobiju pravovremenu i odgovarajuću medicinsku pomoć.

S druge strane Udruženje Proslavi Oporavak već preko 10 godina pomaže onima koji su se odmakli od ovisnosti i trenutno su u fazi oporavka od iste. Trenutna izolacija može biti problematična bez podrške i kontakata sa ljudima koji ih mogu ohrabriti i uputiti im poruku da je i ovo jedna od stvari koju trebaju nadjačati i biti iznad nje. Povratak u ovisnost nije izlaz, a nada i načini kako prevladati ovakve situacije postoje. Telefonski razgovor i online psiho-socijalna podrška su nešto što dokazano pomaže i što i SZO (Svjetska zdravstvena organizacija) na globalnom nivou trenutno preporučuje, pa tako i naše Udruženje želi dati svoj puni doprinos u ovoj globalnoj borbi protiv korona virusa, kroz stavljanje svojih resursa na raspolaganje onima koji su u oporavku od ovisnosti i traže podršku.

Upravo zbog gore navedenih razloga želimo uputiti apel javnosti da u ovoj novonastaloj situaciji potraže pomoć i podršku koju im naši savjetnici koji se javljaju na anonimnu i besplatnu telefonsku liniju mogu pružiti, kako telefonski tako i online. Zato svi oni koji su ugroženi zloupotrebom droga, bilo da su sami ovisni ili da se nalaze u procesu oporavka ili pak njihovi najbliži, nas mogu nazvati na broj telefona 0800-28000 od 8-16 sati radnim danima, informirati se o svemu što je bitno u ovom vremenu ili potražiti  pomoć za njihov problem, prenosi nam predsjednik Udruženja Boro Goic.

Udruženje Proslavi Oporavak od 2017-te godine u Bosni i Hercegovini kontinuirano sprovodi regionalni projekt pod nazivom Biram Oporavak, a kroz partnere projekat se implementira i u Srbiji i Crnoj Gori. Besplatna i anonimna telefonska linija je pomogla da se znatan broj osoba koji imaju problema sa ovisnošću i njihove porodice po prvi put jave, zatraže pomoć i krenu putem oporavka.

Shodno ovoj situaciji telefonska linija je namjenjena kako bi bila dostupna da pomogne i svima onima koji imaju ili su imali problema sa zloupotrebom droga, te su ugroženi i trenutnim stanjem izazvanim sa pojavom ove globalne pandemije.

Više informacija o povezanosti ovisnosti, oporavka i koronavirusa mozete dobiti i na www.biramoporavak.com

Centar za životnu sredinu poziva sve vlade u Bosni i Hercegovini, entitetske i kantonalne, krizne štabove i lokalne zajednice da dozvole rad servisima za bicikle, te ohrabre stanovnike da za neophodna dnevna putovanja koriste bicikl kao prevozno sredstvo.

„Smatramo da  sve građane koji se moraju kretati kako bi obavljali dnevne aktivnosti (kupovina namirnica, odlazak na posao ili u apoteku itd.), ukoliko su u mogućnosti, treba motivisati da koriste bicikle u te svrhe. Da bi što više građana moglo da koristi svoje bicikle, za jedan dio njih je potrebna usluga servisa za bicikle. Vjerujemo da je, uz mjere opreza kao i kod ostalih pružaoca usluca, moguće dozvoliti rad ovih servisa. Kako je u većini gradova javni prevoz ukinut, cijene goriva su još uvijek visoke (iako je cijena barela nafte na istorijskom minimumu), a građani se moraju kretati, najbolje rješenje za ovu svjetsku krizu, kada je u pitanju transport, jeste bicikl“, ističu iz Centra za životnu sredinu.

I Konfederacija Evropske biciklističke industrije (CONEBI) i Evropska federacija biciklista (ECF) pozvali su sve zemlje članice Evropske unije da omoguće nastavak rada servisa za bicikle tokom krize COVID-19, pod uslovom da se preduzmu sve potrebne zdravstvene mjere.

Organizacije vjeruju da se treba podsticati korišćenje bicikla tokom brzog širenja COVID-19 po Evropi. U većini zemalja članica EU, dozvoljen je nastavak korišćenja bicikla radi obavljanja potrebnih putovanja kao što je odlazak na posao ili kupovina namirnica, a servisi za bicikla nastaviće sa radom, ali pod strogim pravilima.

„Na biciklima ljudi drže potrebno odstojanje jedni od drugih, čime je smanjena mogućnost da se zaraze ili nekoga zaraze. Zbog malog broja motornih vozila u saobraćaju, bezbjednost bicikista će biti veća i samim tim manje ljudi na ulicama će hodati i biti blizu jedni drugima, a biće brži u obavljanju svojih dnevnih obaveza. Zbog toga bi trebalo preporučiti građanima da koriste bicikl kao prevozno sredstvo. U gradovima gdje postoji javni sistem bicikala, uz mjere dezinfekcije, moguće je dozvoliti korišćenje i tog sistema“, pojašnjavaju iz Centra.

Odavno je poznato da fizička aktivnost pozitivno utiče na održavanje imunog sistema. Vozeći bicikl, diže se puls vozača, diše se dublje pri čemu se izbacuju bakterije iz pluća, smanjuje se uticaj hroničnih oboljenja i povećava se broj bijelih krvnih zrnca. Takođe, vozeći bicikl nalazite se na otvorenom prostoru.

Situacija na koju se većina sada navikava može biti uzrok pojave tjeskobe i depresije. Vožnja bicikla poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje stres. Veliki broj studija pokazao je da su osobe koje svakodnevno voze bicikl sretnije i manje sklone depresijama u odnosu na one koje koriste bilo koje drugo prevozno sredstvo.

U Velikoj Britaniji je više od 30 istaživača iz oblasti javnog zdravlja i transporta potpisalo pismo pozivajući vladu Velike Britanije da zaštiti prava onih koji ne pokazuju simptome virusa korona, da mogu bezbjedno pješačiti i voziti bicikl bez straha od infekcije i saobraćajnih nesreća.

Agencija za ravnopravnost spolova BIH Ministarstva za ljudska prava i izbjegice Bosne i Hercegovine ovih dana je objavila saopštenje u kojem se ističe da u vremenu bespoštedne borbe protiv pandemije virusa COVID-19 ne smijemo izgubiti iz vida da trenutna kriza dodatno pogađa žene i djevojčice. Iz  pomenutog saopštenja, koje je objavljeno na www.arsbih.gov.ba , donosimo najvažnije dijelove:

• U situaciji ograničavanja kretanja i samoizolacije, postiji rizik od povećanja nasilja u porodici. Službe podrške žrtvama, kao što su sigurne kuće, trenutno nailaze na dodatne izazove u svom djelovanju a postoji opasnost da žrtve iz straha od zaraze, oklijevaju da potraže neophodnu podrš Zato je sigurnim kućama potrebno pružiti dodatnu podršku, a komšiluk, rodbina i druge građanke i građani mogu imati ključnu ulogu u kontaktiranju policije u slučaju sumnje na opasnost od porodičnog nasilja, posebno u situaciji ako je žrtva onemogućena da se obrati za pomoć.
• Žene su na prvoj liniji zaštite i prevencije od zaraze, a medicinska profesija je, istovremeno, i nedovoljno plaćena i nedovoljno cijenjena. Jedan od malih, ali značajnih, načina prepoznavanja ključne uloge žena u borbi protiv pandemije bi bio da zvaničnice i zvaničnici, kao i mediji, u svojim obraćanjima i saopštenjima, osim “zdravstvenih radnika, doktora, građana…” spomenu i “zdravstvene radnice, medicinske sestre, doktorice, građanke…”.
• Neplaćeni i “nevidljivi” rad u kući, koji kod nas tradicionalno pretežno obavljaju žene, u situaciji samoizolacije se intenzivira. Neophodno je da briga za djecu i za starije, spremanje hrane i briga za čistoću budu ravnomjerno raspoređeni između partnera, a jednoroditeljskim zajednicama okruženje i sistem moraju se naći na usluzi.
• Usporavanjem ekonomskih aktivnosti u društvu najprije su pogođene neke od djelatnosti u kojima preovladava ženska radna snaga, i žene nesrazmjerno više ostaju bez posla. Apelujemo da donošenje mjera podrške i ekonomskih podsticaja nužno bude zasnovano na gender-analizi efekata postojeće krize.

Zbog činjenice da trenutna kriza dodatno pogađa žene, nužno je da nadležni organi i društvo u cjelini prilikom donošenja i realizacije mjera u borbi protiv pandemije vode računa o efektima koje njihove aktivnosti imaju na stanje ravnopravnosti spolova i položaj žena i djevojčica u našem društvu.

Apel institucijama Bosne i Hercegovine u situaciji kada je proglašeno stanje nesreće/opšte opasnosti: Hitno obratiti posebnu pažnju na ranjive kategorije, sa akcentom na osobe u pokretu!
Bosna i Hercegovina svakodnevno donosi mjere u cilju suzbijanja pandemije izazvane Corona virusom. Podržavamo mjere koje će doprinijeti smanjenju broja oboljelih i sačuvati živote građana i građanki u BiH, ali pri njihovom kreiranju neophodno je imati u vidu međunarodne standarde, naročito kada su u pitanju one mjere koje neproporcionalno pogađaju ranjive kategorije društva.
Napominjemo, da već donesene mjere značajno pogoršavaju ionako loš položaj osoba u pokretu koje nemaju adekvatan pristup smještaju, higijeni i hrani i koje ih dalje stigmatiziraju. Potrebno je naglasiti da i prije pandemije Bosna i Hercegovina nije omogućila ostvarivanje garantovanih prava na dostojanstveni boravak osobama u pokretu koje se nalaze na njenoj teritoriji. Takav tretman je dodatno pogoršan mjerama koje potpuno ograničavaju pristup postojećim kampovima, a onima koji su u njima i izlazak iz njih.
Ističemo da je hitno i od izuzetne važnosti da zaštitimo zdravlje i sigurnost svih osoba u pokretu koje se nalaze na teritoriji BiH jer je to jedan od preduslova za zaštitu zdravlja svih građana i građanki u BiH. Neophodno je da BiH vlasti, kao i međunarodne organizacije koje rade sa ovom grupom ljudi, osiguraju humanije i adekvatnije uslove za njihov smještaj. Uz to, moraju obezbijediti dovoljno mjesta za sve osobe kojima je potreban smještaj, redovan
obrok, tekuća voda, higijenska potrepštine i pristup zdravstvenim uslugama. Čineći sve to, neophodno je da se obrati pažnja i na ranjive kategorije među osobama u pokretu, kao što su žene, djeca, osobe sa invaliditetom, LGBT+ osobe, kao i svi drugi koji zbog nekog razloga nalaze u stanju posebne ranjivosti.
Progoni, nasilje i govor mržnje protiv osoba u pokretu samo može pogoršati postojeću situaciju, a neadekvatna briga o njihovom zdravlju otvoriti nova potencijalna žarišta infekcije. Stoga apelujemo na vlasti da obezbijede dostojanstven tretman svim osobama koje spadaju u ranjive kategorije, a naročito onima koji su u pokretu zbog rata, političke ili ekonomske situacije u njihovim zemljama.

Članice Koalicije za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje:

Asocijacija za demokratske inicijative
Centar za mlade KVART
Civil Rights Defenders
Fondacija CURE
Fondacija Mediacentar Sarajevo
Inicijativa mladih za ljudska prava Bosne i Hercegovine
Mreža za izgradnju mira
Otaharin
Omladinska novinska asocijacija u BiH (ONA)
Sarajevski otvoreni centar
Udruženje BH novinari
Vijeće za štampu BiH
Tuzlanski otvoreni centar

UNICEF pokreće 15-odnevni #OstaniKući izazov koji se sastoji od 15 različitih aktivnosti, sa fokusom na igru, kojima roditelji mogu aktivirati djecu, “uposliti” ih, zabaviti, skratiti vrijeme, ali istovremeno i raditi na podsticanju razvoja njhovih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, ali i izgradnje jačih veza.

Paukova mreža, potraga za blagom, kućni koncert, “Tvrđava”, mali matematičar, “Vidim, vidim”… Ovo su samo neke od igara u sklopu izazova koji je UNICEF osmislio kako bi olakšao roditeljima i/ili njegovateljima da prate i podržavaju razvoj djeteta dok su zajedno u izolaciji. Izazov će trajati 15 dana.

Otkad je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila globalnu pandemiju zbog koronavirusa Covid-19, čitave porodice se suočavaju sa nizom novih izazova. Okolnosti u kojima su se roditelji i/ili njegovatelji našli, i potrebe djece, razlikuju se od slučaja do slučaja, ali jedna situacija sa kojom se svi roditelji suočavaju je ista: čitava porodica najviše vremena provodi kod kuće, djeca ne idu škole, vrtiće i druge ustanove, a roditelji i/ili njegovatelji i pored svojih poslovnih i drugih obaveza dodatno treba da prate i podržavaju razvoj djeteta. Sve to može da stvara nesigurnost obilježenu porastom nivoa stresa i anksioznosti. Optimalan razvoj djece uveliko zavisi od interakcija koje imaju sa svojim okruženjem, uključujući i odnose koje razvijaju sa njima važnim odraslim osobama, kao što su njihovi roditelji i/ili njegovatelji.

UNICEF poziva sve da prihvate izazov, da na društvenim mrežama dijele video klipove ili fotografije svakodnevnih aktivnosti sa djecom. Obavezno koristiti hashtagove #OstaniKući #UčimKodKuće #IgramSeKodKuće.

Pogledajte i naše ranije preporuke i mjere za prevenciju širenja koronavirusa. – https://www.unicef.org/bih/covid19

Stotine miliona djece širom svijeta se trenutno suočava sa sve većim prijetnjama njihovoj sigurnosti i dobrobiti – a to uključuje maltretiranje, rodno zasnovano nasilje, iskorištavanje, socijalnu isključenost i odvajanje od staratelja zbog akcija poduzetih radi sprječavanja širenja pandemije COVID-19. UNICEF poziva vlade da obezbijede sigurnost i dobrobit djece usljed sve intenzivnijih društvenih i ekonomskih propusta zbog virusa. UNICEF je, zajedno sa partnerima i Savezom za zaštitu djeteta u humanitarnim akcijama (Alliance for Child Protection in Humanitarian Action) objavio listu smjernica za podršku vlastima i organizacijama koje su uključene u odgovor na krizu.

U samo nekoliko mjeseci, COVID-19 je narušio živote djece i porodica širom svijeta. Zatvaranje škola i uvođenje ograničenja u kretanju ometaju svakodnevnu rutinu i sisteme podrške djeci, te dodatno prouzrokuju stres i napetost kod roditelja ili njegovatelja, da će možda ostati bez posla.

Stigma povezana sa COVID-19 je mnogu djecu učinila još ranjivijom na nasilje ili psihosocijalne teškoće. Istovremeno, mjere kontrole koje ne uzimaju u obzir specifične rodne potrebe i ranjivost žena i djevojčica mogu također povećati rizik od seksualnog iskorištavanja, zlostavljanja i dječijeg braka. Na primjer, skoriji dokazi iz Kine ukazuju na značajan porast slučajeva nasilja u porodici nad ženama i djevojčicama.

“Na mnogo načina ova situacija utiče na djecu i porodice daleko snažnije nego sama bolest”, rekao je Cornelius Williams, šef UNICEF-a za zaštitu djece. “Škole se zatvaraju. Roditelji se bore da zbrinu svoju djecu i da sastave kraj sa krajem. Rizici po zaštitu djece se gomilaju. Ove smjernice pružaju vladama i organima zaštite kratak pregled praktičnih mjera koje se mogu poduzeti kako bi se zaštitila djeca u ovako nesigurnim uslovima.”

Povećane stope zlostavljanja i iskorištavanja djece pojavile su se tokom prethodnih vanrednih stanja u javnom zdravstvu. Zatvaranje škola tokom epidemije virusa ebole u zapadnoj Africi od 2014. do 2016., dovelo je do rasta radne eksploatacije djece, zanemarivanja, seksualnog zlostavljanja i tinejdžerskih trudnoća. U Sierra Leoneu su se slučajevi tinejdžerske trudnoće udvostručili na 14.000, u odnosu na period prije izbijanja epidemije.

Kao dio smjernica, preporučuje se vladama i organima zaštite da poduzmu konkretne korake kako bi zaštita djece bila sastavni dio svih mjera prevencije i kontrole COVID-19, uključujući:

• Obučavanje zdravstvenog, nastavnog i osoblja za brigu o djeci o rizicima po zaštitu djece koji se dovode u vezu sa COVID-19, uključujući sprječavanje seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, te na koji način prijaviti problem;
• Obučavanje odgovornih, na koji način pravilno upravljati otkrivanjem rodno zasnovanog nasilja i sarađivati sa zdravstvenim službama za podršku;
• Povećati razmjenu informacija o referalnim i drugim uslugama podrške dostupnim za djecu;
• Angažovati djecu, posebno adolescente, u procjeni na koji način situacija utiče na njih kako bi se pružile informacije programima u organizaciji i zagovaranju;
• Pružiti ciljanu podršku porodicama i privremenim centrima za brigu o porodicama, uključujući hraniteljske porodice, kako bi se djeci obezbjedila emocionalna podrška i kako bi se podržali da vode briguo sebi;
• Pružiti finansijsku i materijalnu pomoć porodicama sa ugroženim mogućnostima za ostvarivanje prihoda;
• Uspostaviti konkretne mjere za sprječavanje razdvajanja djece od porodice i pružiti podršku djeci koja su ostala bez adekvatne njege zbog hospitalizacije ili smrti roditelja ili negovatelja.
• Osigurati da se zaštita svakog djeteta uzme u obzir u mjerama kontrole bolesti.

Za više informacija o COVID-19 virusu i mjerama zaštite djece i porodice, posjetite https://www.unicef.org/bih/covid19

UNICEF djeluje u nekim od najugroženijih područja na svijetu, kako bi obuhvatili djecu iz najranjivijih kategorija. Širom 190 država i teritorija, mi radimo za svako dijete, bilo gdje, kako bi sagradili bolji svijet za sve. Mi nikad ne odustajemo.

Za više informacija o UNICEF-u i našem radu za djecu, posjetite  www.unicef.org.

Pratite UNICEF u BiH na Twitteru i Facebooku.