Autor: urednik

“Topčagić organski proizvodi” pomaže ugroženima i orijentiše se na dostavu hrane, Sweden/USAID FARMA II projekt podržava njihove napore

U teškim vremenima lako je uočiti lokalne heroje. Jedna od njih je Hazima Topčagić iz Pribave, sela pored Gračanice, vlasnica “Topčagić organskih proizvoda” (TOP).

Hazima je samozaposlena u proizvodnji organske hrane, te je od početka COVID-19 pandemije na sebe i svoju porodicu preuzela obavezu pomagati ugroženima. Ona ih snabdijeva svježom zelenom salatom i mladim lukom i to čini besplatno.

Žena poduzetnik

Za Hazimu, upravljanje vlastitim gazdinstvom prilično je nova stvar. “Uvijek sam imala mali eko-vrt jer sam željela da moja djeca jedu zdravo. Kako imamo 3 dunuma okućnice, 2016. sam odlučila da iskoristim ono što nam je Bog dao i počnem se baviti poljoprivredom. Mi sada tokom zime uzgajamo organsku zelenu salatu, mladi luk i špinat, a ljeti paradajz, paprike i krastavce.”

Te 2016. godine Hazima se zemljoradničkoj zadruzi “Gračanka” prijavila za automatski plastenik površine 500 m² (pola dunuma). Zadruga je dodijelila plastenik, a uz vlastitu investiciju u priključke za struju i vodu i temelje za plastenik, sa proizvodnjom je počela 2017. godine.

“Ranije sam radila u nekim firmama, ali sada sam samozaposlena  i podršku mi pruža moja porodica. Moja snaha je nezposlena i ona mi pomaže kad god je to potrebno, kao i moj mlađi sin koji je još u srednjoj školi. Muž i stariji sin također priteknu u pomoć kada mi trebaju.”

Organska humanost na djelu

Hazima je aktivna i u svojoj zajednici. Ona vodi lokalno udruženje žena “Pribava” uspostavljeno 2014. godine i poznata je kao neko ko ne bježi od toga da pomogne drugima.

“Topčagić organski proizvodi” između ostalog koristi i Facebook kako bi bili u kontaktu sa lokalnom zajednicom. Čim je počela berba zelene salate i mladog luka ova objava se pojavila na njihovoj Facebook stranici: “Današnje korpe otišle. Hvala našim kupcima na povjerenju (tri srca). Sutra (subota) ide nova dostava. I opet dragi naši prijatelji molim vas da mi pošaljete u inboks adrese ljudi koji nisu u mogućnosti da kupe ili su stari i nemoćni.  Vaši TOP organski proizvodi #ojačajmoimunitet #hranimosezdravo #izborimosezajedno.”

Hazima redovno hranu dostavlja besplatno na nekih 15 adresa. Ali prije svake najavljene ture dostava stignu joj imena još nekih pet ili šest novih ljudi kojima je pomoć potrebna, te i njima uljepša dan kada im se na kućnom pragu pojavi sa svježim povrćem.

“U mjestu imamo i jednog pekara koji besplatno dijeli hljeb ugroženima pa usput i to pokupimo i dostavimo ljudima,” dodaje Hazima.

Održavanje kvaliteta i odnosa sa kupcima

TOP prodaje svoje proizvode koji pored svježeg povrća uključuju i prerađevine kao što su “salsa” od paradajza, ajvar i turšija. Prodaju vrše na imanju, u radnji zadruge “Gračanka”, te rade dostavu u i oko Gračanice.

“Iskreno, prije ove situacije sa korona virusom, ljudima je bilo draže doći do nas i kupovati ovdje, ali sada smo se orijentisali na dostavu. Usluge dostave su nam također besplatne za sve narudžbe preko 5 (konvertibilnih) maraka, a napravili smo i pakete za 6 KM koji uključuju kilogram salate i 800 grama mladog luka,” kaže Hazima. “Mi sada uglavnom dostavljamo i nastavićemo sve dok bude potrebe.”

Ali bila korona ili ne ona prati sva pravila organske proizvodnje i kontrole i ima certifikat. “Mi kupujemo posebno sjeme i sadnice i koristimo organsko đubrivo. Naš plastenik je automatizovan tako da se krov i stranice otvaraju i zatvaraju u zavisnosti od unutrašnje temperature i vlažnosti, te vjetra i kiše. To sve mjere senzori.”

Ali postoje i izazovi u organskoj proizvodnji. “Organsko sjeme špinata je osjetljivije, tako da je moguće da će nam ove godine prinosi biti manji pa se još nismo odlučili za dostavu špinata.”

Nastavak priče uz podršku Švedske i USAID-a

Kada se završi proljetna berba Hazima će početi raditi na narednom proizvodnom ciklusu i pripremiti zemlju za sađenje paradajza, paprike i krastavca. “Prve prinose možemo očekivati u julu, a nakon toga sve što ne prodamo preradićemo i prodavati zimi.”

Ona će takođe nastaviti i sa svojim humanitarnim radom i za to, svaka čast Hazima!

Kako bi podržao Hazimu u njenom radu Sweden/USAID FARMA II projekt joj sada pomaže unaprijediti online marketing i pomoći će joj sa dizajnom promotivnih materijala. Ovo bi trebalo TOP-u pomoći da poveća broj kupaca.

Projekat Sweden/USAID FARMA II je u cilju promocije žena u bh. poljoprivredi pokrenuo kampanju „One idu naprijed“. U okviru ove kampanje objavljivat ćemo pozitivne priče o ženama u poljoprivredno-prehrambenoj proizvodnji. U puno slučajeva žene koje su neformalno, ali praktično veoma puno angažovane na domaćim poljoprivrednim poslovima smatraju nezaposlenim domaćicama i samim tim su bez primanja. Sweden/USAID FARMA II kroz svoje aktivnosti promovira i ohrabruje žene da pravno registruju svoju proizvodnju i postanu dio zvanične ekonomije. Srećom, danas postoje uspješne kompanije, u vlasništvu žena ili pod vodstvom žena, koje proizvode inovativne i kvalitetne proizvode koji se prodaju kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu. Kako bismo pomogli poljoprivrednicama u njihovim nastojanjima i ohrabrili i druge žene koje su u sličnoj poziciji, FARMA II će pripremati uspješne priče koje će objavljivati i distribuirati širokoj publici.

Plemenita i nesebična akcija mladih ljudi iz Tima volontera – Heroji ulice za pomoć starijim i nemoćnim osobama u Kantonu Sarajevo, širi se po gradovima Bosne i Hercegovine. U dogovoru sa neformalnim grupama građana i volontera iz Tuzle, Zenice i Mostara oformljene su grupe volontera za pomoć ugroženim građanima ovih gradova, sa ciljem da se smanji njihovo kretanje i rizik od virisa Covid 19.

„Veliki efekat koji je napravila naša akcija za pomoć ugroženim građanima u Kantonu Sarajevo, pomogao nam je da uz pomoć predstavnika gradskih i lokalnih vlasti, formiramo timove volontera za ispomoć starijim i nemoćnim osobama u Tuzli, Mostaru i Zenici. Naši volonteri će od petka, 3. aprila biti na raspolaganju za pomoć pri nabavci namirnica, lijekova i svih drugih neophodnih artikala, svima onima koji ne mogu ili nemaju načina da nabave ono što im je neophodno. Zahvaljujem se posebno Sportskom Savezu Grada Zenice na ljudskim resursima i opremom koja će pokriti ovo područje djelovanja. Opretivni centar za sve volontere je u Sarajevu i svi pozivi će biti ovdje prihvaćeni, nakon  čega će naši operativci upućivati timove na teren, u zavisnosti od mjesta poziva“, rekao je Kenan Musić, direktor Omladinskog Film Festivala Sarajevo i Glavni Koordinator Tima Volontera.

Broj telefona Tima volontera u Kantonu Sarajevu je isti 060 35 32 703, za građane Tuzle i okoline je 060 35 99 708, za građane Zenice i okoline 060 35 99 703, dok je broj za građane Mostara i okoline 060 35 99 7090.

Brojevi su aktivni od petka, 03.04.2020.g. i pozivi će se primati u periodu od 8-20 sati. Sve intervencije će biti odmah realizovane, shodno raspoloživoti timova na terenu, a hitne intervencije će se u dogovoru sa nadležnim organima obavljati i u vrijeme policijskog sata.

Djelujemo zajedno i odgovorno u ublažavanju vanredne situacije i tu smo da pomognemo svima kojima je naša pomoć neophodna.

TIM VOLONTERA – HEROJI ULICE

Djeca s poteškoćama u razvoju u BiH nemaju adekvatnu brigu ni tokom uobičajnog stanja, a vanredno stanje uzrokavano epidemijom koronavirusa ih je u potpunosti stavilo u drugi plan. Prvoborci za prava porodica djece s poteškoćama su uglavnom udruženja i savezi, čiji rad je još više otežan u ovom periodu. Ipak, kao i svugdje i ovdje postoje pozitivni primjeri, a jedan od njih je Servis centar za podršku porodicama djece sa poteškoćama u razvoju “Dajte nam šansu” iz Sarajeva.

Nažalost, djeca s poteškoćama nisu prepoznata kao posebna kategorija ni u jendoj mjeri kriznih štabova i sve mjere koje su donesene odnose se i na porodice djece s poteškoćama, ne dovodeći u pitanje da li ih je moguće realizirati. Zbog toga je Servis centar “Dajte nam šansu” vrlo brzo, samostalno i ne očekujući ničiju pomoć, prilagodio svoj rad uslovima u vrijeme epidemije koronavirusa. Formirali su SOS mobilne timove u svim općinama u Kantonu Sarajevo i okupili preko 60 osoba koje su spremne biti podrška porodicama djece s poteškoćama u razvoju.

“Porodice koje imaju člana s poteškoćama u razvoju i iz objektivnih razloga ne mogu izvršiti kupovinu ili neku drugu neophodnu aktivnost, članovi SOS mobilnih timova im stoje na usluzi. Usluge SOS timova su centralizirane i Servis centar je centrala, koja je dostupna na broj telefona 033 760 145, putem kojeg će porodica predstaviti svoje potrebe, a Servis centar ih potom delegirati na SOS mobilne timove u ovisnosti od mjesta prebivališta”, izjavila je direktorica Servis centra Ines Kavalec i dodala da mobilne usluge podrazumijevaju i da u hitnim slučajevima u potpunosti pomažu porodici osiguravajući prijevoz do zdravstvenih ustanova ili drugih ustanova koje su im potrebne.

Ines je dodala da pored podrške koju pružaju kroz SOS mobilne timove, uspostavili su i online psihoterapijsku podršku, koja je veoma važna u ovim trenucima. Dva psihoterapeuta iz Servis centra su na raspolaganju svim članovima porodica i dnevno obave između 10 i 15 psihoterapijskih seansi.

Njena poruka porodicama koje vode brigu o djeci s poteškoćama je da naprave dnevnu rutinu, kao što su je imali prije epidemije i da prilagode svoje obaveze trenutnom stanju. Ines napominje da roditelji nikako ne smiju zaboraviti sebe i da je ključno da zadrže zdrav duh kako bi i dalje mogli pružati podršku svojoj djeci.

Sve informacije o aktivnostima Servis centra “Dajte nam šansu” pratite na njihovoj web stranici www.dajtenamsansu.org i putem njihovih kanala na društvenim mrežama. USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama PPMG podržava rad Servis centra “Dajte nam šansu”.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju koju je izazvao koronavirus (COVID-19), a koja će nesumnjivo ostaviti ekonomske posljedice, Centar za životnu sredinu, po uzoru na susjedne zemlje,  predlaže hitno provođenje mjera suspenzije isplate premije povlaštenim proizvođačima, odnosno obaveze građana na plaćanje naknade za obnovljive izvore energije (0IE) putem mjesečnih računa za električnu energiju.

Srbija i Slovenija su, s ciljem umanjenja računa za električnu energiju, ali i pravičnu preraspodjelu tereta uslijed epidemijom zahvaćene ekonomije, već donijele odluke da suspenduju isplate poticaja za proizvodnju struje iz OIE i u efikasnoj kogeneraciji.

«Od nadležnih tijela u Bosni i Hercegovini zahtjevamo zvaničan stav po ovom pitanju, te ujedno pozivamo na solidarnost, naročito svih privatnih investitora i proizvođača. U situaciji koju je izazvala pandemija COVID-19, vlade mnogih zemalja su pribjegle različitim mjerama koje bi trebalo da olakšaju život građana i građanki te stoga smatramo da je sprovođenje podsticajne politike, koja se odnosi na isplaćivanje podsticaja za povlaštene proizvođače električne energije iz OIE do daljnjeg neopravdana», ističu iz Centra za životnu sredinu.

U cilju komparacije i monitoringa opravdanosti postojeće podsticajne politike, naročito kada su u pitanju investitori u male hidroelektrane (MHE), korisna mjera bi bila i praćenje bilansa ovih proizvođača prije i poslije obustave isplata povlaštenih cijena za električnu energiju.

«Vjerujući da je pravedna energetska tranzicija samo ona koja je i solidarna prema građanima kao krajnjim kupcima – ali i unutar samog sektora – svjesni smo da bi mjere suspenzije subvencionisanja dijelom bile i na uštrb održivijih vidova iskorištavanja OIE, kao što su solarne i vjetro elektrane.  Međutim, nadamo se da je trenutna situacija prilika da vlasti nauče potrebnu lekciju, a to je da, u kontekstu klimatskih promjena, male hidroelektrane našem društvu uopšte nisu isplative, već isključivo samo privatnim investitorima, zahvaljujući neefikasnom i nelegitimnom sistemu subvencija», navode iz Centra za životnu sredinu.

Kako je podrška za predmetni zahtjev koji je upućen relevatnim institucijama stigla od ukupno 17 različitih ekoloških udruženja i inicijativa građana/ki iz cijele BiH, iz Centra se nadaju promptnom djelovanju i razumijevanju nadležnih.

Kao što već znate u vrijeme epidemološke krize koja je zahvatila i našu zemlju volonteri Udruženja „Ruku na srce“ odlučili su intenzivirati akciju „10 životnih namirnica“ smatrajući da ovime možemo barem malo ublažiti negativne posljedice.

Od sada pozivom na humanitarni broj telefona 090 291 071* moguće je donirati 2 KM za realizaciju projekta koji za cilj ima prikupljanje i doniranje prehrambenih proizvoda porodicama slabijeg imovinskog stanja.

Također i dalje je donacije moguće uplatiti na broj žiro računa 1990490056036171 (Sparkasse Bank DD BiH, primalac: Udruženje “Ruku na srce”, adresa: Hakije Turajlića 33, svrha uplate: Za akciju „10 životnih namirnica“).

U sklopu ovog projekta volonteri Udruženja „Ruku na srce“ do sada su zapakovali ukupno 70 paketa prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština.

*Humanitarni broj za korisnike BH Telecom operatera. (Cijena poziva: 2,10 KM)

Web stranica: www.rukunasrce.ba