Klavirsko veče studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu sa zadovoljstvom najavljuje klavirsko veče studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu iz klase prof. Rubena Dalibaltayana koje će se održati u četvrtak, 23. maja 2023. godine, u 19:00 u Galeriji Bosanskog kulturnog centra KS.

Ovom prilikom će nastupiti Arsen Dalibaltayan, Boško Stojadinović, Ivan Petrović–Poljak, Stipe Prskalo i Jan Niković, perspektivni mladi pijanisti s karijerama u usponu.

Na repertoaru će se naći Preludij i fuga u cis molu, BWV 849 J. S. Bacha, Sonata u B duru op. 106 (Hammerklavier) L. van Beethovena, “Kinderszenen” op. 15 R. Schumanna, “Gaspard de la nuit”, M. 55 M. Ravela, “Soiree de Vienne” op. 56 J. Straussa II (arr. A. Grunfeld), Preludiji op. 28 F. Chopina i Suita iz baleta “Orašar” P. I. Čajkovskog (arr. Mikhail Pletnev).

Ulaz je slobodan.

Informacije o programu 17. Majskih muzičkih svečanosti dostupne su na: www.mas.unsa.ba.

Izložba Labirint devedesetih

Izložba pod nazivom Labirint devedesetih će biti otvorena u četvrtak, 23. maja 2024. u 19h u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Cilj ove izložbe je novo sagledavanje decenije koja je promijenila tokove života miliona ljudi na ovim prostorima (ali i globalno) i čije posljedice osjećamo i danas. Ona je plod trogodišnjeg istraživanja, rada i saradnje pojedinaca, stručnjaka, aktivista i partnerskih organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije okupljenih oko inicijative Muzej devedesetih.

Postavka pred posjetitelja postavlja pitanje da li smo, kao pojedinci, ali prije svega kao društva, uopće izašli iz labirinta u koji smo upali početkom 1990ih. Od kraja ratova su vladajuće garniture, uz vlastito bogaćenje kroz kriminalne privatizacije, istrajno radile samo na širenju govora mržnje i stalnom podgrijavanju konflikta, posebno prilikom obilježavanja godišnjica traumatskih događaja, uz gotovo potpuno odsustvo sluha za živote i dobrobit običnih građana. Kao da je sa protokom vremena rat bio sve življi umjesto da su se društva suočavala sa njegovim pogubnim posljedicama i gradila mir. Izložba Labirint devedesetih je odgovor na politike koje etnonacionalizam i šovinizam postavljaju iznad društvene pravde, mitove iznad života pojedinca, a razdor iznad svakodnevne solidarnosti. Ulazak u labirint i slobodno lutanje njime posjetiteljima daje mogućnost da tu traumatičnu deceniju sagledaju iz više uglova, ali prije svega iz ugla ljudi kojima je život razrušen u jednom danu, onih koji su bili protiv rata, koji su morali napustiti svoj dom i koji su bili okruženi obmanama sa svih strana.

Nijedna izložba ne može u potpunosti prikazati jednu deceniju. To se posebno odnosi na devedesete godine koje su u našoj regiji ostavile neizbrisiv, dugotrajan trag. Zato je princip ove izložbe fragment ili krhotina. Posjetitelji su pozvani da Labirint devedesetih u svojim mislima nadopune sa onim što nedostaje, što bi trebalo biti prikazano i što se tek treba razumjeti. Samo zajednički možemo, gledajući u nedavnu prošlost, spoznati vlastitu sadašnjost i zamisliti drugačiju budućnost.

Sarajevska izložba Labirint devedesetih predstavlja dopunjenu i proširenu verziju pilot izložbe istog naslova koja je tokom ljeta 2023. godine bila postavljena u Beogradu. Izložbu autorski potpisuje tim koji čine Dubravka Stojanović, Igor Štiks i Dejan Ubović. Izložbu su podržali National Endowment for Democracy i regionalni projekat Podrška EU izgradnji poverenja na Zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). Sadržaj ove izložbe je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove Evropske unije niti UNDP-a.

Izložba će biti otvorena za posjetitelje od petka 24. maja/svibnja do nedjelje 15. septembra/rujna 2024. u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.

Promocija knjige „Pamtim to kao da je bilo danas”

Promocija knjige „Pamtim to kao da je bilo danas” će se održati u četvrtak 23. maja, s početkom u 12:00 sati u Buybooku u Radićevoj ulici. O knjizi će govoriti autori Boro Kontić i Sejo Sexon.

Knjiga je u osnovi priča o pjesmama Seje Sexona. Istovremeno i opis Sarajeva osamdesetih, podsjećanje na brojne ljude koji su se kretali u tim krugovima, aferama koje su pratile grupu, ratu i povratku Zabranjenog pušenja poslije sedam godina te svim poslijeratnim albumima ove grupe sve do današnjeg dana.

Boro Kontić