Autor: urednik

Transitions i Mediacentar objavljuju poziv za dodjelu grantova novinarima koji su zainteresirani za kreiranje i objavljivanje novinarskih priča orijentiranih na rješenja (Solutions Journalism).

Visina granta je 1000 BAM neto. Kako biste napisali što kvalitetniju priču, pored finasijske, tokom cjelokupnog procesa bit će vam na raspolaganju i mentorska podrška.

Za grant mogu konkurisati novinari angažovani u bh. medijima kao i freelanceri iz Bosne i Hercegovine koji moraju priložiti potvrdu medija koji će objaviti njihovu priču.

Detalji poziva i formular za prijavljivanje nalaze se na ovom linku.

Rok: 24. 05. 2020. 

Kako je koncept novinarstva orijentiranog na rješenja novost na našim prostorima, a da biste na što adekvatniji način odgovorili na ovaj poziv organizovali smo i dva webinara.

Webinar Solutions Journalism – Uvodno predavanje

Ponedjeljak 11. maj od 14:00 do 15:30 sati.

Tokom ovog webinara naučit ćete osnove novinarstva orijentiranog na rješenja (Solutions Journalism): Šta jeste – a šta nije solutions journalism. Kako da znam šta je dobro novinarstvo orijentirano na rješenja? Zašto da ovaj koncept uvedem u svoju praksu? Kako identifikovati potencijal za pripremu priče orijentirane rješenjima i kako pretvoriti “tradicionalnu” novinarsku priču u priču orijentiranu rješenjima?

Zajednički ćemo analizirati nekoliko primjera ovakvih priča sa Balkana i preporučiti korisne izvore. Nakon predavanja, predviđeno je pola sata za vaša pitanja.

Link za prijavu na vebinar pronađite ovdje.

Webinar II Solutions Journalism – Napredno predavanje

Ponedjeljak 18. maj od 14:00 do 15:30 sati.

Na ovom webinaru ćemo vas upoznati sa specifičnostima novinarstva orijentiranog na rješenja. Gdje pronaći priču? Kako strukturisati priču orijentiranu na rješenja? Detaljnije ćemo analizirati primjere dobre prakse koji se odnose na Srbiju i BiH, te razgovarati o tome kako izgleda dobar prijedlog priče orijentirane na rješenja. Ovaj webinar se posebno preporučuje novinarima koji su zainteresirani za kreiranje/objavljivanje priča orijentiranih na rješenja.

Link za prijavljivanje bit će objavljen ovdje.

Treneri:

Jeremy Druker je izvršni direktor i odgovorni urednik u češkoj organizaciji Transitions koja je novinarstvu orijentiranom na rješenja dala centralno mjesto u svojoj uređivačkoj politici. Vodio je niz radionica o novinartvu orijentiranom na rješenja širom Centralne i Istočne Evrope. Osnivač je i direktor crowdfunding platforme Press Start, koja pruža podršku novinarima u zemljama u kojima je onemogućeno slobodno izvještavanje. Jeremy je član Nazornog odbora Češke nagrade za novinarstvo i saradnik Ashoka-e od 2010. godine.

Lucie Černá u organizaciji Transitions vodi program promocije novinarstva orijentiranog na rješenja u Centralnoj i Istočnoj Evrope i i koordiniše aktivnosti podrške novinarstvu orijentiranog na rješenja u više od deset zemalja. Ovom temom se bavi od 2017. godine, od kada je angažovana i kao trenerica i mentorica, pružajući podršku evropskim novinarima da ovaj koncept uvedu u svoju praksu. U oktobru 2019., Lucie je postala saradnik Solutions Journalism Network LEDE. Prije nego se pridružila organizaciji Transitions, bila je angažovana u organizacijama Ashoka i Greenpeace.

O Solutions Journalism možete pročitati ovdje.

U narednih šest mjeseci, dnevno bi, od uzroka koje je moguće spriječiti, moglo umirati dodatnih 6.000 djece kako pandemija COVID-19 nastavlja da slabi zdravstvene sisteme i uzrokuje prekide u pružnju usluga, saopštio je UNICEF danas.

Ova procjena je zasnovana na analizi koju su proveli istraživači iz Škole javnog zdravlja Johns Hopkins Bloomberg i koja je nedavno objavljena u žurnalu The Lancet Global Health. Prema najgorem od tri scenarija u 118 zemalja sa niskim i srednjim prihodom, u ovoj analizi se procjenjuje da bi samo u narednih šest mjeseci moglo biti zabilježeno dodatnih 1,2 miliona smrtnih ishoda kod djece mlađe od pet godina usljed smanjene pokrivenosti redovnim ljekarskim pregledima i akutne neuhranjenosti.

Ova dodatna smrtnost kod djece biće pridodata broju od 2,5 miliona djece koja svakih šest mjeseci već umiru prije svog 5. rođendana u ovih 118 zemalja koje su bile predmet studije čime bi se mogli ugroziti rezultati skoro decenijskog rada na iskorjenjivanju smrtnosti djece mlađe od pet godina koju je moguće spriječiti.

Također, smrtnost majki, koja sada u nekim zemljama iznosi 144.000 u šestomjesečnom periodu, bi se mogla povećati za 56.700.

„Prema najgorem scenariju, globalni broj djece koja umiru prije petog rođendana bi se mogao povećati po prvi put u posljednjih nekoliko decenija“, izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a, Henrietta Fore. „Ne smijemo dopustiti da majke i djeca postanu kolateralna šteta u borbi protiv virusa i da decenije napretka u smanjivanju smrtnosti majki i djece koju je moguće spriječiti budu izgubljene.“

U zemljama sa slabim zdravstvenim sistemima COVID-19 uzrokuje prekid u lancima snabdijevanja medicinskim potrepštinama i opterećenje u finansijskom smislu i u smislu ljudskih resursa. Odlasci u zdravstvene ustanove se smanjuju usljed karantina, policijskog časa i obustave prevoza, kao i zbog straha od infekcije koji je prisutan među stanovništvom. U komentaru na izvještaj objavljen u Lancetu, UNICEF upozorava da bi ova situacija mogla potencijalno dovesti do povećanja smrtnosti majki i djece.

U ovom radu se analiziraju tri scenarija uticaja smanjenja intervencija koje spašavaju život usljed krize na smrtnost djece i majki. U radu se upozorava da bi prema najmanje ozbiljnom scenariju, ako bi pokrivenost bila smanjenja za oko 15 procenata, smrtnost djece mlađe od pet godina porasla za 9,8 procenata, odnosno za oko 1.400 dnevno, dok bi smrtnost majki porasla za 8,3 procenta. Prema najgorem scenariju, ako bi zdravstvene intervencije bile smanjene za oko 45 procenata, smrtnost djece mlađe od pet godina bi porasla za čak 44,7 procenata, a smrtnost majki za 38,6 procenata mjesečno. U te intervencije spadaju planiranje porodice, antenatalna i postnatalna zaštita, porođaj, vakcinacija te usluge prevencije i liječenja. Procjene ukazuju na to da će, u slučaju prekida u pružanju zdravstvene zaštite i nestašice hrane, iz bilo kog razloga, povećanje smrtnosti djece i majki biti poražavajuće. Najveći broj dodatnih smrtnih slučajeva kod djece biće izazvan povećanjem prevalencije neuhranjenosti kod djece, što uključuje potencijalni uticaj koji nije vezan za zdravstveni sistem, kao i smanjenim obimom liječenja neonatalne sepse i upale pluća.

Prema izrađenim modelima i uz pretpostavljeno smanjenje u pokrivenosti iz najgoreg scenarija, sljedećih deset zemalja bi potencijalno moglo zabilježiti najveći broj dodatne smrtnosti djece: Bangladeš, Brazil, Demokratska Republika Kongo, Etiopija, Indija, Indonezija, Nigerija, Pakistan, Uganda i Ujedinjena Republika Tanzanija. Deset zemalja u kojima bi najverovatnije moglo doći do povećanja smrtnosti djece prema najgorem scenariju su: Džibuti, Esvatini, Lesoto, Liberija, Mali, Malavi, Nigerija, Pakistan, Sijera Leone i Somalija. Kontinuitet u pružanju usluga koje spašavaju život je krucijalan u ovim zemljama.

Pored procjene potencijalnog porasta smrtnosti djece mlađe od pet godina i majki iz analize objavljene u Lancet Global Health Journal, UNICEF je također duboko zabrinut zbog drugih domino efekata pandemije na djecu:

· Oko 77 procenata djece mlađe od 18 godina u svijetu – 1,80 milijardi od 2,35 milijardi – je početkom maja živjelo u nekoj od 132 zemlje u kojima su primjenjivane politike ostanka kod kuće.

· Skoro 1,3 milijarde učenika – preko 72 procenta – ne pohađa nastavu zbog zatvaranja škola u 177 zemalja.

· 40 procenata svjetske populacije nije u mogućnosti da kod kuće pere ruke sapunom i vodom.

· Skoro 370 miliona djece u 143 zemlje za koju obrok u školi inače predstavlja pouzdan izvor dnevne prehrane sada je prinuđeno da traži druge izvore pošto su škole zatvorene.

· Od 14. aprila, preko 117 miliona djece u 37 zemalja bi moglo propustiti vakcinaciju protiv malih boginja pošto se kampanje imunizacije obustavljaju usljed pandemije kako bi se smanjio rizik od širenja virusa.

UNICEF ove sedmice pokreće #Reimagine, globalnu kampanju čiji je cilj spriječiti da pandemija COVID-19 preraste u trajnu krizu za djecu, naročito onu najugroženiju – kao što su djeca pogođena siromaštvom, isključivanjem ili nasiljem u porodici. Putem ove kampanje UNICEF upućuje hitni apel državama, javnosti, donatorima i privatnom sektoru da se pridruže UNICEF-u u pokušaju da se na ovu situaciju odgovori te da se svijetu, koji je trenutno pod opsadom koronavirusa, pomogne da se oporavi i organizira na jedan novi način:

· Odgovor. Moramo djelovati odmah kako bismo zaustavili širenje bolesti, pomogli bolesnima i zaštitili one koji su na prvoj liniji i koji dovode svoj život u opasnost kako bi spasili druge.

· Oporavak. Čak i kada pandemija uspori, sve zemlje će morati nastaviti sa radom na ublažavanju domino efekata na djecu i popravljanja štete koja je nastala.

Zajednice će također morati sarađivati, pa i na prekograničnom nivou, u cilju oporavka i sprečavanja povratka bolesti.

· Nova organizacija. Ako smo nešto naučili od COVID-19, to je da naši sistemi i politike moraju štiti ljude, stalno, a ne samo u slučaju krize. Kako se svijet oporavlja

od pandemije, sada je pravo vrijeme da se postave temelji za povratak u normalno funkcioniranje na jedan bolji način.

Na samom početku kampanje, dva vrijedna partnera UNICEF-a – Pandora i ING – dali su vrijedne donacije u znak odziva na ovaj poziv te kako bi postakli i druge da u narednim sedmicama daju svoj doprinos u vidu donacija.

„COVID-19 kriza je kriza dječijih prava. Neophodan nam je trenutni, srednjoročni i dugoročni odgovor koji se neće baviti isključivo izazovima koje je postavila pandemija i njeni sekundarni uticaji na djecu nego će ponuditi i načine povratka svijeta u normalno funkcioniranje na jedan bolji način. Da bismo to ostvarili, neophodne su nam ideje, resursi, kreativnost i srce svih“, rekla je Fore. „Naša zajednička odgovornost danas je da osmislimo kako će svijet izgledati sutra.“

Centar za životnu sredinu i Arnika, češka organizacija za zaštitu životne sredine, pokrenuli su novi portal Eko-Infotabla koji bi trebao da nadomjesti nepostojanje sveobuhvatne online informativne oglasne ploče o životnoj sredini u Bosni i Hercegovine.

Portal koji je pokrenut uz podršku Programa za promociju tranzicije Češke Republike sadrži i prikazuje sve dostupne informacije o postupcima donošenja odluka prikupljene sa svih službenih internet stranica različitih organa vlasti u BiH.

“Zahvaljujući ovoj internet stranici, ljudi mogu pronaći informacije o datumu i programima sjednica vlade, izdatim ekološkim dozvolama, studije o procjeni uticaja na životnu sredinu ili saznati više o javnim raspravama u njihovoj zajednici”, rekao je Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu.

Portal prikuplja samo podatke koji su već dostupni na internetu i zbog toga pokazuje samo službeno objavljene dokumente. Nažalost, organi javne uprave nisu dužni sve informacije objavljivati ​​elektronskim putem, pa to ovisi isključivo od proaktivnosti i spremnosti za transparentnost pojedinačnih javnih službi.

Nedovoljna pristupačnost informacijama o temama vezanim za životnu sredinu često dovodi do ozbiljnih sukoba stanovnika, organa vlasti i komercijalnih kompanija, poput nasilnog sukoba koji se dogodio u selu Kruščica. Primjera ovakve prakse je mnogo, a najčešći slučajevi prilikom kojih se izbjegava učešće javnosti u procesu donošenja odluka jesu izgradnje malih hidroelektrana na rijekama BiH.

U Kruščici kod Viteza mještani koji su branili istoimenu rijeku napadnuti su od strane specijalnih policijskih snaga u avgustu 2017. godine kako bi se očistio prilaz privatnoj građevinskoj firmi. Događaj, tokom kojeg su povrijeđene desetine žena koje su mirno protestvovale, privukao je pažnju međunarodnih institucija. Slični slučajevi zabilježeni su i u Jablanici i Fojnici.

Pitanje online pristupa informacijama koji se tiču životne sredine se raspravlja i na globalnom nivou. Međunarodna Arhuska konvencija razrađuje nove opšte smjernice za vlade, na osnovu prikupljenih studija slučaja o elektronskim alatima za razmjenu relevantnih informacija, iskustava i dobrih praksi.

S tim u vezi, Arnika i CZZS su objavili novu analizu pristupa informacijama o životnoj sredini u internet dobu s prijedlogom zakonodavnih i administrativnih okvira koji javnosti u BiH osiguravaju brz i lak pristup svim važnim informacijama o životnoj sredini. Prijedlozi se temelje na iskustvu Češke Republike, u kojoj su svi organi javne uprave dužni objaviti sve informacije na svojim internet stranicama.

„Posebno smo usredsređeni na informacije koje se tiču ​​postupaka odlučivanja koje provode organi javne vlasti u kojima javnost može i mora učestvovati. Na primjer, češki portal EIA, koji vodi državna agencija, djeluje kao centralni informacijski sistem u kojem ljudi mogu pronaći sve informacije i dokumente koji se odnose na javne postupke projekata, planova i programa koji su u vezi sa životnom sredinom“, objasnila je Zuzana Vachunova iz Arnike.

Vrijedne pčele su još vrednije tokom COVID-19 pandemije

Dvostruka potražnja za proizvodima od meda i mjere suzbijanja pandemije donose izazove koje pčelari prevazilaze.

„Nakon izbijanja pandemije primijetili smo znatan porast opšte svijesti o važnosti zdravog načina života i potrebi da se ojača imunitet. Tokom zadnje dvije sedmice marta, potražnja za medom i drugim pčelarskim proizvodima se udvostručila u poređenju sa istim periodom prošle godine,” kaže Amina Muharemagić iz Tuzle.

Goran Mirjanić iz Gradiške se slaže. „U jednom momentu smo bili u stanju prodati sav med koji imamo. Problem je u tome što je 2019. bila loša godina za proizvodnju meda, te su nam se zalihe počele smanjivati.“

Izazovi i načini da se oni prevaziđu

Amina vodi BeeMed, koji otkupljuje, pakuje i prodaje proizvode za više od 140 farmera iz cijele Bosne i Hercegovine. Goran vodi Košnicu koja plasira repromaterijal za pčelarstvo i također proizvodi svoj i sakuplja med od nekih 50 pčelara iz sjeverne Bosne u blizini granice sa Hrvatskom.

„Naši najveći problemi su bili smanjena mogućnost kretanja i nizak nivo zaliha meda i ambalaže,” kaže Amina. “Nismo bili spremni za pandemiju. Kao prvo, mjere prevencije su onemogućile kretanje mnogim farmerima i pčelarima starijim od 65 godina. A kao drugo, kako je potražnja naglo skočila počeli smo ograničavati količine koje dostavljamo kako bi zadovoljili potrebe što većeg broja klijenata.”

Goranu je problem bio to što mu se gotovo zaustavila direktna prodaja pčelarske opreme i pribora klijentima iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske, što čini 70 odsto njegovog poslovanja. “Posla nam je ostalo tek toliko da preživimo.”

Oboje su prebrodili ovu situaciju. „Nakon prvobitnog šoka, mi smo se regrupisali. Neke od mjera su izmijenjene kako bi farmerima i pčelarima bilo omogućeno da obavljaju svoje aktivnosti, a mi smo im počeli ići u posjetu kako bi preuzeli njihove proizvode i sirovine. Uz malo vremena i potrage na tržištu uspjeli smo nabaviti i ambalažu koja nam je bila potrebna za pakovanje i prodaju naših proizvoda,” objašnjava Amina.

Goran je svoj fokus preusmjerio na pčelarstvo. On se vratio radu sa košnicama, dok su se njegova djeca i supruga okrenuli online promociji i prodaji meda i drugih pčelinjih proizvoda. „Zadovoljan sam našom prodajom preko Facebook-a,” kaže on.

Najpozitivniji ljudi

Amina i Goran dodaju da su tokom krize sa korona virusom pčelari najpozitivniji ljudi. Amina nadalje naglašava da je pčelarstvo „najbolja stvar kojom se ovih dana možete baviti. To znači da ste u prirodi, podrazmijeva socijalno distanciranje, a svi pčelinji proizvodi kao što je med, matična mliječ, propolis jako zdravi i dobri za poboljšanje imuniteta.”

COVID-19 pandemijana kraju ipak nije utjecala na rad pčelara u Bosni i Hercegovini, i čini sa da su oni još vrjedniji i zauzetiji dok se nose sa izazovima poslovanja tokom pandemije. Inicijalni skok potražnje za medom se normalizovao u drugoj polovini aprila i sada prati ustaljenu krivulju. Ona počinje rasti u oktobru a spušta se krajem aprila, taman na vrijeme da se proizvedu nove količine meda od maja do septembra.

Sweden/USAID FARMA II projekat je podržao i BeeMed i Košnicu u uspostavljanju i razvoju poslovanja.  Projekt im je pomogao u nabavci opreme neophodne za proširenje proizvodnje i   širenje mreže kooperanata, u razvoju brendova (BeeMed i Med Medeni), i u promociji njihovih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu te online.

USAID Projekat “Diaspora invest” proveo je istraživanje o posljedicama pandemije COVID-19 na dijasporske investicije, u koje su uključeni odgovori 32 kompanije pokrenute zahvaljujući investicijama bh. dijaspore.

“32  kompanije dolaze iz različitih krajeva BiH. 50% učesnica u istraživanju pripadaju različitim sektorima prerađivačke industrije 12.5% turizmu, 12.5% poljoprivredi, a ostatak IT sektoru, sektoru energetike i drugim djelatnostima. Nešto manje od trećine ispitanih kompanija je u potpunosti fokusirana na međunarodna tržišta, dok ih je 50% jednako fokusirano na domaća i strana tržišta”, pojašnjavaju iz USAID Projekta “Diaspora Invest”.

Ono što im je zajedničko jeste činjenica da su pokrenute na inicijativu dijaspore, a na osnovu raznolikosti učesnika i sektora iz kojih dolaze, Izvještaj nastoji dati generalni presjek percepcije trenutnog stanja ekonomije i kompanija od strane njihovih vlasnika/rukovodećih lica.

“18 od 32 kompanije planira zadržati isti broj zaposlenih kao 2019. godine, a 10 ih se namjerava povećati. Samo 4 planiraju smanjiti broj zaposlenih. 13 od 32 kompanija planira zadržati isti nivo ulaganja kao 2019, 10 ih planira uvećanje, a 9 smanjenje ulaganja. Nešto manje od pola ih očekuje djelomičnu promjenu poslovanja, a 7 ih očekuje značajne promjene u ovom segmentu”, dodaju.

Kada su u pitanju očekivanja za podršku, u finansijskom segmentu polovina ih primarno očekuje podršku u sufinansiranju plata i doprinosa, više od polovine očekuje potporu u segment nabavke stalnih sredstava, a više od 1/3 očekuje podršku u pristupu sredstvima za održanje poslovanje.

“50% kompanija očekuje tehničku podršku u provođenju mjera koje realiziraju različite razine vlasti, 46% ih očekuje savjetodavanje za pristup dodatnom finansiranju. 18% podršku u upravljanju dugovima, a 12.5% očekuju pravnu podršku i podršku pri optimiziranju upravljanja finansijama”, stoji u Izvještaju o provedenom istraživanju.

USAID Projekat “Diaspora Invest” bilježi i blagi rast broja aplikacija u okviru posljednjeg Poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava, koji je proveden u toku mjeseca marta i aprila, što upućuje na to da su kompanije posvetile veću pažnju alternativnim izvorima finansiranja i podrške, nego što je to inače slučaj, te da je bh.dijaspora, unatoč novonastaloj situaciji, i dalje zainteresirana da investira u zemlju porijekla.

“Investicije bh. dijaspore ostaju jedan od ključnih pokretača lokalne ekonomije, te podaci iz ovog istraživanja upućuju da kompanije pokrenute ovom vrstom ulaganja ne planiraju izaći iz posla, masovno otpuštati radnike ili odustajati od zacrtanih planova. To je dobra i važna poruka”, stoji u zaključku istraživanja.

Vrijeme da se odužimo zajednici

Članice Udruženja žena RUKA iz Tešnja počele su praviti maske i za svaku masku koju prodaju doniraju još dvije.

U razgovora sa Suadom Mujkić, koja vodi Udruženje žena RUKA iz Tešnja, ona se prisjeća da je “niz od tri sesije obuka o proizvodnji sapuna i krema baziranih na ljekovitom i aromatskom bilju, koje smo provodili uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, bila je zadnja aktivnost koju smo uspjele provesti u grupnoj postavci, prije početka primjene mjera za zaštitu od COVID-19 pandemije.”

Udruženje je osnovano 2012. godine kako bi ekonomski ojačalo žene. One su aktivni je na više frontova. Članice udruženja se bave proizvodnjom sviježeg voća i povrća, džemova i sokova, pčelarenjem, proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja, kao i šivanjem.

Otkud maske?

“Kroz jedan raniji projekt nabavile smo pet industrijskih mašina za šivanje koje koristimo za izradu raznih proizvoda koje prodajemo. Kada je počeo COVID, pomislile smo da bi bilo korisnije praviti maske, posebno za one starije od 65,“ kaže Suada.

“Našle smo video na YouTube-u i vidjele kakav model maske bi mogle praviti. Imale smo dovoljno materijala za prvih 150 maski,“ objašnjava Suada. “Kako nam je nestalo materijala, shvatile smo da moramo prodati barem jednu od svake tri maske koje napravimo, i da tom zaradom pokrijemo troškove druge dvije maske koje bi mogli donirati onima kojima su najpotrebnije.”

Ali kako je jednom of mjera borbe protiv COVID-a ljudima starijim od 65 zabranjeno napuštanje domova, RUKA je svoju pažnju i donacije preusmjerila na one koji su bili najizloženiji rizicima pandemije uključujući policiju, civilnu zaštitu, domove zdravlja, kao i preduzeća koja još uvijek rade. Ljudi iz Tešnja koji žele da kupe njihove maske, ili dođu do prostorija udruženja ili pišu preko Facebook-a da dogovore preuzimanje maski negdje drugo u gradu.

Besplatan rad

Model “prodati jednu da bi se mogle donirale dvije maske“ pokazao se održivim i do sada je RUKA proizvela nekih 3.000 maski. Kako je došlo vrijeme da se radi na polju i u plastenicima, većina od 25 stalnih članica udruženja, kao i žene koje učestvuju u projektima koje provode, ovih dana se bave poljoprivredom. Međutim, dvije do tri žene se, po principu rotacije, stalno bave i proizvodnjom maski.

“Sve što naše članice rade u sklopu udruženja treba da im pomogne da ostvare dodatne prihode. Pored toga, to besplatno pravljenje maski tokom pandemije je naš način da se odužimo našoj zajednici koja je nas podržavala u prošlosti,” zaključuje Suada.

Sweden/USAID FARMA II projekt podržava Udruženje žena RUKA od septembra 2019. godine. Pored obuke o izrade krema i sapuna od ljekovitog i aromatičnog bilja, njihova obuka će uključujivati i online marketing i socijalno poduzetništvo. Projekt je također podržao razvoj web stranice Udruženja: https://uz-ruka-tesanj.ba/

Kao odgovor na COVID-19 pandemiju preduzeće LJBILJE doo  počelo je proizvoditi sredstvo za dezinfekciju ruku, oko brendinga pomogao je Sweden/USAID FARMA II projekt

Nakon početka COVID-19 pandemije, često dezinfikovanje ruku je postalo obavezno. Ali zbog velike potražnje, do antiseptika je nekada teško doći.

Kao odgovor na COVID-19, i u nastojanju da zadovolje potrebu za antisepticima, proizvođač organske kozmetike LJBILJE iz Ljubinja, počelo je proizvoditi antiseptik koji radi dvije stvari: dezinfikuje ruke i istovremeno njeguje kožu, što je veliki plus u ovoj situaciji.

No mnogo važnije, proizvodnja ovag novog antiseptika će smanjiti postojeću nestašicu na tržištu i većem broju ljudi omogućiti da nabave ovaj sada neophodan proizvod. Kao društveno odgovorno preduzeće, LJBILJE je već doniralo određene količine antiseptika svojim radnicima, jednom dijelu poslovnih partnera, a realizovana je i veća donacija za Dom Zdravlja u Ljubinju.

Brz razvoj i ubrzana procedura odobrenja

Slobodanka Popović iz LJBILA, koje inače proizvodi 250 različitih artikala od organskog ljekovitog i aromatičnog bilja, i u procesu angažuje nekih 25 farmera i 100 skupljača bilja, kaže da su oni u ovoj vrtoglavoj situaciji morali brzo reagovati.

“Nismo imali puno vremena za razmišljanje. Kako se korona virus počeo širiti, gotovo da je nestalo antiseptika i sredstava za dezinfekciju. Kako smo, između ostalog, i proizvođač organske kozmetike, i kako znamo proizvesti antiseptik, osjetili smo potrebu uraditi nešto.“

“Antiseptik nije bio na listi naših proizvoda, i čim smo razvili formulu kontaktirali smo Ministarstvo zdravstva Republike Srpske kao bi dobili odobrenje za proizvodnju i prodaju ovog novog proizvoda.” Slobodanka naglašava da je Ministarstvo brzo reagovalo i izašlo preduzeću  u susret  i da su odobrenje dobili po ubrzanoj proceduri.

Hrani kožu i odlično miriše

LJBILJE čini antiseptike ugodnim za korištenje jer su ih obogatili hidrolatima (cvijetna vodica) od lavande, žalfije i smilja, kao i glicerinom, što im daje odličan miris te ih čini hranjivim za vašu kožu.

“Kada je sve ovo počelo, mi smo baš uz pomoć Sweden/USAID FARMA II projekta počeli razvijati nove etikete za naše proizvode kao i online marketing. Tako smo uz njihovu pomoć brzo dizajnirali i etikete za naše nove antiseptike i početkom aprila smo napravili prve isporuke,” kaže Slobodanka.

LJBILJE je o dostupnosti novog proizvoda obavijestilo svoje stalne kupce uključujući apoteke i prodavnice, i narudžbe počinju pristizati. Oni sada dnevno mogu proizvesti par hiljada antiseptika u pakovanjima od 100 ml do 1 litra.

Tokom 2017. godine Sweden/FARMA II projekt podržao je LJBILJE u nabavci vakumskog homogenizatora, vodenog kupatila i dozera, kao bi se povećala proizvodnja i izvoz krema i losiona te angažovalo više farmera i skupljača bilja u procesu proizvodnje. Prijašnja podrška je zasigurno pomogla pripremiti LJBILJE za situacije kao što je ova.