ONLINE PANEL – Školokrečina; Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?

U petak, 22. maja u 12:00 održat će se online panel “Školokrečina“:   “ Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?” u okviru koje će govoriti scenarista projekta prof. dr. Nenad Veličković, glumica Jasna Diklić i producentica projekta  Duda  Sokolović. Panel moderira novinar Zoran Ćatić, a prijavu za učešće pošaljite na mail:  mebius@bih.net.ba

Je li online sistem obrazovanja uzrokovan pandemijom korona virusa pokazao nove probleme obrazovanja u Bosni i Hercegovini? Jesu li se roditelji po prvi put suočili sa informacijama koje njihova djeca uče u školama, znanjem i stilom predavanja nastavnika i profesora? Šta smo naučili iz online nastave što možemo primjeniti u školskim učionicama? ​

U okviru prvog od tri panela koji će se održati u narednim sedmicama tematiziramo obrazovanje, segmente koji su kroz serijal Školokrečina u posljednjih godinu dana aktualizirani u javnosti, s ciljem formulisanja analize trenutnog stanja u obrazovanju i puta za postizanje  kvalitativnih promjena u o nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini.

Otvorenje Historijskog muzeja BiH

U ponedjeljak, 18.5.2020. godine, povodom Međunarodnog dana muzeja će biti otvoren Historijski muzej BIH. Muzej je zbog pandemije korona virusa bio zatvoren dva mjeseca, a muzejske aktivnosti su se odvijale u virtuelnom svijetu.

Muzej je za vrijeme panedmije u digitalnom obliku predstavio pet muzejskih postavki i otvorio dvije nove izložbe. Kroz video prezentacije su se bosanskohercegovačkoj javnosti pričale muzejske priče, koje su bile emitovane na društvenim mrežama muzeja i na TV Sarajevo. Međutim, tim muzeja je tokom dežura radio na fizičkim pripremama muzeja za ponovno otvorenje – kako bi muzej bio sigurno okruženje za vrijeme trajanja pandemije.

Historijski muzej BiH, kao jedna od kulturnih institucija od državnog značaja, ovogodišnji Međunarodni dan muzeja dočekuje s radošću, ali i neizvjesnošću: kriza uzrokovana pandemijom je muzeju uskratila resurse od vlastitog rada, a pomoć države je i ovaj put izostala.

U ponedjeljak, 18. maja 2020. godine, će ulaz u muzej biti besplatan. Pod ovogodišnim sloganom “Muzeji za jednakost: raznolikost i inkluzija” će posjetiocima biti na raspolaganju izložba “Zagrljaji” Safeta Zeca, ali i druge muzejske postavke: stalna postavka “Opkoljeno Sarajevo”, “15 godina” Jima Marshalla, “Otvoreni depo”, “Polet žena”, izložba “Mi, izbjeglice”. Muzej će biti otvoren od 9  do 21 sat. Posjetioci se mole da se pridržavaju novog muzejskog bontona koji će biti predstavljen kroz društvene mreže muzeja, ali i na ulazu muzeja –  ali i da i ovaj put podrže Historijski muzej BIH!

Dobro nam došli!

Bend Činčila je objavio novi spot!

Sarajevski alternativni bend Činčila je objavio svoj novi video spot “Gdje mi je glava”, pod etiketom izdavačke kuće Lampshade Media. Tema pjesme se bavi savremenim čovjekom i njegovom potragom za duhovnom transformacijom. Pjesma postavlja univerzalno pitanje, “Gdje nam je glava”, što se metaforički odnosi na to, jesmo li uopšte svjesni sebe, svojih djela i okruženja u kojem živimo. Stihovi: “Gdje mi je glava, ko u njoj spava i ko je upravlja”, upućuju na lično preispitivanje, da li uopšte imamo kontrolu nad sopstvenim mislima i djelima, budući da živimo u sistemu koji nameće svoje vrijednosti, oblikuje stil života, pa time i svijest čovjeka.

Pjesmu nadopunjava i karakterističan video spot, koji prikazuje individualca koji putuje iz urbane u prirodnu sredinu, te se tokom svog putovanja zaustavlja unutar devastiranih prostora, koji su refleksija mračne prošlosti ovog podneblja. On ih napušta i kreće se ka prirodnom staništu, što simbolizira pročišćenje i pronalazak duhovnog mira.

Frontmen benda Vanja Solaković je izjavio: “Došli smo do momenta u kojem je čovjek na ivici vlastite egzistencije, živjeli smo “bez glave”, zanemarujući osnovne prirodne principe. Nadam se da će čovječanstvo nakon ove krize krenuti u pravom smijeru”.

Snimanje spota i režiju potpisuje Romano Kuduzović, dok je CGI composting radio Admir Šljivnjak.

Mix i mastering je radio Haris Saračević, a zvuk je snimao Kemal Sulejmanović.

 

 

#Otvori_pRozorište-U nedjelju izradite lutke od stvari iz vaše kuhinje

Prva Facebook live radionica projekta #Otvori_pRozorište bit će održana u nedjelju, a mala i velika raja će ovom prilikom imati zadatak da izrade lutke od stvari iz vlastite kuhinje. Drvene kutljače, tanjiri, kašike, viljuške, šerpe i obični predmeti iz svakodnevne upotrebe u kuhinji, sa malim intervencijama postat će likovi omiljene bajke ili basne. Pored upoznavanja sa teatrom, radionica ima za cilj da podstakne dječju maštu da oživljavaju svakodnevne predmete.

Voditeljica radionice Arma Tanović posebno je istakla da je u dječjoj dobi kreativna inteligencija i viđenje objekata kroz vlastitu inovativnost dragocjena i da ju je potrebno njegovati. “Ovakav pristup je značajniji od kupovine gotovih proizvoda, igračaka ili pozorišnih rekvizita, pa čak i od materijala dostupnog za craft art. Za nedeljnu radionicu mame i tate pripremite par flomastera, ostatke kolaž papira, ljepilo, jedan blok i naravno drvene kutljače, poneku šerpu, tanjirić, šoljicu za kafu… sve ono što nećete upotrebljavati za pripremanje hrane taj dan”, kazala je Tanović te podsjetila da su do sada u okviru projekta #Otvori_pRozorište ispričane priče “Crvenkapica”, “Tri praščića”, “Princeza i žaba”, “Ružno pače” i “Ivica i Marica”, a uskoro će biti održana i premijera priče ”Sebični Div”.

Stalnom autorskom timu, koji čine Sabrina Begović-Ćorić, Arma Tanović, Maja Zećo, Oliver Jović, Adisa Vatreš Selimović, Amar Selimović, Dina Mušanović, Irma Alimanović, Mirna Jogunčić, Staša Dukić, Stela Mišković, Feđa Zahirović, Asja Krsmanović priključuju se i  kolege i kolegice iz Bosne i Hercegovine, internacionalni prijatelji i prijateljice, ali i djeca sa svojim kreacijama.

pRozorišne predstave – kako zovemo videe koje objavljujemo – izlaze svake subote od 11. aprila. Odaziv je sve širi, a koristim i ovu priliku da pozovem djevojčice i dječake svih uzrasta da nas zaprate na Facebooku, Instagramu i YouTube kanalu Otvori_pRozorište, da nam se pridruže u pričanju priča kroz pRozorišne predstave i učešće na Facebook live radionicama”, naglasila je jedna od autorica Otvori pRozorišta, Sabrina Begović – Ćorić.

Otvori pRozorište je kreativni prostor na online platformama namjenjen djeci i očuvanju ljubavi prema pozorištu u vrijeme pandemije COVID 19. Grupa teatarskih autora i autorica zatvorenih u izolaciji okupila se oko ideje da djeci pričaju priče pozorišnim sredstvima, ali u online univerzumu koji je trenutno najpristupačniji. 

Nagradni konkurs za najbolju video priču „MOJA PORODICA U IZOLACIJI“

Porodica je osnovna socijalna grupa u društvu od koje zavisi razvoj čovjeka. Osim što je podrška u emocionalnom smislu, porodica je ta koja pruža snagu i razumijevanje. Svaka porodica je jedinstvena i sasvim je sigurno da bi je svaki pojedinac drugačije opisao. JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo i KJU Porodično savjetovalište, organiziraju konkurs na temu „Moja porodica u izolaciji“, povodom obilježavanja 15. maja, Međunarodnog dana porodice, pod pokroviteljstvom Općine Centar Sarajevo i u saradnji sa IuteCredit Sarajevo i Violeta d.o.o.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1993. godine proglasila je 15. maj Međunarodnim danom porodice i na taj način istakla njenu važnost i ulogu u društvu. S obzirom na to da je pojava pandemije koronavirusa već duže vrijeme najprisutnija globalna tema u životima nas i naših porodica, javno obilježavanje jednog ovako značajnog datuma iz sigurnosnih razloga nije izvodljivo. Riječ izolacija znači razdvojiti, eliminirati, odstraniti, ukloniti, neutralizirati, ali znači i sačuvati. Nastojeći sačuvati i njegovati  što više pozitivne energije u našoj izoliranoj svakodnevnici, JU Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo i KJU Porodično savjetovalište pozivaju sve članove porodice da svoje emocije iz izolacije pretoče u kratku video priču (do 4 minute), koristeći različite tehničke mogućnosti i vidove montaže, i tako pokažu svoje rediteljske, glumačke i filmske sklonosti na jedan kreativan, duhovit i maštovit način.

Konkurs će biti otvoren do 30. maja, a najuspješnije video priče ocijenit će žiri u sastavu: Enver Puška, režiser i scenarista, Tarik Filipović, glumac, Milan Kalinić, glumac i Haris Dubica, producent i režiser muzičkih spotova.

Više detalja o konkursu može se pogledati na našoj web stranici i linku:  (www.centarkulture.ba;https://centarkulture.ba/videokonkurs/ )

Centar za životnu sredinu raspisujeKonkurs za novinare/ke

Centar za životnu sredinu (CZZS) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinarku ili novinara koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na močvare i vlažna staništa. Podrška istraživačkom novinarstvu u oblasti zaštite prirode dio je regionalnog projekta „Partnerstvo za prirodu“ koji podržava Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime njemačke vlade, a koji CZZS realizuje u partnerstvu sa Centrom za zaštitu ptica (Crna Gora) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

Jednokratna podrška od 800 eura bruto pokriva sve vrste troškova vezane uz istraživački rad, a prema potrebama kandidata može biti iskorištena za troškove putovanja, vremena provedenog za istraživanje ili opreme. U okviru ovog poziva moguće je podržati do dvije istraživačke priče odnosno istraživački rad dva novinara/ke.

U cilju pružanja adekvatne stručne podrške CZZS nudi:
– Savjetovanje te upoznavanje konteksta i problematike iz područja zaštite prirode;
– Umrežavanje i izradu kontakata za daljnje izvještavanje iz područja zaštite prirode;
– Podršku u stvaranju visokog nivoa poznavanja problematike i konteksta, na čijoj se osnovi može nastaviti samostalno baviti temom;
– Priliku novinarima da budu dio pozitivne promjene.

Zadatak odabranog novinara ili novinarke je napisati istraživačku priču u formi od minimalno dva članka ili video priloga koji se bave izvještavanjem o problemu u oblasti močvara i vlažnih staništa. Koncept istraživanja i forma izvještavanja nisu unaprijed zadani, a novinari imaju mogućnost biti slobodni i kreativni u osmišljavanju istraživanja. Na raspolaganju će im biti CZZS resursi, literatura i mogućnost korištenja konsultacija i savjetovanja sa stručnim osobama u ovoj oblasti na regionalnom nivou i to u okviru BioNET mreže.

Mogu se prijaviti svi novinari/ke bez obzira na prethodno iskustvo u istraživanjima o zaštiti prirode. Prijave se šalju e-mailom na adresu: jugoslav.jevdjic@czzs.org najkasnije do 30. maja.

Prijava mora sadržati:
– biografiju;
– primjer novinarskog istraživačkog rada (3 članka, reportaže ili druge primjere sadržaja);
– koncept rada (2.500 znakova: motivacija, teme koje su kandidatima zanimljive i željeli bi ih istraživati, metode koje će koristiti i oblik rada – članak, video itd.)

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Većina građana smatra se dobrom informisanim o korona virusu

Istraživanje stavova građana Bosne i Hercegovine, koje je pokrenuo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a u Bosni i Hercegovini, provedeno na 3000 punoljetnih ispitanika, u periodu od 22.04. do 28.04.2020. godine. Cilj istraživanja je bio procijeniti stepen informisanosti o korona virusu COVID – 19, nedostataka u protoku informacija te ključnih izvora kojima se najviše vjeruje kad je riječ o plasiranju informacija vezanih za pandemiju.

Više od polovice ispitanika, građana Bosne i Hercegovine (55%), sebe smatra veoma dobro informisanim o korona virusu COVID-19, dok se 39% građana smatra donekle informisanim. Za većinu građana BiH, uvjerljivo najznačajniji izvor informisanja o korona virusu je televizija (79%). Po važnosti, slijede digitalni mediji, prije svega web portali informativnog sadržaja (30%), potom društvene mreže (23%), te neformalni izvori informisanja, tj., relevantno socijalno okruženje (15%). Oko 13% ispitanika se o korona virusu informiše direktno putem stručne javnosti – ljekara, medicinara i sl., jednako koliko i putem radija. Kada je riječ o povjerenju u institucije vlasti uključene u proces suzbijanja širenja zaraze korona virusom u BiH, građani najviše povjerenja imaju u predstavnike ministarstava zdravstva. UNICEF je izvor informacija kojem se vjeruje, no najveću težinu u smislu izvora informisanja ipak ima usmena informacija – neformalni izvori, odnosno bliske osobe.

Građani se općenito osjećaju najbolje informisanim o načinima zaštite od zaraze korona virusom, dok im je, s druge strane, najmanje poznato kome se trebaju obratiti u slučaju sumnje na zarazu. Kada je rijec o simptomima, najmanje su sa pojedinačnim simptomima upoznati pripadnici starije životne dobi (66 i više godina), među kojima je zabilježeno 12% onih koji ne znaju niti jedan simptom zaraze korona virusom.

Izolacija je ono što najteže pada svakom drugom ispitaniku u cjelokupnoj situaciji sa korona virusom koja je zadesila stanovništvo, a briga i strah su dvije dominantne emocije koje prevladavaju u kontekstu pandemije COVID-19 u BiH. Briga za zdravlje bližnjih je prioritet za 71% ispitanika. Oni su, prije svega zabrinuti oko zdravlja članova porodice, a tek potom izražavaju brigu za vlastito zdravlje (38%). Građane također zabrinjava pitanje vlastitih finansija odnosno finansijske prilike domaćinstva, pa je zanimljiv podatak da su građani zabrinuti za vlastito zdravlje (38%) skoro kao i za ekonomski aspekt posljedica korona virusa, tj. ugroženost privrede (39%).

Disciplina građana, u smislu pridržavanja propisanih i preporučenih mjera prevencije, postoji, naročito kada se govori o mjerama čije kršenje za sobom povlači novčane kazne. Obaveznog nošenja zaštitne maske na licu se pridržava 92% građana, a praktički nema odrasle osobe u BiH koja nije uvela u svakodnevnu rutinu češće pranje ruku (96%). Devet od 10 građana izbjegavaju rukovanje, kućne posjete te češće koriste dezinfekcijska sredstva. No, čak i u tim slučajevima (npr. nošenje maske, zaštitnih rukavica, držanje propisane distance u međuljudskoj komunikaciji) postoji još uvijek i dovoljno prostora za poboljšanje.

Istraživanje je sadržajno koncipirano na način da obuhvaća tri cjeline – znanje, stavovi i prakse kada je pitanju epidemiološka situacija u BiH. Istraživanje je provela agencija IPSOS, a rezultati će se koristiti i prilikom produkcije televizijskih i drugih medijskih sadržaja, koje u odgovoru na COVID-19 krizu sproveo UNICEF uz finansijsku podršku USAID-a.

Cjelokupan izvještaj možete pronaći na linku.

 

Sweden/USAID FARMA II projekat izdaje „Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva“

Projekat Sweden/USAID FARMA II je danas na svojoj web stranici objavio „Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“. Priručnik je namijenjen kompanijama koje ove sirovine otkupljuju od sakupljača, aktivnim sakupljačima, i svima onima koji se žele uključiti u lanac vrijednosti sakupljanja bilja i gljiva, i ostvariti dodatni prihod.

Proizvodnja ljekovitog i aromatičnog bilja je važan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Većina prihoda je ostvarena sakupljanjem samoniklog bilja i gljiva, uključujući izvoz od preko 25 miliona KM godišnje.

„Priručnik za sakupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“ izlazi u pravo vrijeme jer je sada sezona kada počinje sakupljanje mnogih vrsta bilja, a mnogo onih osoba koje su nažalost izgubile posao zbog pandemije, se mogu odlučiti za početak sakupljanja ljekovitog bilja i gljiva, kako bi ostvarili prihode.

Pored uputstava i opisa 86 ljekovitih biljaka i deset vrsta gljiva, u priručniku su i informacije o četiri otrovne biljke i pet otrovnih gljiva koje se često pogrešno zamijene za jestive.

Od 2016. godine, projekat Sweden/USAID FARMA II je pomagao je više od 50 kompanija koje prerađuju ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove i gljive, pomažući im pri kupovini potrebne opreme ili edukacijom osoblja, kao i izvoznom promocijom njihovih proizvoda. Također, projekat je radio s više od 500 pojedinačnih poljoprivrednika i sakupljača kako bi im pomogo da povećaju prinose i prihode.

Priručnik možete preuzeti ovdje.  Također, Priručnik će biti odštampan u 500 primjeraka koji će biti podijeljeni sakupljačima.

Emitovanje predstave AY, CARMELA

U subotu 16. maja putem YouTube kanala Sarajevskog ratnog teatra sa početkom u 22h emitovat će se predstava Jose Sinisterrae„Ay, Carmela” u režiji Roberta Raponje. Link za gledanje predstave biće dostupan do ponoći 16. maja.

 U predstavi igraju Selma Alispahić, Dragan Jovičić i Jasenko Pašić.  „Ay, Carmela” je nastala u produkciji   Sarajevskog  Ratnog Teatra SARTR-a 1999. godine, te za dvadeset i jednu godinu, koliko se igra, po scenama Bosne i Hercegovine, regije i Evrope, ona predstavlja jednu od najizvođenijih i najdugovječnijih predstava ovog, a i uopšte bosanskohercegovačkog teatra.

 „Ay, Carmela“  je hronika sjećanja na španski građanski rat i poklon umjetničkoj časti i dostojanstvu, humanizmu i moralnim kvalitetima kolektivne antifašističke svijesti. To je drama koja govori o kompleksnoj poziciji umjetnika i malog čovjeka u režimu koji oduzima slobodu  u ratnim vremenima.

 Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić Kulenović, scenografiju Samra Mujezinović, kostimografiju Vanja Popović, muziku Davor Rocco, a koreografiju Antun Marinić.

 „Ay, Carmela” je u prošloj godini obilježila dvadeset godina igranja, imala više gostovanja po Bosni i Hercegovini i regionu, osvojila neke značajne nagrade i prošlog maja povodom obilježavanja Dana pobjede nad Fašizmom, odigrana je na prostoru Spomen – parka Vraca – prostoru koji simbolizira otpor i borbu građana Sarajeva protiv fašizma

 Ovog puta , silom prilika – „Ay, Carmela” u online izdanju, s nadom da se uskoro ponovo vidimo U SARTR-u!

 

 

 

“Inicijativa za pružanje psihološke podrške profesionalcima u vremenu krize izazvane COVID-19.”

Društvo psihologa u Federaciji BIH trenutno provodi projekat “Inicijativa za pružanje psihološke podrške  profesionalcima  u vremenu krize izazvane COVID-19.” Projekat se realizira uz  podršku i koordinaciju Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske  a  implementira  Asocijacija  XY  u  saradnji  sa  Federalnim  ministarstvom  zdravstva Ministarstvom  zdravlja  i  socijilne  zaštite  Republike  Srpske.  Projekat  je  nastao  kao  vid  naše  dugogodišnje saradnje koja se nastavila u okviru i ovog odgovora na krizu COVID 19 u oblasti mentalnog zdravlja. Projektne aktivnosti se čvrsto naslanjaju na preporuke Kriznog štaba/stožera  Federalnog  Ministarstva  zdravstva  upućene  podršci  profesionalcima  različitih  struka  koji predstavljaju okosnicu odgovora na krizu COVID 19.

Aktivnosti projekta će se sprovoditi kroz:

  1. Online grupnu podršku spomenutoj ciljnoj grupi koja će biti organizirana u periodu maj – juli 2020. godine. Projektom su predviđena 3 grupna susreta koja će obuhvatiti teme koje su vezane za prevenciju i suzbijanje profesionalnog  sagorijevanja  i  sekundarne  traumatizacije.

Grupe podrške će se realizirati po principima otvorenih grupa od 8-12 članova u trajanju do 90 minuta.

  1. Online individualnu podršku spomenutoj ciljnoj grupi koja će biti posebno namijenjena pojedincima koji imaju potrebu za individualnim susretom i razgovorom sa psihologom o svom iskustvu i tegobama vezanim za okolnosti prouzrokovane pandemijom COVID-19. Individualna podrška će se pružati po zakazanim terminima. Predviđeni broj individualnih susreta u periodu maj-juli 2020. je 10.

Sve aktivnosti će realizirati psiholozi sa završenom psihoterapijskom školom – status supervizora i višegodišnjim iskustvom u savjetodavnom radu. Molimo Vas da podijelite ovu informaciju sa vašim kolegama kako bi se mogli uključiti u projektne aktivnosti. Unaprijed zahvaljujemo!

VAŽNE OPERATIVNE INFORMACIJE

Početak projektnih aktivnosti je 15.05.2020 godine.

Prijavu za online individualnu podršku možete napraviti putem e-maila: sekretar@dpfbih.ba ili direktno pozivom na: +387 61 212 – 288

Podršku možete napraviti putem e-maila: sekretar@dpfbih.ba (prva  online radionica je planirana  za 23.5.2020. godine. Poziv na radionicu sa detaljnim opisom ćemo poslati uskoro).

Za sve detaljnije informacije možete se obratiti na:

Kontakt osoba: Dženan Fatić, Društvo psihologa u Federaciji BIH – podružnica Sarajevo

Direktni kontakt: +387 61 351 742

Email:  sekretar@dpfbih.ba