Zapravo moja ambicija je raditi u trafici s pogledom na more. Igrajući se doslovno, radio sam mnogo toga. Nemaran kakav jesam, nisam pravio arhivu. Ovo je pokušaj, da prije nego se konačno oduzmem, saberem bar dio toga. S toga doživite ovo kao svojevrsnu virtuelnu trafiku, na kojoj možete izabrati ono što vam se učini zanimljivim ili uzeti ono što mislite da vam treba. Platiti ne morate ali ako vas bude grizla savjest, ne ustručavajte se. Ambicija se neće ostvariti sama. Više na https://zokacatic.com
Poštujući sve mjere zaštite i bezbjednosti naših sugrađana, Javna ustanove Centar kulture i mladih Općine Centar Sarajevo sa zadovoljstvom najavljuje otvaranje teatarske scene za mjesec juni, predstavom”Čorba od kanarinca”.
”Čorba od kanarinca’’ je priča o ljubavi, dinamična komedija ali i nježna melodrama spojena u jedno, prepuštena glumcima da preispituju svoje emocije, maštaju, razmišljaju o budućnosti i neizvjesnosti koju ona nosi…Nekom pozorišnom čarolijom, likovi dobiju nevjerovatnu mogućnost da u pet minuta izmaštaju i odsanjaju svoje buduće godine i da isprobaju svoj brak sa svim zamkama i bolnim događajima koji ih mogu zadesiti. Medo i Jaca, protagonisti ove priče, su se već pronašli i teško da će izaći iz zone komfora koju već imaju. Šta brak danas znači, da li je to smisao života za žene ili kraj zabave za muškarce? I pitanje za sve nas – da li je ljubav dovoljan razlog da se podijeli u dvoje? Predstava je komična ali i istinita priča o braku, priručnik za one koji razmišljaju o ulasku u brak ali i ogledalo onih koji su već u njemu.
Na ovo bračno putovanje povešće nas glumci Sanela Pepeljak i Sead Pandur u subotu, 06. juna u 20 sati. Režiju potpisuje Riad Ljutović. Tekst Miloš Radović.
Ulaznice za predstavu mogu se nabaviti na blagajni centra od 10 – 12 sati i od 16-20 sati, subotom od 11 do 14 sati, rezervisati putem telefona 033 232 595 i e-mail: info@centarkulture.ba.
Konkurs za Novinarsku nagradu za inajbolje istraživanje o korupciji je otvoren do 30. maja 2020. godine. Očekujemo vaše radove!
„Centar za razvoj medija i analize“ poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 01. do 31. maja prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji.
Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:
Najbolje pisano istraživanje objavljeno u štampanim i online medijima
Najbolje video istraživanje objavljeno na TV stanicama i online medijima
Najbolje audio istraživanje objavljeno na radijskim stanicama i online medijima
Najbolje multimedijalno istraživanje objavljeno u online medijima
Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 01. maja 2019. godine do 30. aprila 2020. godine.
Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori i ocjenjivački žiri.
Prijedlozi se šalju elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade anovinarskanagrada@gmail.com sa naznakom “Za novinarsku nagradu” i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje. Audio i video izvještaji se šalju putem We Transfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link na prilog.
„Centar za razvoj medija i analize“ nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije osam godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.
Novinarska nagrada se dodjeljuje u okviru Programa istraživačkog novinarstva, finansiranog od strane USAID-a u BiH.
Dvadeset dobitnika i dobitnica grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“ potpisalo je danas ugovore sa Centrom za promociju civilnog društva čime je započeto sa implementacijom 20 projekata ukupne vrijednosti od preko 689 hiljada KM. Kada se tome dodaju tri organizacije sa kojima je ranije potpisan ugovor dolazimo do brojke od 23 projekta do sada započeta u okviru projekta „Misli o prirodi!“ te brojke od preko 887,5 hiljada KM dodijeljenih grantova.
„Vjerujemo da će jačanje civilnog društva, nezavisnih medija, kao i drugih zainteresovanih strana omogućiti i efikasniju borbu za zaštitu okoliša. Organizacije i mediji sa kojima smo danas potpisali ugovore, kao i tri organizacije sa kojima je to učinjeno ranije predložili su najbolje projekte s ciljem jačanja civilnog društva, zaštite okoliša, rješavanja lokalnih okolišnih problema i unapređenja životne sredine, te smo sigurni da ćemo zajedno stvoriti jak front za odbranu prirodnih vrijednosti koje pripadaju građanima i građankama BiH“, poručila je Dajana Cvjetković, menadžerica projekta „Misli o prirodi!“, na današnjem online sastanku.
Organizacije i mediji koji su danas potpisali ugovore dobitnici su grantova u okviru projekta „Misli o prirodi!“ za četiri različite vrste grantova – Eko HUBove, zagovaračke mreže, inicijative društvene odgovornosti kompanija te medije.
Tako su danas potpisani ugovori sa šest organizacija koje će koordinirati Eko HUBovima – Eko forumom za Eko HUB Zenica, Aarhus Centrom u BiH za Eko HUB Sarajevo, Omladinskim klubom Novi val za Eko HUB Blagaj, LIR Evolucijom za Eko HUB Banja Luka, Udrugom Eko ZH za Eko HUB Široki Brijeg, te organizacijom Zelene staze za Eko HUB Mrkonjić Grad. Kada se njima dodaju Eko HUBovi Mostar, Laktaši i Maglaj sa čijim su koordinatorima ranije potpisani ugovori, dobija se mreža od devet Eko HUBova koji obuhvataju područje od ukupno 39 opština širom Bosne i Hercegovine. Rad Eko HUBova temeljit će se na direktnim kontaktima sa građanima i građankama, organizacijama civilnog društva, medijima, lokalnim vlastima, kompanijama i školama u svom krugu djelovanja, a u cilju stvaranja lokalnih mreža partnera za rad na zaštiti okoliša.
Osim njih, danas su potpisani ugovori sa organizacijama koje će provoditi projekte zagovaračkih mreža, inicijativa društvene odgovornosti kompanije te medija. Projekti zagovaračkih mreža imaju za cilj jačanje kapaciteta lokalnih organizacija i stvaranje partnerstva za očuvanje okoliša. Grantove za projekte su dobili Udruženje Eko sol iz Tuzle, Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, Resursni centar za okoliš iz Sarajeva, Eko akcija iz Sarajeva i Planinarsko društvo Vilenska vrela iz Kneževa. Ugovor je potpisan i sa oganizacijama koje će provoditi projekte inicijativa društvene odgovornosti kompanija – REIC-om iz Sarajeva, Udruženjem Jer nas se tiče iz Mostara i Turističkim klasterom Unasana iz Bihaća. Ovim grantom se nadstoji podstaći djelovanje građana i građanki u lokalnim zajednicama kroz organizacije civilnog društva, s ciljem ukazivanja na probleme zagađivača i smanjenje negativnog uticaja na okoliš.
Kada je riječ o medijima, projekte će implentirati Radio Sarajevo, Radio Zenit iz Zenice, InfoARS iz Banjaluke, NTV IC Kakanj, magazin Start BiH iz Sarajeva i Novi radio iz Bihaća. Njihovim projektima u medijskom okruženju razvit će se novi pristup eko temama te će se osigurati njihovo aktivnije učešće u zagovaračkim inicijativama.
Svi dobitnici/e grantova izabrani su na osnovu javnih poziva raspisanih krajem prošle godine. Odabrani Eko HUBovi djelovat će do kraja projekta „Misli o prirodi!“, dok će za ostale grant linije biti raspisani novi pozivi u decembru ove godine.
„Misli o prirodi!“ trogodišnji je projekat kojeg implementira CPCD, a finansijski podržava Vlada Švedske u iznosu od 3 miliona KM. Osnovni cilj projekta je upravo povećanje uticaja civilnog društva u zaštiti okoliša kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija, stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.
Otvoren javni poziv za upis IV generacije polaznika SHL Akademije bio je povod za razgovor sa istaknutim diplomantima SHL Akademije Ajnom Jusić i Emirom Zulejhićem koji ruše stereotipe o mladima kao pasivnim posmatračima društvenih dešavanja jer sa pozicija na kojima se nalaze pozitivno utiču na bh društvo dajući primjer drugim mladima da je promjena društvene realnosti moguća.
Često u medijima možemo pročitati podatke koliko je mladih osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu proteklih godina, a nedavno se pojavila i informacija da su u protekle 24 godine samo tri mlade osobe (do 30 godina) bile izabrane u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, u najvažnijem zakonodavnom tijelu u BiH ne sjedi niti jedna mlada osoba, a bolja situacija nije ni na nižim administrativnim nivoima. Od ukupno 470 raspoloživih mjesta u entitetskim i kantonalnim parlamentima/skupštinama, trenutno na samo 27 mjesta sjede osobe mlađe od 30 godina. Ovako niska zastupljenost mladih u zakonodavnim tijelima (oko 5%) jednim dijelom obrazlaže i činjenicu da ne postoje adekvatne mjere vlasti u BiH usmjerene ka zadržavanju mladih u državi.
Statistika često zna da zavara, međutim ako se podudara sa zbiljom, svakodnevnicom i našim iskustvima, onda zaista možemo svjedočiti letargiji i gotovo potpunoj ignoranciji prema mišljenjima i stavovima mladih ljudi od strane državnog aparata. Međutim, ovi podaci također otkrivaju i manjak spremnosti i nedostatak mladih lidera koji će preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost i rješavanje društvenih problema.
Akademija za mlade lidere u civilnom društvu Fondacije Schuler Helfen Leben već četvrtu generaciju nudi priliku svim mladim ljudima širom Bosne i Hercegovine da budu nosioci rješenja gorućih društvenih problema. Kroz set različitih edukativnih sadržaja mladi se pripremaju da postanu lideri u svojim zajednicama tj. oni koji će preuzeti odgovornost i ponuditi vlastita rješenja za probleme sa kojima se suočavaju oni i njihovi vršnjaci.
Jedna od istaknutih polaznica druge generacije SHL Akademije je bila i Ajna Jusić, koja je nakon što je postala diplomantica druge generacije Akademije sa pohvalom Nastavničkog vijeća Akademije nastavila svoj aktivistički angažman još značajnije nego ranije.
Na pitanje čime se trenutno zanima i koje aktivnosti sprovodi, Ajna ističe da najviše vremena i truda ulaže u uspostavljanje pravne i društvene vidljivosti djece rođene zbog rata. Ajna navodi neke od aktivnosti koje sprovodi kroz svoj aktivizam:
“Trenutno sam predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Pored toga, moja aktivistička duša nema mira. Aktivno se bavim borbom za ženska prava kao članica i aktivistkinja Fondacije CURE, ali isto tako ne zanemarujem činjenicu da je solidarnost jedan od zdravih oblika života. Svoju solidarnost pružam kroz različite oblike omladinskih inicijativa, a jedna od njih je bila inicijativa podrške starijim osobama tokom pandemije koronavirusa. Suštinski radim puno stvari, ali u podlozi svih aktivnosti je moja vjera u solidarnost, empatiju i ljudskost s kojom sam kreirala svoj cilj, a to je da ovu državu ostavim boljim mjestom za sve buduće generacije.”
Udruženje Zaboravljena djeca rata, Nobelova nagrada za mir, Skupština UN-a
Nastavili smo razgovor sa Ajnom jer su nas zanimala njena iskustva sa Akademije, te kakvi su njeni dojmovi nakon skoro dvije godine otkako je završila Akademiju.
Ajna ističe da je Akademija i znanje sa Akademije njen važan oslonac za sve što radi danas. Jednostavno, iskustva i mogućnosti koje je dobila na Akademiji Ajnu danas vode kroz život aktivistice zbog čega kaže: “Vjerujem da Udruženje Zaboravljena djeca rata ima ovako jaku i uspješnu priču zahvaljujući tome što sam imala priliku biti dio Akademije”.
Ajna dodaje da joj je Akademija bila vjetar u leđa za sve ono što je kasnije uradila, a između ostaloga bila je i govornica na konferenciji povodom dodjele Nobelove nagrade za mir, obratila se i Skupštini UN-a u New Yorku, a od strane britanske agencije Shape History proglašena je za jednu od sedam internacionalnih žena liderica koje svijet treba slaviti u 2020. godini.
Nakon završetka Akademije ona nije zaboravila značaj ovakvog programa te je u trećoj generaciji bila mentorica polaznicima kojima je pomagala svojim stečenim znanjem i iskustvima. Kroz razgovor, Ajna je imala šta poručiti budućim polaznicima Akademije: „Neće niko učiniti ništa umjesto vas. Za bolje sutra morate se boriti sami“, a dodaje i da je upravo ona čekala 20 i više godina da neko nešto za nju učini po pitanju djece rođene zbog rata ali je shvatila da ako ona ne bude ta promjena koju želi da vidi, promjene neće ni biti. Zbog toga se, kaže, upustila u svu ovu borbu.
Za kraj Ajna naglašava da smo svi dužni da ovo društvo ostavimo boljim mjestom za generacije koje dolaze, jer ako ga ostavimo istim, to nas onda ni po čemu ne razlikuje od onih koji su BiH doveli u stanje u kakvom je danas.
Pred kraj razgovora sa Ajnom pridružio nam se i Emir Zulejhić, diplomant prve generacije Akademije i član Alumni grupe Akademije. Alumni grupa Akademije jeste zajednička platforma mladih koji po završetku Akademije zajedno rade različite akcije i inicijative. Značajno je pomenuti inicijativu „Ima l’ mene tu?“ koja je problematizirala političku pismenost i nedovoljan broj mladih ljudi na pozicijama u parlamentima i skupštinama, a upravo su podaci sa početka ovog teksta rezultat rada Alumni grupe SHL Akademije u okviru pomenute inicijative.
Praksa u okviru SHL Akademije kao prilika za zaposlenje
Emir je tokom realizacije svoje prakse u okviru pohađanja SHL Akademije ostvario zaposlenje u UG Zašto ne. Pitali smo Emira čime se trenutno bavi i na šta je fokusiran:
„Radim kao projektni koordinator i urednik portala Raskrinkavanje.ba. Već dvije i pol godine svakodnevno pratim i analiziram medije i medijski sadržaj u našoj zemlji, te provjeravam koliko su istinite i potpune informacije koje se objavljuju u medijima. Kroz rad na portalu Raskrinkavanje, surađujem i sa kolegama i kolegicama iz regiona koji također provjeravaju tačnost medijskih informacija, a sa kojima smo osnovali i regionalnu mrežu portala za provjeru činjenica pod nazivom SeeCheck. Raskrinkavanje je i dio međunarodne mreže za provjeru činjenica IFCN, kroz koju ostvarujemo suradnje i partnerstva sa kolegama/icama iz cijelog svijeta, ali i sa globalnim tehnološkim kompanijama poput Facebook-a i Google-a. U vrijeme kada sam radio svoju praksu u UG Zašto ne razvijala se ideja o portalu koji bi provjeravao tačnost medijskih informacija, te sam imao sreću i čast da budem jedan od osnivača ovako značajne regionalne inicijative i da od samog početka radim na njenom razvijanju.“
Emir ističe da osim profesionalnog angažmana radi i na ličnom usavršavanju te smo ga pitali na koji način je pohađanje Akademije imalo utjecaj na njega pa dobili odgovor sa oduševljenjem:
„Sav uspjeh koji je uslijedio poslije prvobitnog momenta sreće, mogu zahvaliti velikim dijelom upravo Akademiji. Osim mreže kontakata i širenja vidika, Akademija je popunila sve rupe mog ličnog razvoja koje je ostavilo formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji pristupa temama i problemima, širina tema koje se obrađuju, sastav predavača ali i način na koji predavači rade sa polaznicima, zajedno sa njihovim otvorenim, temeljitim i zaista unikatnim pristupom – su faktori koji su doprinijeli tome da Akademija bude savršena nadopuna za formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji uči i razvija je nešto što se ne može vidjeti u srednjim školama i na fakultetima, a sve ovo o čemu govorim je zaista teško verbalizovati i opisati.“
Za kraj smo pitali i Emira koja je njegova poruka za buduće polaznike SHL Akademije.
„Svojim vršnjacima i sugrađanima imam preporučiti i poručiti samo da se za svoje znanje i svoju budućnost trebaju i moraju boriti kontinuirano. Jedini garant uspjeha je želja za napretkom i razvojem uz kontinuirani rad na sebi i na problemima koji nas okružuju. Jedino tako možemo prestati biti prosječni i jedino tako možemo početi mijenjati svijet u kojem živimo, a u kojem ima previše prosječnih i letargičnih.“ rekao je Emir Zulejhić.
U ponedjeljak, 01. juna u 12:00 održat će se online panel “Školokrečina: Društvene refleksije obrazovnog sistema u BiH” u okviru koje će govoriti scenarista projekta prof. dr. Nenad Veličković, prof. dr. Dženana Husremović, prorektorka za naučnoistraživački rad UNSA , Nedim Krajišnik iz Centra za obrazovne inicijative Step by step i Marko Antonio Brkić, doktorant na Sveučilištu Hercegovina.
Panel moderira novinar Zoran Ćatić, a prijavu za učešće pošaljite na mail: mebius@bih.net.ba
Kakav je stepen kvaliteta obrazovanja iz perspektive nastavnika, profesora, obrazovnih djelatnika? Ko treba biti inicijator promjena, šta su iskustva iz kojih možemo učiti? Kolika je odgovornost učenika, roditelja, donosioca odluka – neke su od tema predstojećeg panela.
U okviru drugog od tri panela koji će se održati u narednim sedmicama tematiziramo obrazovanje, segmente koji su kroz serijal Školokrečina u posljednjih godinu dana aktualizirani u javnosti, s ciljem formulisanja analize trenutnog stanja u obrazovanju i puta za postizanje kvalitativnih promjena u nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini.
U okviru online izdanja 13. festivala Majske muzičke svečanosti, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu je pripremila još jedan koncert. Riječ je o koncertu Odsjeka za duvačke instrumente, na kojem će se predstaviti nekadašnji i sadašnji studenti Muzičke akademije, Rijad Šarić (saksofon), Mirza Sijerčić (saksofon), Merima Hubjer (flauta), Jelena Filipović (flauta), Ariana Piknjač (flauta), Zuhra Melić (horna), Nurija Vranjkovina (horna), Nino Mošmondor (horna), Anesa Lačević (horna), iz klasa profesora Leva Pupisa, profesora Sakiba Lačevića i profesora Asima Gadže. Izvođači će gledateljima prezentirati djela za saksofon kompozitora Astora Piazzolle, djela za flautu kompozitora Georgesa Hüe i Alberta Roussela uz klavirsku pratnju više umjetničke saradnice Lejla Klepo Hadžić, a koja su pripremljena u vremenu izolacije, ali i sa prethodnih koncerata, djelo za kvartet horni kompozitora Richarda Wagnera i koncert za flautu Wolfganga Amadeusa Mozarta uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije.
Ideja Menssane jeste da kroz kratki igrani film približi ideju o traženju pomoći i ukaže da postoje alternative i prije eskalacije problema, koji su dostupni servisi podrške u adolescenskoj krizi u i koliko je važno na vrijeme potražiti pomoć. Suština je projekta koji će biti zaokružen filmom Hana, scenaristice Ornele Čolić koja je i režirala film.
….Ovo je film o svima nama. O meni, o tebi, o vama…
Srednja škola, odrastanje, promjene, prilagođavanje. Ponekad zaboravimo, vjerovatno nesvjesno, koliko nam je svima taj period života bio izazovan. Uz pomoć prijatelja, roditelja ili pedagoga znalo nam je biti bolje ili lakše. U vremenu slavne „otuđenosti“ kada smo svi zajedno online, ali sami realno, kako se otvoriti? Kome vjerovati? Koga pitati za pomoć?
Ismijavanje, zadirkivanje, uvrede i fizički sukobi postali su svakodnevnica školskih učenika i učenica. Nema tu ničeg sramnog niti herojskog da bi to sve zadržali za sebe. Sve te „uobičajne“ pojava koju treba prijaviti, o kojoj pričati i koju treba aktualizirati. Djeci treba pokazati da izlaz postoji. Postoji rješenje za svaki problem.
“Projekat „Mentalno zdravlje u kadru“ Udruženja Menssana, želi baš to: biti dostupan djeci, pružiti im podršku i uputiti ih na profesionalnu pomoć, usmjeriti ih na sport, umjetnost, kulturu kao vidove osnaživanja sebe i drugih. Kao glavna okosnica projekta film „Hana“ sublimira sve te probleme od vršnjačkog nasilja, mentalnog zdravlja, podrške i rješavanja problema do profesionalne pomoći i sporta i umjetnosti kao pomoćnim oruđima za savladavanje problema. Jedna sasvim obična situacija prerasta u jednu neobičnu reakciju srednjoškolke kojoj je dosta maltretiranja, odraslih i problema. Film će biti prikazan u septembru, na početku sljedeće školske godine u svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, a onda i u cijeloj državi uz nadamo se podršku donatora i sponzora. Zahvaljujući naših koproducentima BHRT-u bit će prikazan i na njihovom kanalu u sklopu Dokumentoranog programa BHRT-a u oktobru. U samom snimanju su nam pomogle i škole glume i baleta Sanjarnica i njihova direktorica i voditeljica Sanela Krsmanović Bistrivoda i njihove polaznice talentovane nove glumice baš kao i njihove kolegice iz škole Helen O'Grady na čelu sa direktoricama Armom Tanović Branković i Šejlom Rizvanbegović-Dvizac.” – kaže Ornela Čolić.
Značaj teme i aktualizacije problema prepoznalo je i Ministarstvo obrazovanja i nauke KS, Ministrastvo kulture i sporta KS, Unicef BiH i Kult. Svi drugi donatori i sponzori su više nego dobrodošli.
“Pandemija virusa COVID-19 vrlo je jasno pokazala neravnopravnost žena i potrebu za ozbiljne analize i promišljanje o rodnoj ravnopravnosti. Uvid u situaciju pruža priliku da se naprave radikalne promjene prije svega u načinu promišljanja ali i vrlo konkretne mjere koje bi ispravile višegodišnje nejednakosti u različitim poljima života. Prvenstveno bi trebalo to da se odnosi na sektore koje su u ovo vrijeme podnijele najveći teret a u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu, žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora, kasirki, njegovateljica, vlasnica malih biznisa i žena koje rade u oblasti sive ekonomije. U videu govore Lejla Zvizdić, urednica i novinarka BHRT i Maja Gasal Vražalica, direktorica Akademije za žene.
Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.
Nakon konsultacija sa vlastima odlučeno je da će 12. Omladinski Film Festival Sarajevo (OFF) biti održan od 24. do 29. jula 2020. godine. Sve aktivnosti festivala bit će prilagođene trenutnoj situaciji, te će većina događaja biti održana u sklopu otvorenih kina u sarajevskim općinama Stari Grad i Centar.
„Ovogodišnji Festival će i pored novonastale situacije okupiti skoro 80 internacionalnih gostiju, članova žirija, te mladih filmskih autora koji su već potvrdili svoj dolazak. Gosti koji zbog pandemije ne budu mogli doći u Sarajevo publici će se predstaviti putem videolinka“, kazao je Kenan Musić, direktor OFF-a.
Na Festivalu će ove godine biti prikazano 18 kratkih filmova, u sklopu selekcije “Wolf Competition“, 10 kratkih filmova u sklopu selekcije “OFF Generation“, te 5 dugometražnih filmova u sklopu selekcije “The biggest 5“.
Ova godina posebno je značajna za OFF s obzirom na to da će na ovogodišnjem festivalu biti prikazane tri regionalne premijere dugometražnih filmova koji su se ove godine našli u selekcijama 75. Berlinale Film Festivala.
„Podprogram ovogodišnjeg festivala „Best of OFF…“ posvećen je glumcu Harris-u Dickinson-u, a tom prilikom bit će prikazana tri filma u kojima je ovaj glumac imao glavne uloge – „Beach rats“ i „Postcard from London“ (u sklopu special screenings-a), te će premijerno u ovom dijelu Evrope biti prikazan film „County Lines“, produciran 2019. godine, a koji je svoju svjetsku premijeru imao na “BFI London“. Ovaj film će otvoriti program dugometražnog filma“, dodao je Musić.
Kompletan ovogodišnji program festivala, raspored filmova po lokacijama, te raspored OFF Buzz zabava i edukativnog programa bit će postepno objavljeni tokom juna i jula.
Prodaja karata za sve programe i događaje počinje 10. jula, a vršit će se online i na prodajnim mjestima u Sarajevu.
U sklopu 12. OFF-a, ove godine realizuje se i edukativni program “25 godina prijateljstva” posvećen godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj program OFF realizuje sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u BiH, s ciljem promovisanja ideje i vizije mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine na ovu temu, kroz prizmu filmske umjetnosti.
Pred nama je još jedan online koncert u sklopu 13. Festivala Majske muzičke svečanosti, Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.
Riječ je o koncertu studenata Odsjeka za klavir, koji su u malo drugačijim uslovima, ali sa jednakim trudom, odlučili da daju svoj doprinos Festivalu. Tako će gledatelji u videu koncerta Odsjeka za klavir čuti studente Kristinu Lazić, Klaru Vukojević, Marka Stojanović, Zerinu Šabotić, Merimu Lokvančić, Aminu Mujalo i Nadira Hošić, iz klasa profesorice Višnje Bakalar i profesora Dragana Opančića.
Kako su tekle pripreme, najbolje pokazuju ovi dijelići dopisivanja u sklopu online nastave:
Hoćemo li skype ili zoom, ma možda može i viber, a i whatsup; hajde, ne valja, kasni zvuk, ne čujem pedal, zarotiraj kameru, kako to naopačke snima, lijevo diskant, desno bas!! Svašta. Šaljite snimke, rok nam je do 10. Upisat ću ti u note. Kako mislite? Aaa, shvatam. Upisala i poslala na skype. Jel jasno – jeste sve mi je jasno. Kad ti je jasno, što ne uradiš? Ne izlazi mi ništa. Šta ima da izlazi, digneš ruku i nogu na drugu dobu. Mirnije, poetično, duboko, vedro i titravo, jedinstven tempo, pulsiranje planete, ne mlati rukama, uho, uho, uho, jasno vodi melodiju. A dinamika. Stalna promjena. Škripi pedal. Uzmi sapun, otvori klavir i nazovi me na viber. Slušni fokus. Nivoi i planovi. Karakter, karakter. Bez napora.
U vremenu izolacije, više od svega tragali smo za mirom, jednostavnošću i lakoćom. Biti jedno s prirodom. Biti dio beskonačnog pulsa svemira. Uspavanka mojim bolima. Melanholija. Borba. O svemu tome, a i o mnogo čemu drugom, u ovom video zapisu pričaju nam studenti Odsjeka za klavir kroz djela Johanna Sebastiana Bacha, Ludwiga van Beethovena, Frédérica Chopina, Johannesa Brahmsa, Sergeja Rahmanjinova i Sergeja Prokofjeva.
