Diplomanti SHL Akademije koji mijenjaju svijet: Ajna Jusić i Emir Zulejhić

Otvoren javni poziv za upis IV generacije polaznika SHL Akademije bio je povod za razgovor sa istaknutim diplomantima SHL Akademije Ajnom Jusić i Emirom Zulejhićem koji ruše stereotipe o mladima kao pasivnim posmatračima društvenih dešavanja jer sa pozicija na kojima se nalaze pozitivno utiču na bh društvo dajući primjer drugim mladima da je promjena društvene realnosti moguća.

Često u medijima možemo pročitati podatke koliko je mladih osoba napustilo Bosnu i Hercegovinu proteklih godina, a nedavno se pojavila i informacija da su u protekle 24 godine samo tri mlade osobe (do 30 godina) bile izabrane u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, u najvažnijem zakonodavnom tijelu u BiH ne sjedi niti jedna mlada osoba, a bolja situacija nije ni na nižim administrativnim nivoima. Od ukupno 470 raspoloživih mjesta u entitetskim i kantonalnim parlamentima/skupštinama, trenutno na samo 27 mjesta sjede osobe mlađe od 30 godina. Ovako niska zastupljenost mladih u zakonodavnim tijelima (oko 5%) jednim dijelom obrazlaže i činjenicu da ne postoje adekvatne mjere vlasti u BiH usmjerene ka zadržavanju mladih u državi.

Statistika često zna da zavara, međutim ako se podudara sa zbiljom, svakodnevnicom i našim iskustvima, onda zaista možemo svjedočiti letargiji i gotovo potpunoj ignoranciji prema mišljenjima i stavovima mladih ljudi od strane državnog aparata. Međutim, ovi podaci također otkrivaju i manjak spremnosti i nedostatak mladih lidera koji će preuzeti odgovornost za vlastitu budućnost i rješavanje društvenih problema.

Akademija za mlade lidere u civilnom društvu Fondacije Schuler Helfen Leben već četvrtu generaciju nudi priliku svim mladim ljudima širom Bosne i Hercegovine da budu nosioci rješenja gorućih društvenih problema. Kroz set različitih edukativnih sadržaja mladi se pripremaju da postanu lideri u svojim zajednicama tj. oni koji će preuzeti odgovornost i ponuditi vlastita rješenja za probleme sa kojima se suočavaju oni i njihovi vršnjaci.

Jedna od istaknutih polaznica druge generacije SHL Akademije je bila i Ajna Jusić, koja je nakon što je postala diplomantica druge generacije Akademije sa pohvalom Nastavničkog vijeća Akademije nastavila svoj aktivistički angažman još značajnije nego ranije.

Na pitanje čime se trenutno zanima i koje aktivnosti sprovodi, Ajna ističe da najviše vremena i truda ulaže u uspostavljanje pravne i društvene vidljivosti djece rođene zbog rata. Ajna navodi neke od aktivnosti koje sprovodi kroz svoj aktivizam:

“Trenutno sam predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata. Pored toga, moja aktivistička duša nema mira. Aktivno se bavim borbom za ženska prava kao članica i aktivistkinja Fondacije CURE, ali isto tako ne zanemarujem činjenicu da je solidarnost jedan od zdravih oblika života. Svoju solidarnost pružam kroz različite oblike omladinskih inicijativa, a jedna od njih je bila inicijativa podrške starijim osobama tokom pandemije koronavirusa. Suštinski radim puno stvari, ali u podlozi svih aktivnosti je moja vjera u solidarnost, empatiju i ljudskost s kojom sam kreirala svoj cilj, a to je da ovu državu ostavim boljim mjestom za sve buduće generacije.”

 Udruženje Zaboravljena djeca rata, Nobelova nagrada za mir, Skupština UN-a

Nastavili smo razgovor sa Ajnom jer su nas zanimala njena iskustva sa Akademije, te kakvi su njeni dojmovi nakon skoro dvije godine otkako je završila Akademiju.

Ajna ističe da je Akademija i znanje sa Akademije njen važan oslonac za sve što radi danas. Jednostavno, iskustva i mogućnosti koje je dobila na Akademiji Ajnu danas vode kroz život aktivistice zbog čega kaže: “Vjerujem da Udruženje Zaboravljena djeca rata ima ovako jaku i uspješnu priču zahvaljujući tome što sam imala priliku biti dio Akademije”.

Ajna dodaje da joj je Akademija bila vjetar u leđa za sve ono što je kasnije uradila, a između ostaloga bila je i govornica na konferenciji povodom dodjele Nobelove nagrade za mir, obratila se i Skupštini UN-a u New Yorku, a od strane britanske agencije Shape History proglašena je za jednu od sedam internacionalnih žena liderica koje svijet treba slaviti u 2020. godini.

Nakon završetka Akademije ona nije zaboravila značaj ovakvog programa te je u trećoj generaciji bila mentorica polaznicima kojima je pomagala svojim stečenim znanjem i iskustvima. Kroz razgovor, Ajna je imala šta poručiti budućim polaznicima Akademije: „Neće niko učiniti ništa umjesto vas. Za bolje sutra morate se boriti sami“, a dodaje i da je upravo ona čekala 20 i više godina da neko nešto za nju učini po pitanju djece rođene zbog rata ali je shvatila da ako ona ne bude ta promjena koju želi da vidi, promjene neće ni biti. Zbog toga se, kaže, upustila u svu ovu borbu.

Za kraj Ajna naglašava da smo svi dužni da ovo društvo ostavimo boljim mjestom za generacije koje dolaze, jer ako ga ostavimo istim, to nas onda ni po čemu ne razlikuje od onih koji su BiH doveli u stanje u kakvom je danas.

Pred kraj razgovora sa Ajnom pridružio nam se i Emir Zulejhić, diplomant prve generacije Akademije i član Alumni grupe Akademije. Alumni grupa Akademije jeste zajednička platforma mladih koji po završetku Akademije zajedno rade različite akcije i inicijative. Značajno je pomenuti inicijativu „Ima l’ mene tu?“ koja je problematizirala političku pismenost i nedovoljan broj mladih ljudi na pozicijama u parlamentima i skupštinama, a upravo su podaci sa početka ovog teksta rezultat rada Alumni grupe SHL Akademije u okviru pomenute inicijative.

Praksa u okviru SHL Akademije kao prilika za zaposlenje

Emir je tokom realizacije svoje prakse u okviru pohađanja SHL Akademije ostvario zaposlenje u UG Zašto ne. Pitali smo Emira čime se trenutno bavi i na šta je fokusiran:

Radim kao projektni koordinator i urednik portala Raskrinkavanje.ba. Već dvije i pol godine svakodnevno pratim i analiziram medije i medijski sadržaj u našoj zemlji, te provjeravam koliko su istinite i potpune informacije koje se objavljuju u medijima. Kroz rad na portalu Raskrinkavanje, surađujem i sa kolegama i kolegicama iz regiona koji također provjeravaju tačnost medijskih informacija, a sa kojima smo osnovali i regionalnu mrežu portala za provjeru činjenica pod nazivom SeeCheck. Raskrinkavanje je i dio međunarodne mreže za provjeru činjenica IFCN, kroz koju ostvarujemo suradnje i partnerstva sa kolegama/icama iz cijelog svijeta, ali i sa globalnim tehnološkim kompanijama poput Facebook-a i Google-a. U vrijeme kada sam radio svoju praksu u UG Zašto ne razvijala se ideja o portalu koji bi provjeravao tačnost medijskih informacija, te sam imao sreću i čast da budem jedan od osnivača ovako značajne regionalne inicijative i da od samog početka radim na njenom razvijanju.“

Emir ističe da osim profesionalnog angažmana radi i na ličnom usavršavanju te smo ga pitali na koji način je pohađanje Akademije imalo utjecaj na njega pa dobili odgovor sa oduševljenjem:

„Sav uspjeh koji je uslijedio poslije prvobitnog momenta sreće, mogu zahvaliti velikim dijelom upravo Akademiji. Osim mreže kontakata i širenja vidika, Akademija je popunila sve rupe mog ličnog razvoja koje je ostavilo formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji pristupa temama i problemima, širina tema koje se obrađuju, sastav predavača ali i način na koji predavači rade sa polaznicima, zajedno sa njihovim otvorenim, temeljitim i zaista unikatnim pristupom – su faktori koji su doprinijeli tome da Akademija bude savršena nadopuna za formalno obrazovanje. Način na koji se na Akademiji uči i razvija je nešto što se ne može vidjeti u srednjim školama i na fakultetima, a sve ovo o čemu govorim je zaista teško verbalizovati i opisati.“

Za kraj smo pitali i Emira koja je njegova poruka za buduće polaznike SHL Akademije.

„Svojim vršnjacima i sugrađanima imam preporučiti i poručiti samo da se za svoje znanje i svoju budućnost trebaju i moraju boriti kontinuirano. Jedini garant uspjeha je želja za napretkom i razvojem uz kontinuirani rad na sebi i na problemima koji nas okružuju. Jedino tako možemo prestati biti prosječni i jedino tako možemo početi mijenjati svijet u kojem živimo, a u kojem ima previše prosječnih i letargičnih.“ rekao je Emir Zulejhić.

Poziv za prijave kandidata za IV generaciju SHL Akademije koju Fondacija Schüler Helfen Leben realizuje uz podršku njemačke vlade otvoren je do nedjelje 31.05.2020. na web stranici www.shlakademija.ba.

 

ONLINE PANEL – Školokrečina; Društvene refleksije obrazovnog sistema u BiH

U ponedjeljak, 01. juna u 12:00 održat će se online panel “Školokrečina: Društvene refleksije obrazovnog sistema u BiH” u okviru koje će govoriti scenarista projekta prof. dr. Nenad Veličković, prof. dr. Dženana Husremović, prorektorka za naučnoistraživački rad UNSA , Nedim Krajišnik iz Centra za obrazovne inicijative Step by step i Marko Antonio Brkić, doktorant na Sveučilištu Hercegovina.

Panel moderira novinar Zoran Ćatić, a prijavu za učešće pošaljite na mail: mebius@bih.net.ba

Kakav je stepen kvaliteta obrazovanja iz perspektive nastavnika, profesora, obrazovnih djelatnika? Ko treba biti inicijator promjena, šta su iskustva iz kojih možemo učiti? Kolika je odgovornost učenika, roditelja, donosioca odluka – neke su od tema predstojećeg panela.

U okviru drugog od tri panela koji će se održati u narednim sedmicama tematiziramo obrazovanje, segmente koji su kroz serijal Školokrečina u posljednjih godinu dana aktualizirani u javnosti, s ciljem formulisanja analize trenutnog stanja u obrazovanju i puta za postizanje  kvalitativnih promjena u  nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini.

Seriju „Školokrečina“ možete pogledati:

https://www.youtube.com/channel/UCJ82_prnXVaLYSJWYdOFcWA 

Svečani koncert odsjeka za duvače Muzičke akademije UNSA- Majske muzičke svečanosti

U okviru online izdanja 13. festivala Majske muzičke svečanosti, Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu je pripremila još jedan koncert. Riječ je o koncertu Odsjeka za duvačke instrumente, na kojem će se predstaviti nekadašnji i sadašnji studenti Muzičke akademije, Rijad Šarić (saksofon), Mirza Sijerčić (saksofon), Merima Hubjer (flauta), Jelena Filipović (flauta), Ariana Piknjač (flauta), Zuhra Melić (horna), Nurija Vranjkovina (horna), Nino Mošmondor (horna), Anesa Lačević (horna), iz klasa profesora Leva Pupisa, profesora Sakiba Lačevića i profesora Asima Gadže. Izvođači će gledateljima prezentirati djela za saksofon kompozitora Astora Piazzolle, djela za flautu kompozitora Georgesa Hüe i Alberta Roussela uz klavirsku pratnju više umjetničke saradnice Lejla Klepo Hadžić, a koja su pripremljena u vremenu izolacije, ali i sa prethodnih koncerata, djelo za kvartet horni kompozitora Richarda Wagnera i koncert za flautu Wolfganga Amadeusa Mozarta uz pratnju orkestra Sarajevske filharmonije.

Mentalno zdravlje u kadru filma “Hana”

Ideja Menssane jeste da kroz kratki igrani film približi ideju o traženju pomoći i ukaže da postoje alternative i prije eskalacije problema, koji su dostupni servisi podrške u adolescenskoj krizi u i koliko je važno na vrijeme potražiti pomoć. Suština je projekta koji će biti zaokružen filmom Hana, scenaristice Ornele Čolić koja je i režirala film.

….Ovo je film o svima nama. O meni, o tebi, o vama…

Srednja škola, odrastanje, promjene, prilagođavanje.  Ponekad zaboravimo, vjerovatno nesvjesno, koliko nam je svima taj period života bio izazovan. Uz pomoć prijatelja, roditelja ili pedagoga znalo nam je biti bolje ili lakše. U vremenu slavne „otuđenosti“ kada smo svi zajedno online, ali sami realno, kako se otvoriti? Kome vjerovati? Koga pitati za pomoć?

Ismijavanje, zadirkivanje, uvrede i fizički sukobi postali su svakodnevnica školskih učenika i učenica. Nema tu ničeg sramnog niti herojskog da bi to sve zadržali za sebe. Sve te „uobičajne“ pojava koju treba prijaviti, o kojoj pričati i koju treba aktualizirati. Djeci treba pokazati da izlaz postoji. Postoji rješenje za svaki problem.

“Projekat „Mentalno zdravlje u kadru“ Udruženja Menssana, želi baš to: biti dostupan djeci, pružiti im podršku i uputiti ih na profesionalnu pomoć, usmjeriti ih na sport, umjetnost, kulturu kao vidove osnaživanja sebe i drugih. Kao glavna okosnica projekta film „Hana“ sublimira sve te probleme od vršnjačkog nasilja, mentalnog zdravlja, podrške i rješavanja problema do profesionalne pomoći i sporta i umjetnosti kao pomoćnim oruđima za savladavanje problema. Jedna sasvim obična situacija prerasta u jednu neobičnu reakciju srednjoškolke kojoj je dosta maltretiranja, odraslih i problema. Film će biti prikazan u septembru, na početku sljedeće školske godine u svim osnovnim i srednjim školama u Kantonu Sarajevo, a onda i u cijeloj državi uz nadamo se podršku donatora i sponzora. Zahvaljujući naših koproducentima BHRT-u bit će prikazan i na njihovom kanalu u sklopu Dokumentoranog programa BHRT-a u oktobru. U samom snimanju su nam pomogle i škole glume i baleta Sanjarnica i njihova direktorica i voditeljica Sanela Krsmanović Bistrivoda i njihove polaznice talentovane nove glumice baš kao i njihove kolegice iz škole Helen O'Grady na čelu sa direktoricama Armom Tanović Branković i Šejlom Rizvanbegović-Dvizac.” – kaže Ornela Čolić.

Značaj teme i aktualizacije problema prepoznalo je i Ministarstvo obrazovanja i nauke KS, Ministrastvo kulture i sporta KS, Unicef BiH i Kult. Svi drugi donatori i sponzori su više nego dobrodošli.

https://www.facebook.com/jovancic.family/videos/246032043446036/?v=246032043446036

Na Grani Zelenoj – Žene na “prvim linijama” u drugom planu

foto: Banksy

“Pandemija virusa COVID-19 vrlo je jasno pokazala neravnopravnost žena i potrebu za ozbiljne analize i promišljanje o rodnoj ravnopravnosti. Uvid u situaciju pruža priliku da se naprave radikalne promjene prije svega u načinu promišljanja ali i vrlo konkretne mjere koje bi ispravile višegodišnje nejednakosti u različitim poljima života. Prvenstveno bi trebalo to da se odnosi na sektore koje su u ovo vrijeme podnijele najveći teret a u kojima žene čine većinu radne snage, ali su slabije plaćene – poput žena zaposlenih u ugostiteljstvu, žena koje rade na poslovima čišćenja i održavanja prostora, kasirki, njegovateljica, vlasnica malih biznisa i žena koje rade u oblasti sive ekonomije. U videu govore Lejla Zvizdić, urednica i novinarka BHRT i Maja Gasal Vražalica, direktorica Akademije za žene.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

OFF od 24. do 29. jula: Otvorena kina, 40 filmova i više od 80 internacionalnih gostiju

Nakon konsultacija sa vlastima odlučeno je da će 12. Omladinski Film Festival Sarajevo (OFF) biti održan od 24. do 29. jula 2020. godine. Sve aktivnosti festivala bit će prilagođene trenutnoj situaciji, te će većina događaja biti održana u sklopu otvorenih kina u sarajevskim općinama Stari Grad i Centar.

„Ovogodišnji Festival će i pored novonastale situacije okupiti skoro 80 internacionalnih gostiju, članova žirija, te mladih filmskih autora koji su već potvrdili svoj dolazak. Gosti koji zbog pandemije ne budu mogli doći u Sarajevo publici će se predstaviti putem videolinka“, kazao je Kenan Musić, direktor OFF-a.

Na Festivalu će ove godine biti prikazano 18 kratkih filmova, u sklopu selekcije “Wolf Competition“, 10 kratkih filmova u sklopu selekcije “OFF Generation“, te 5 dugometražnih filmova u sklopu selekcije “The biggest 5“.

Ova godina posebno je značajna za OFF s obzirom na to da će na ovogodišnjem festivalu biti prikazane tri regionalne premijere dugometražnih filmova koji su se ove godine našli u selekcijama 75. Berlinale Film Festivala.

„Podprogram ovogodišnjeg festivala „Best of OFF…“ posvećen je glumcu Harris-u Dickinson-u, a tom prilikom bit će prikazana tri filma u kojima je ovaj glumac imao glavne uloge – „Beach rats“ i „Postcard from London“ (u sklopu special screenings-a), te će premijerno u ovom dijelu Evrope biti prikazan film „County Lines“, produciran 2019. godine, a koji je svoju svjetsku premijeru imao na “BFI London“. Ovaj film će otvoriti program dugometražnog filma“, dodao je Musić.

Kompletan ovogodišnji program festivala, raspored filmova po lokacijama, te raspored OFF Buzz zabava i edukativnog programa bit će postepno objavljeni tokom juna i jula.

Prodaja karata za sve programe i događaje počinje 10. jula, a vršit će se online i na prodajnim mjestima u Sarajevu.

U sklopu 12. OFF-a, ove godine realizuje se i edukativni program “25 godina prijateljstva” posvećen godišnjici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovaj program OFF realizuje sa Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u BiH, s ciljem promovisanja ideje i vizije mladih ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine na ovu temu, kroz prizmu filmske umjetnosti.

 

Online koncert studenata Odsjeka za klavir u sklopu 13. Festivala Majske muzičke svečanosti!

Pred nama je još jedan online koncert u sklopu 13. Festivala Majske muzičke svečanosti, Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.

Riječ je o koncertu studenata Odsjeka za klavir, koji su u malo drugačijim uslovima, ali sa jednakim trudom, odlučili da daju svoj doprinos Festivalu. Tako će gledatelji u videu koncerta Odsjeka za klavir čuti studente Kristinu Lazić, Klaru Vukojević, Marka Stojanović, Zerinu Šabotić, Merimu Lokvančić, Aminu Mujalo i Nadira Hošić, iz klasa profesorice Višnje Bakalar i profesora Dragana Opančića.

Kako su tekle pripreme, najbolje pokazuju ovi dijelići dopisivanja u sklopu online nastave:

  • Hoćemo li skype ili zoom, ma možda može i viber, a i whatsup; hajde, ne valja, kasni zvuk, ne čujem pedal, zarotiraj kameru, kako to naopačke snima, lijevo diskant, desno bas!! Svašta. Šaljite snimke, rok nam je do 10. Upisat ću ti u note. Kako mislite? Aaa, shvatam. Upisala i poslala na skype. Jel jasno – jeste sve mi je jasno. Kad ti je jasno, što ne uradiš? Ne izlazi mi ništa. Šta ima da izlazi, digneš ruku i nogu na drugu dobu. Mirnije, poetično, duboko, vedro i titravo, jedinstven tempo, pulsiranje planete, ne mlati rukama, uho, uho, uho, jasno vodi melodiju. A dinamika. Stalna promjena. Škripi pedal. Uzmi sapun, otvori klavir i nazovi me na viber. Slušni fokus. Nivoi i planovi. Karakter, karakter. Bez napora.

U vremenu izolacije, više od svega tragali smo za mirom, jednostavnošću i lakoćom. Biti jedno s prirodom. Biti dio beskonačnog pulsa svemira. Uspavanka mojim bolima. Melanholija. Borba. O svemu tome, a i o mnogo čemu drugom, u ovom video zapisu pričaju nam studenti Odsjeka za klavir kroz djela Johanna Sebastiana Bacha, Ludwiga van Beethovena, Frédérica Chopina, Johannesa Brahmsa, Sergeja Rahmanjinova i Sergeja Prokofjeva.

ONLINE PANEL – Školokrečina; Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?

U petak, 22. maja u 12:00 održat će se online panel “Školokrečina“:   “ Šta je pokazalo online obrazovanje u BiH?” u okviru koje će govoriti scenarista projekta prof. dr. Nenad Veličković, glumica Jasna Diklić i producentica projekta  Duda  Sokolović. Panel moderira novinar Zoran Ćatić, a prijavu za učešće pošaljite na mail:  mebius@bih.net.ba

Je li online sistem obrazovanja uzrokovan pandemijom korona virusa pokazao nove probleme obrazovanja u Bosni i Hercegovini? Jesu li se roditelji po prvi put suočili sa informacijama koje njihova djeca uče u školama, znanjem i stilom predavanja nastavnika i profesora? Šta smo naučili iz online nastave što možemo primjeniti u školskim učionicama? ​

U okviru prvog od tri panela koji će se održati u narednim sedmicama tematiziramo obrazovanje, segmente koji su kroz serijal Školokrečina u posljednjih godinu dana aktualizirani u javnosti, s ciljem formulisanja analize trenutnog stanja u obrazovanju i puta za postizanje  kvalitativnih promjena u o nastavnim planovima i programima u Bosni i Hercegovini.

Otvorenje Historijskog muzeja BiH

U ponedjeljak, 18.5.2020. godine, povodom Međunarodnog dana muzeja će biti otvoren Historijski muzej BIH. Muzej je zbog pandemije korona virusa bio zatvoren dva mjeseca, a muzejske aktivnosti su se odvijale u virtuelnom svijetu.

Muzej je za vrijeme panedmije u digitalnom obliku predstavio pet muzejskih postavki i otvorio dvije nove izložbe. Kroz video prezentacije su se bosanskohercegovačkoj javnosti pričale muzejske priče, koje su bile emitovane na društvenim mrežama muzeja i na TV Sarajevo. Međutim, tim muzeja je tokom dežura radio na fizičkim pripremama muzeja za ponovno otvorenje – kako bi muzej bio sigurno okruženje za vrijeme trajanja pandemije.

Historijski muzej BiH, kao jedna od kulturnih institucija od državnog značaja, ovogodišnji Međunarodni dan muzeja dočekuje s radošću, ali i neizvjesnošću: kriza uzrokovana pandemijom je muzeju uskratila resurse od vlastitog rada, a pomoć države je i ovaj put izostala.

U ponedjeljak, 18. maja 2020. godine, će ulaz u muzej biti besplatan. Pod ovogodišnim sloganom “Muzeji za jednakost: raznolikost i inkluzija” će posjetiocima biti na raspolaganju izložba “Zagrljaji” Safeta Zeca, ali i druge muzejske postavke: stalna postavka “Opkoljeno Sarajevo”, “15 godina” Jima Marshalla, “Otvoreni depo”, “Polet žena”, izložba “Mi, izbjeglice”. Muzej će biti otvoren od 9  do 21 sat. Posjetioci se mole da se pridržavaju novog muzejskog bontona koji će biti predstavljen kroz društvene mreže muzeja, ali i na ulazu muzeja –  ali i da i ovaj put podrže Historijski muzej BIH!

Dobro nam došli!

Bend Činčila je objavio novi spot!

Sarajevski alternativni bend Činčila je objavio svoj novi video spot “Gdje mi je glava”, pod etiketom izdavačke kuće Lampshade Media. Tema pjesme se bavi savremenim čovjekom i njegovom potragom za duhovnom transformacijom. Pjesma postavlja univerzalno pitanje, “Gdje nam je glava”, što se metaforički odnosi na to, jesmo li uopšte svjesni sebe, svojih djela i okruženja u kojem živimo. Stihovi: “Gdje mi je glava, ko u njoj spava i ko je upravlja”, upućuju na lično preispitivanje, da li uopšte imamo kontrolu nad sopstvenim mislima i djelima, budući da živimo u sistemu koji nameće svoje vrijednosti, oblikuje stil života, pa time i svijest čovjeka.

Pjesmu nadopunjava i karakterističan video spot, koji prikazuje individualca koji putuje iz urbane u prirodnu sredinu, te se tokom svog putovanja zaustavlja unutar devastiranih prostora, koji su refleksija mračne prošlosti ovog podneblja. On ih napušta i kreće se ka prirodnom staništu, što simbolizira pročišćenje i pronalazak duhovnog mira.

Frontmen benda Vanja Solaković je izjavio: “Došli smo do momenta u kojem je čovjek na ivici vlastite egzistencije, živjeli smo “bez glave”, zanemarujući osnovne prirodne principe. Nadam se da će čovječanstvo nakon ove krize krenuti u pravom smijeru”.

Snimanje spota i režiju potpisuje Romano Kuduzović, dok je CGI composting radio Admir Šljivnjak.

Mix i mastering je radio Haris Saračević, a zvuk je snimao Kemal Sulejmanović.