Autor: urednik

Emi Trnke, objavila je svoj novi singl “One Word”, za koji je snimila i spot. Ona je iskoristila period izolacije za rad na svojim novim projektima.

Tekst i muziku uradila je samostalno kao i sve instrumente i programiranje. Zajedno sa ocem Muhamedom Trnkom je odradila aranžman za novu pjesmu, koji je još snimio gitare.

Emi je treći razred Srednje muzičke škole u Sarajevu – smjer klavir, i već duže vrijeme se, pored sviranja klasičnog klavira, bavi pisanjem tekstova i muzike. Muzički smjer koji preferira je indie pop.

Inspiraciju pronalazi svuda oko sebe, u svojoj svakodnevici, doživljajima i muzici koju sluša.

“Moji skoriji planovi su da uradim varijantu tiny desk koncerta, naravno kad se smiri trenutna situacija, a upravo koristim priliku za finalizaciju svojih pjesama i plana za promociju istih”, poručila je Emi.

u četvrtak, 7. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena treća od ukupno pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je Nejra Nuna Čengić.
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi. naziv je zbornika radova kojeg urednički potpisuju Don Kalb i Gábor Halmai a koju je s engleskog jezika prevela Adisa Okerić Zaid. Ova knjiga doprinosi razumijevanju rastućeg nacionalističkog populizma u istočnoj i zapadnoj Evropi kroz klasnu perspektivu. Fokus autora/ica nije na pokretima, političarima i formalnim ideologijama nego na društvenim grupama koje su njihovi glasači/ice – radničkoj klasi u najširem smislu na šta upućuje i sljedeći citat.
„Nacionalizam i etnicitet nisu samo razgovori, nego znakovi koji proizlaze i izvode svoje značenje iz polja moći u vanjskom svijetu. Pravi društveni susreti nisu slobodno plutajući, kao u konverzacijskom eksperimentu, nego se odvijaju unutar određenih interakcijskih arena, prožeti historijama i doživljajima moći i bespomoćnosti. Jednako je važno naglasiti da moć ne leži samo u autoritativnim institucijama, niti u taktikama otpora koje koriste bespomoćni. Moć je relacijska, kontekstualna, višeslojna i djeluje na više ljestvica. Stoga se apstraktna teorija moći ne može postići; način interakcije između različitih hijerarhija i polja i njihovog međusobnog sudaranja uvijek zavisi od historijskog i prostornog konteksta. Stvaranje mjesta, stvaranje nacije i stvaranje klase moraju se tumačiti iz šire perspektive, a ne samo perspektive lokaliteta, nikad ne gubeći iz vida duboko situirane lokalne aktere u njihovim jedinstveno strukturiranim poljima moći, koji žive svoje osobite i kontradiktorne historije“, stoji u knjizi Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi.

Dražen Barbarić, politolog i docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u recenziji povodom objavljivanja prijevoda ove knjige navodi kako ona predstavlja izuzetno značajan doprinos multidisciplinarnom razumijevanju savremenih trendova proučavanja fenomena nacije i nacionalnih identiteta i „upozorava da zanemarivanje klasnoga identiteta ostavlja ozbiljne propuste u bilo kojoj vrsti interpretiranja navedenih fenomena.“

Anđela Pepić, doktorantica na na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci – istraživačka oblast sociologija, pišući recenziju o ovom zborniku navodi važnost njegove sveobuhvatnosti u geografskom smislu te ukazivanje na različite manifestacije ali „identično postojanje i razvoj podrške desnom populizmu od strane radničke klase koja ne mora nužno imati i jasno izraženu klasnu svijest“. Pepić takođe navodni značaj zbornika sa aspekta razumijevanja i poređenja i u kontekstu prostora bivše Jugoslavije, a naročito Bosne i Hercegovine „jer daje osnov za dalja istraživanja na koje načine je (etno)nacionalizam ušao u pore i strukturu radničke klase u jednom multikulturalnom okruženju. Takođe, karakteristika koja ovoj knjizi daje prednost nad ostalim koje se bave razvojem desničarskog populizma jeste njena oslonjenost na konkretna istraživanja, na intervjue sa radnicima…“, smatra Pepić, koja će uz Dražena Barbarića i Asima Mujkića, redovnog profesora na filozofskoj grupi predmeta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sarajevu, govoriti na predstojećoj promociji.

Svi koji žele prisustvovati online promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

Intervju sa Don Kalbom, jednim od urednika zbornika a povodom objavljivanja prijevoda na bhs jezik možete pročitati na stranici Mreže za izgradnju mira:
https://www.mreza-mira.net/vijesti/aktivnosti-mreze/naslovi-nacije-podteksti-klase/

Više informacija o ediciji Re:politiko možete pronaći na Facebook stranici:
https://www.facebook.com/Literatura-o-populizmu-etno-nacionalnoj-i-religijskoj-radikalizaciji-100273694910691/?modal=admin_todo_tour

Tokom četvrte sedmice program „Naša staništa“ (Our Habitats) predstavlja retrospektivu estetski i društveno subverzivih audio-vizualnih radova Jean-Gabriela Périota

Od srijede, 6. maja do utorka 12. maja 2020. godine, u sklopu online programa “Naša staništa”, svaki dan s početkom u 18h, Pravo Ljudski predstavlja 16 filmova francuskog reditelja Jean-Gabriel Périota.

Jean-Gabriel Periot je filmski radnik čiji nas filmovi konfrontiraju sa mogućnošću različitog čitanja povijesne arhive, a mogu se smjestiti na raskršće dokumentaristike, animacije i eksperimentalnog. Snažno politički i društveno angažirani i intenzivni, gotovo svi njegovi radovi dovode u pitanje nepravedno uspostavljene društvene hijerarhije, globalnu i lokalnu ekonomsku ovisnost, institucionalizirano nasilje, nasilje ljudi nad ljudima, zlouporabu vlasti i rat.

Filmovi Jean-Gabriela su prikazivani i nagrađivani širom svijeta, kako u okviru kulturnih i umjetničkih platformi, tako i u javnim prostorima, pokrećući rasprave i osjećaj za hitnost u djelovanju, propitujući općeprihvaćene postupke u povijesnim i suvremenim narativima.

Bliski je prijatelj Pravo Ljudski Film Festivala i grada Sarajeva, a njegov rad smatramo vrlo bliskim našoj ideji o društvenoj i političkoj odgovornosti suvremenog umjetnika.

Otvoreni program Pravo Ljudski Film Festivala „Naša staništa“ je tokom dvije sedmice pogledalo 5030 ljudi, a samo je ove sedmice putem drustvenih mreza doseg programa bio preko 10000 ljudi.

Program „Naša staništa“ nastao je kao rezultat saradnje, podrške i solidarnosti autora i autorica koji su tokom proteklih godina bili dio Pravo Ljudski Film Festivala. Kuratori programa su Diogo Pereira i Kumjana Novakova, a projekcije su svaki dan u 18h na zvaničnom vimeo kanalu i Facebook stranici Pravo Ljudski Film Festivala. Sve su projekcije otvorene. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #ourhabitats, #imaginenewworld i #pravoljudski na društvenim mrežama.

u srijedu, 6. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena druga od pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Populizam i politika, politika identiteta, jezik i identitet, politika patrijarhata u okolnostima u kojima se čini kako nema kraja usponu desničarskih političkih stranaka neovisno o kojoj teritoriji je riječ neke su od tema knjige Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorice Ruth Wodak, u prijevodu Aide Spahić s engleskog jezika, a koja će biti predstavljena drugog dana programa Sedmica knjige posvećenog predstavljanju i razgovoru o zbirci Re:politiko. Zbog činjenice da su desničarske populističke stranke odmakle od margina u mnogim državama članicama EU, ova knjiga je prema riječima autorice „pokušaj da se trasiraju, shvate i objasne putanje takvih stranaka od margina političkog krajolika, kroz transformacije iz rubnih stranaka koje su prvobitno ismijavane i smatrane nevažnim, do centra, ispoljavajući općenit pomak ka desnici u svom figurativnom usponu“. Istražujući mikropolitiku desničarskih populističkih stranaka Wodak uvjerljivo pokazuje i upozorava na svakodnevnost i normalizaciju nacionalističke, ksenofobne, rasističke i antisemitske retorike, te porast ksenofobije nakon pada Željezne zavjese i migracija stanovništva.

Ruth Wodak je austrijska lingvistica, ugledna profesorica i voditeljica studija diskursa na Odjelu za lingvistiku i engleski jezik na Univerzitetu Lancaster i profesorica lingvistike na univerzitetu u Beču.
Njen rad najčešće je fokusiran na istraživanje diskursa i kritičku analizu diskursa. Članica je uredništva niza lingvističkih časopisa.

Pišući knjigu Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorica je s razlogom navela vlastita uvjerenja od prije 20 godina koja su podrazumijevala da desničarski populizam nije kratkoročna pojava, dodajući kako je vjerovatno jako mali broj teoretičara i teoretičarki mogao zamisliti da će 2014. godine takve stranke biti u stanju da dobiju na izborima za Evropski parlament u Francuskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu „državama koje su oduvijek formirale cordon sanitaire protiv učešća desničarskih populističkih stranaka na vlasti od kraja Drugog svjet­skog rata. Danas je desničarski populizam, u svim svojim oblicima, postao mejnstrim politička sila u brojnim evropskim državama i šire. Gotovo je trivijalna posljedica da se date politike i strategije, ideologije i imaginariji moraju stoga uzimati zaozbiljno, analizirati, tumačiti i objašnjavati. Brojni žanrovi kojima se takve politike šire moraju biti pažljivo ispitani da bi se shvatio izborni uspjeh takvih stranaka, zašto ih mnogi glasači i glasačice, i mladi i stari, smatraju privlačnim u određenim nacionalnim kontekstima, a u drugima ne. Stoga je neophodna detaljna i sistematična kritička analiza komunikacijske dinamike, retoričkih obrazaca i argumentacijskih shema“, napisala je Wodak, dodajući kako se nakon analize politike prošlosti i historije desničarskih populističkih pokreta u Evropi i šire, važno postaviti pitanja koja se tiču razloga uspjeha ovih stranaka te da li postoje opšti obrasci koji se mogu utvrdili ili je svaka desničarska populistička stranka tako specifična da međusobno nisu usporedive.

Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci na Katedri za novinarstvo i komunikologiju, u recenziji povodom objavljivanja ove knjige u prijevodu na bhs jezik naveo je kako je knjiga Ruth Wodak svojevrsna enciklopedija objašnjenja o istoriji, politologijii, psihologiji, komunikologiji, sociologiji i lingvistici. „Svako poglavlje je kao jedan poseban naučni rad, ali autorica ne dopušta da izgubi glavnu nit argumentacije: dokazati kojim sredstvima se desničarski populisti služe kako bi osvojili vlast (iako se, prema objašnjenju autorice, oni rijetko kada zadrže na vlasti, osim nekoliko izuzetaka). Koristeći analizu toposa desničarskih populista, stiče se dojam da autorica ističe jednu tehniku, jednu diskurzivnu radnju koja je najčešća: proračunata ambivalentnost“, navodi Vukojević.

Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo, u recenziji upućuje na korištenje knjige Ruth Wodak kao kritičkog alata od strane različitih aktera i akterki koji su posvećeni pozitivnim društvenim vrijednostima, a posebno u Bosni i Hercegovini u kojoj se čini da je desničarski populistički novogovor postao mainstream.
„Desni populizam predstavlja trend koji traje duže vrijeme, ukazujući na slabosti formalnih demokratskih institucija i političkih organizacija, nedovoljnu ukorijenjenost demokratske političke kulture u populaciji i svojevrsnu svjesnu nesvjesnost medija da o ovom fenomenu treba da informišu na adekvatniji način. Od ove boljke nije izuzetno nijedno društvo ma kako kotiralo na ljestvici demokratske konsolidacije i poštovanja ljudskih prava“, objašnjava Popov Momčinović.

Na sutrašnjoj online promociji o knjizi Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače, pored Zlatiborke Popov Momčinović i Borislava Vukojevića govoriće profesorica na Fillozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici Zilka Šiljak i Nebojša Jovanović, asistent  na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

Svi koji žele prisustvovati promociji putem platforme Zoom za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

Kultura i umjetnost u vrijeme izolacije

Goethe institut u Bosni i Hercegovini u okviru projekta, platforme za diskurs savremene kulture u BiH i Njemačkoj „Kunstforum“, organizuje 7. maja2020. godine u 18 časova, putem live streama,  na javnu sesiju s temom posvećenoj kulturi i umjetnosti u vrijeme izolacije i samoizolacije koje su izazvane virusnom pandemijom. Gosti drugog izdanja „Kunstforuma“ su umjetnica Selma Selman i književnik Almir Imširević, a sesiju će moderirati Đorđe Krajišnik, književni kritičar i novinar.

Pandemija virusa COVID-19 umnogome je pogodila i kulturne i umjetničkeinstitucije. Brojni umjetnici i kulturni radnici su sada stavljeni pred velike izazove, sa jedne strane, postavlja se pitanje kako stvarati u suženim okvirima aktuelnog trenutka, a, sa druge strane, nemogućnost javnog manifestiranja umjetničke i kulturne produkcije dovela je u probleme mnoge umjetnike i kulturne radnike koji žive od stvaralaštva i njegovog javnog prikazivanja. Sve aktivnosti izvedbenih umjetnosti i javnih događaja su do daljnjeg suspendirane, a svi planirani događaji suili odgođeni ili premješteni u online prostor interneta. Sa našim gostima ćemo se, u okviru drugog „Kunstforuma“, pokušati dotaći pitanja iskustva rada i stvaralaštva putem interneta, koliko ono sužava prostor ili otvara nove mogućnosti, te šta kultura i umjetnost mogu ponuditi u okolnostima smanjenih društvenih aktivnosti. Također, nastojaćemo pokrenuti i pitanje budućnosti, odnosno opstanka institucija kulture i umjetnosti u vremenu nakon krize.

Imajući na umu da će sesija biti otvorena za javnost i da će razgovor biti vođen u realnom vremenu, pozivamo vas da se aktivno, putem Facebook stranice Goethe instituta u BiH, uključite u razgovor svojim pitanjima i komentarima, koji će, u okviru live sesije „Kunstforuma“,biti omogućeni.

 O Gostima

Selma Selman je umjetnica romskog porijekla i aktivistkinja, rođena 1991. godine u Bihaću, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2014. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci, na Odsjeku za slikarstvo. Godine 2018. je magistrirala na Univerzitetu Sirakuza u Saveznoj Državi New York, u oblasti transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa. Dobitnica je nagrade „Zvono“, koja se dodjeljuje mladim umjetnicima u Bosni i Hercegovini, čime je osvojila i rezidencijalni boravak u New Yorku. Učestvovala je na Međunarodnoj ljetnjoj akademiji „Arte Util“ umjetnice Tanie Bruguere 2013. godine, u Salzburgu. Godine 2018, dodijeljena joj je Nagrada za mladu evropsku umjetnicu (Trieste Contemporanea Award). U 2018. godini nominirana je za Forbes 30 do 30 godina za Umjetnost i stil, au 2019. godini bila je dobitnica nagrade „White Aphroid“ za izvanredno umjetničko ostvarenje. Njeni radovi prikazani su na na 58. venecijanskom bijenalu u Veneciji, Kunstquartier Bethanienu u Berlinu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji Acb u Budimpešti, galeriji „New Children“ u New Orleansu, L'Onde centru za umjetnost u Parizu, muzeju „Queens“ u New Yorku, The Creative Time Summitu u Miamiju, Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci, Villi Romana u Firenzi, teatru „Maxim Gorki“ u Berlinu, Boutique Galerie u New Yorku, a imala je i brojna druga učešća. Selma Selman je i osnivačica Fondacije „Marš u školu!“/Get The Heck To School!, čiji je cilj da ohrabri i osnaži romske djevojčice širom svijeta koje se suočavaju sa siromaštvom i društvenim isključivanjem. Živi i radi u SAD-u i u Evropi.

Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. radi kao predavač i dramaturg. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava…“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“… Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francuskoj i bosanskoj antologiji savremene drame. Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima u BiH. Do sada je objavio dvije knjige drama, te knjigu kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“. Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarista igranog filma „Mliječni put“. Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene „Obala“, niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.

O PROJEKTU

Projekt “Kunstforum” podrazumijeva organizaciju tribina na teme iz kulture koje bi se doticale aktuelnih pitanja u pogledu međusobnog odnosa raznih umjetnosti, veza umjetnosti koja nastaje na raznim jezicima u evropskom kontekstu, kao i relacija koje umjetnost danas uspostavlja u društvenom i političkom kontekstu. Poseban fokus „Kunstforum“ projekta usmjeren je na tematiziranje savremene njemačke kulture i umjetnosti, te njenog uticaja i veza s prostorom nekadašnje Jugoslavije. Projekat je pokrenut sa ciljem boljeg povezivanja između kultura, ali i sa misijom vraćanja u javni prostor razgovora o kulturi i umjetničkom stvaranju koji prevazilaze deklarativne i svečarske manifestacije i nastoje ponuditi neke nove odgovore i promišljanja aktuelnog trenutka i njegovih fenomena.

U srijedu 6. maja u 18h, putem YouTube kanala Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, publika će moći pogledati predstavu “Caroline Neuber”, Nebojše Romčevića,  a u režiji Roberta Raponje.
Link će biti dostupan 24h!
Predstava je nastala u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a.  Svoju premijeru imala je 16. 4. 2000. godine na sceni Kamernog teatra 55.

 U predstavi igraju/ Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Žan Marolt, Dragan Jovičić, Gordana Boban, Zoran Bečić, Tatjana Šojić, Rade Čolović, Sead Pandur, Alen Muratović
Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Kemal Hrustanović, a kostimografiju Vanja Popović.

„Dramski sukob započinje odnosom kćer, glumica otac, glumac i razvija se na liniji Caroline Neuber, reformator glume s beskompromisnom vjerom u moć umjetnosti, naspram putujućeg glumca Hanswursta, histriona koji je uvijek na usluzi, kako narodu, tako i vlasti. Tako lični sukob prerasta u sukob dvaju koncepata teatra, dvaju principa umjetničkog života.” – Dubravka Zrnčić Kulenović

 “Za glumce kažu da igrajući druge likove i tuđe sudbine, ostaju bez svojih, i da su to ljudi sa darom da dočaraju upečatljiva ljudska svojstva kojih sami nemaju. Ako je to i istina, Caroline Neuber je upravo suprotnost od toga! Ne samo velika glumica, ona je i velika ličnost, osoba s vizijom i idejama. Puninom svoga bića, ovaj me je lik velike strasti i autentične inspiracije osvojio i povukao za sobom neizvjesnom deltom stvaranja.”  – Robert Raponja

Kako bi analizirala rat, izbore, proces kreiranja, usvajanja i provođenja javne politike, porodicu, industriju ili instituciju, rodna analitičarka uvijek počinje pitanjima: Gdje su žene? Koje to tačno žene? Zatim: Gdje su muškarci? Koji to tačno muškarci? Potom: Ko je smjestio žene ovdje, a muškarce tamo? Ko profitira od toga gdje su muškarci, a gdje žene? Ko je u nepovoljnom položaju zbog ovih rodnih aranžmana? Naposljetku: Šta žene, a šta muškarci misle o tome? Kako se nose s tim? i Kada pružaju otpor?

Cynthie Enloe, Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice autorice

U utorak, 5. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena prva od pet online promocija u okviru Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice autorice Cynthie Enloe u prijevodu Gorane Mlinarević s engleskog jezika, prva je knjiga iz edicije Re:politiko koja će biti predstavljena bosanskohercegovačkoj javnosti. Pišući o feminističkoj znatiželji, globaliziranom militarizmu, militariziranosti nacionalne sigurnosti, o globalnom, lokalnom i ličnom u prekomjerno militariziranom vremenu u kojem neka društva istrajavaju na postojećoj militarizaciji a druga se iznova militariziraju, Cynthia Enloe u knjizi postavlja jedno od ključnih pitanja – može li ijedno društvo uspješno ukinuti militarizirajuće dinamike ako ozbiljno ne razmatra djelovanje patrijarhata? Baveći se poznatim događajima širom svijeta i svakodnevnim „malim“ situacijama kroz rodnu prizmu, autorica dekonsturiše pojmove globalizacije i militarizma u svim oblicima, otkrivajući potpuno nove dimenzije u odnosu na način na koji im se obično pristupa. S obzirom na zajedničku logiku u njihovoj pozadini Enloe nudi smjernice za promjene.

Cynthia Enloe je feministička teoretičarka, spisateljica i profesorica. Zaposlena je na američkom Clark Univerzitetu, na odsjecima za političke nauke, ženske i rodne studije. Međunarodno je priznata po svom doprinosu razumijevanju odnosa militarizma i patrijarhata, te doprinosu unutar polja feminističkih međunarodnih odnosa. Autorica je velikog broja knjiga. Zahvaljujući njenom pristupu bolje razumijemo militarizaciju u širem okviru, ali i u lokalnom kontekstu. Dio iz intervjua koji je objavljen povodom prijevoda knjige Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice na bhs jezik to dodatno potkrepljuje.

„Kroz generacije smo učili da su i druge stvari bitne jednako kao vojske, budžeti, milicije: Koje su priče sadržane u našim školskim udžbenicima? Šta ili ko se slavi spomenikom u javnom parku? Na temelju kojih radnji nekoga kvalificiramo kao ‘heroja’?
Možda bi bilo dobro osvrnuti se na ideje koje hrane militarizam (ili njihove alternative) tako što ćemo obrnuti pitanja: Koje priče su izostavljene iz naših školskih udžbenika? Šta je to što ne veličamo spomenikom? Čije radnje su bile hrabre i nesebične, ali se rijetko smatraju herojstvom?
Pokušajte napraviti listu. I onda postavite pitanje zašto ne? Šta je to u našem društvu, ili u nama samima, što sprečava ove priče, ove spomenike, ova javna priznanja“, rekla je Enloe.

Biserka Košarac, profesorica na Katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pišuću recenziju o knjizi Cynthiae Enloe navodi kako samo istraživanje procesa militarizacije pored feminističke znatiželje zahtijeva i praćenje promjenljivih rodnih obrazaca tokom dužeg perioda.
„Na kraju autorica ističe da je militarizacija proces koji povezuje lično, lokalno, nacionalno i globalno i njeno proučavanje zahtijeva višestruke vještine i uvažavanje različitih perspektiva. Ali ono što je važno je da militarizacija nije neizbježan proces i da se može zaustaviti razvijanjem feminističke znatiželje i rodno kompetentne analize orodnjene globalizovane militarizacije uz istovremeni društveni angažman“, objašnjava Košarac a ova knjiga nam upravo daje uputstva kako to realizovati.

Sociološkinja Merima Jašarević, docentica na Nastavničkom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru u recenziji knjige Militarizam i globalizacija: Feministice slažu kockice, napominje kako sve može biti militarizirano – tradicija, običaji, društvene vrijednosti, odnosi, budžet, lekcije na fakultetima ili u školi, moda…  „Nameće se još jedna dramatična činjenica: prostori kreiranja javnih politika nacionalne sigurnosti postaju posebno maskulizirani i čini se da u njima nema mjesta za feministice. Vidljivo je ali nije u fokusu javnosti da brojne kulture i vlade tretiraju ženska iskustva kao da nisu vrijedna istraživanja te stvaraju dojam da je stanje u kojemu se žene nalaze samo privatna stvar“, objašnjava Jašarević.

O konceptu nacionalne sigurnosti, militarizaciji i posljedica kojih nismo svjesni unutar modne industrije, načinu na koji ispoljavamo patriotizam i obilježavamo nacionalne praznike, promatranju aktuelne militarizacije izazvane pandemijom koronavirusa kroz prizmu istraživanja Enloe govoriće pomenute profesorice Bisera Košarac i Merima Jašarević te Jasmina Husanović, profesorica u oblasti kulturnih studija na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Zenici i Nerzuk Ćurak, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu na predmetima Geopolitika, Međunarodna sigurnost, Nauka o miru…

Svi koji žele prisustvovati promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net