Poziv na online promociju knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika

U petak, 8. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena četvrta od ukupno pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je Nejra Nuna Čengić.

Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

O tome kako živimo i tumačimo vrijeme društvenih nemira, sveprisutnom nasilju, globalnom osjećaju neizvjesnosti, iščezavanju politike (shvaćene kao ono što je potentno, utopijski projekt), o teškoj „čitljivosti“ i nedostatku volje da se razumije vlastita epoha, društvu spektakla koje dezorganizira naš pogled, te posljedicama ove cjelokupne situacije po mlade ljude pisao je Alain Bertho u knjizi Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika koju je s francuskog jezika prevela Almira Drino. Knjiga se može tumačiti kao svojevrsni poziv traženju uzroka radikalizacije unutar vlastitog društva.

Prema riječima autora, ono što ova knjiga nudi je „skromna priča posmatrača koji je više od trideset godina s pažnjom pratio neizvjesnosti i tjeskobe onih koji su nevidljivi u urbanom globaliziranom svijetu. Radi se o strpljivom povezivanju nekoliko dijelova slagalice s uputama koje tu i tamo ostavljaju isti oni koji je žive s najvećim intenzitetom: stanovnici favela u Riju, oni iz predgrađa Dakara, migranti skvoteri u Saint-Denisu, Romi kojima je nametnuto lutanje, srednjoškolci koji spaljuju automobile. Ta djelomična priča već ocrtava obrise jedne globalizacije bez političkog kompasa i jedne zemlje, Francuske, čudno izgubljene u svom vlastitom vremenu. Ona ocrtava i obrise globalne situacije u kojoj su se stekli svi uslovi kako bi pojedinačne potrage za smislom života i svijeta mogle sresti veoma savremenu političku ponudu kakvu danas predstavlja džihad.“

Alan Bertho je antropolog koji predaje na Univerzitetu Pariz 8. Njegovi istraživački interesi posebno se tiču urbanih protesta, aktivizma i socijalnih nemira širom svijeta. Autor je brojnih publikacija kao što su Les enfants du chaos. Essai sur le temps des martyrs (2016), Le temps des émeutes (2009), Nous-autres nous-mêmes, ethnologie politique du présent (2008), L’État de guerre (2003), Banlieue, banlieue, banlieue (1997). Suosnivač je Observatoire international des banlieues et des périphéries /Međunarodnog opservatorija za predgrađa i periferiju.

Pišući recenziju povodom bosanskohercegovačkog prijevoda knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika, Dr. Svjetlana Nedimović, istraživačica i aktivistica navodi kako je Berthoov glas – „glas mračne strane“, odnosno onaj glas koji nas upozorava da nismo otključali budućnost.
„Bertho nas stavlja pred ogledalo: okovani smo u sadašnjosti. Budućnost se zatvorila, a time je obesmislila i prošlost. U suštini modernog doba, tumačio je Koselleck, stoji jaz, raskol između ‘prostora iskustva’ i ‘horizonta očekivanja’. Prošlost više ne može da poučava, kaže Koselleck. Ali horizont budućnost je širom otvoren i sadašnjost munjevitom brzinom juri naprijed. Doba koje nam predočava Bertho međutim više nema ni budućnosti ni prošlosti koje bi nas oslobađale tiranije sadašnjosti, tj. prezentizma. Zaglibili smo u sadašnjost koje se čini ustajalom poput bare“, piše Nedimović.

Dr. Damir Arsenijević, profesor angloameričke književnost i kritičke teorije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u recenziji prijevoda knjige Alaina Berthoa navodi kako je autorovo pitanje – gdje je nestala radnička klasa – postavljeno u jednom obliku žalovanja „jer je nestankom radničke klase nestao i simbolički kapacitet društvene mobilizacije i artikulacija utopije. Nestanak industrije i porazi radničkih pokreta 70-tih i 80-tih godina 20. vijeka u zemljama zapadne Evrope proizveli su prekarne radnike i mjere štednje. Kod nas su radničku klasu etno-kapitalisti zakopali u masovne grobnice, zatvorili u koncentracione logore i odveli u rovove, da bi lakše pokrali društvenu svojinu“, napominje Arsenijević.

Pored Svjetlane Nedimović i Damira Arsenijevića, na online promociji knjige Djeca haosa. Esej o vremenu mučenika Alaina Berthoa govoriće i Prof. dr. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka i profesor na Odsjeku sigurnosnih i mirovnih studija Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Više informacija o ediciji Re:politiko možete pronaći na Facebook stranici:
https://www.facebook.com/Literatura-o-populizmu-etno-nacionalnoj-i-religijskoj-radikalizaciji-100273694910691/?modal=admin_todo_tour

Svi koji žele prisustvovati online promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

 

CIN: “Političari kriju jahte, stanove, poslovne prostore i zemljište”

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

Fahrudin Radončić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), kupio je 2018. godine luksuznu jahtu čija je tržišna vrijednost oko tri miliona maraka. On je prošle godine imao dvije prilike da jahtu upiše u svoj imovinski karton, ali to nije uradio. Prvo je imenovan u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH), a potom na poziciju državnog ministra, ali jahtu nije prijavio ni Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) ni Vijeću ministara BiH.

Ministar Radončić nije jedini koji je ignorisao zakone i prikrio dio imovine. Prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), još osmero visokopozicioniranih političara nije prijavilo dvadeset stanova, kuća, poslovnih prostora, garaža i zemljište.

Oni koji su pristali da razgovaraju, kažu da su imovinu prijavili ili da je riječ o greški. Neki od njih su je prijavili nakon razgovora sa novinarima.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati i izabrani zvaničnici su obavezni CIK-u prijaviti prihode iz prethodne godine te svoju i imovinu članova uže porodice koja je vrednija od 5.000 KM. CIK ne provjerava sadržaj imovinskih kartona niti je predviđena sankcija za nepotpuno ili lažno prijavljivanje imovine.

Jahta

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić ima jahtu koja može da primi deset osoba. “Naravno da imam, to svako zna”. Ipak, u imovinskim kartonima je nije prijavio (Fotoilustracija: princess.co.uk)

Radončićeva jahta

Fahrudin Radončić je nakon desetomjesečnog mandata u Domu naroda PSBiH imenovan krajem 2019. godine za ministra sigurnosti BiH. Dolaskom na funkcije popunio je izjave o imovinskom stanju i prijavio: zaradu od 570.000 maraka od prodaje udjela u „Avaz-roto pressu“, kuće i 7,8 hektara zemljišta u Vogošći koje je procijenio na 700.000 maraka. Napisao je i da ima stan vrijedan oko 4,2 miliona maraka u crnogorskom Tivtu i zemljište u Plavu koje dijeli sa braćom.

Međutim, prešutio je da ima jahtu. Jahta Princess 62 je duga 17,5 metara i proizvedena 2018. godine, a tadašnji delegat u Državnom parlamentu i predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH je u junu iste godine registrovao jahtu u Baru u Crnoj Gori.

On kaže da ju je kupio novcem od prodaje dionica.

CIN je ranije pisao kako je Radončić 2015. godine kupio 250.000 dionica Crnogorskog telekoma za 1,95 miliona maraka. Novinarima nije htio reći da li je prodao sve.

„Radi se o legalnoj disciplini, o jahti koja je kupljena mojim novcem od dionica, prodaje udjela“, kaže Radončić.

Iako jahtu nije upisao u imovinske kartone, on je novinarki rekao da je prijavio svu imovinu.

CIN: Hoćete da Vam pokažem? (Radončićev imovinski karton bez podataka o jahti, op. a.)

Radončić: Ako je nema, dopunit ćemo, nikakav problem. Sve radim transparentno.

U CIK-u su novinarima potvrdili da jahtu nije prijavio ni naknadno.

Ministar Radončić nije htio reći ni koliko ga je jahta koštala: „To su moje privatne stvari“.

Radončić je imao dvije prilike da prijavi ovu imovinu: CIK-u, kada je imenovan za delegata, i Vijeću ministara BiH, kada je imenovan za državnog ministra. On to nije učinio.

Propisi nisu odredili nikakvu kaznu za takvo ponašanje funkcionera i CIK nije obavezan provjeravati sadržaj njihovih imovinskih kartona. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) to radi za kandidate Vijeće ministara, ali samo kada je riječ o imovini u BiH.

U SIPA-i kažu da ako pronađu da pojedini podaci nisu istiniti, to navode u konačnom izvještaju koji prosljeđuju mandataru za sastav Vijeća ministara. On dalje odlučuje kako će postupiti u skladu sa dobijenim informacijama i o tome ne obavještava SIPA-u.

U PSBiH djeluje Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara koja obavlja finalni razgovor sa kandidatima. Jedan od članova je zastupnik ovog parlamenta Branislav Borenović koji kaže da je rad Komisije formalan.

Melika Mahmutbegović

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović sa sestrama i njena kćerka su u istom danu kupile četiri nekretnine u Sarajevu za skoro 850.000 KM. Ovo suvlasništvo nije prijavila u imovinskim kartonima (Foto: CIN)

Sakrivena milionska imovina vrha SDA

Potpredsjednica Federacije BiH (FBiH) u tehničkom mandatu i zastupnica u Federalnom parlamentu Melika Mahmutbegović je u svom imovinskom kartonu propustila napisati da, osim dva prijavljena stana u Bugojnu i Sarajevu, u ovim gradovima ima još: dva stana, dva poslovna prostora i tri garaže. Neke od ovih nekretnina dijeli sa sestrama Maksidom Mahmutbegović i Maidom Jusić.

Jedan stan, poslovni prostor te dvije garaže se nalaze u Bugojnu i tri sestre su ih otkupile 2009. godine. Porodica Mahmutbegović je tu živjela od 1952. godine, a vlasništvo nad nekretninama u ovoj zgradi je stekla na osnovu Zakona o otkupu stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Drugi stan, poslovni prostor i garažu sestre su kupile u Sarajevu krajem 2010. godine za skoro 693.000 KM.

Potpredsjednica Mahmutbegović je specijalistica opće hirurgije, a politikom se bavi više od 20 godina. Bila je zastupnica Stranke demokratske akcije (SDA) u Skupštini Srednjobosanskog kantona, a potom je tri puta birana za zastupnicu u Federalnom parlamentu. Od 2015. je potpredsjednica FBiH.

Mahmutbegović u posljednjem imovinskom kartonu iz 2018. godine nije navela ni imovinu svoje kćerke Neire Džumhur. To nije uradila ni 2010. kada je navela da izdržava kćerku. Naime, Neira je 2008. godine kao studentica kupila za 170.000 maraka dvosoban stan u Sarajevu.

Ona ima i drugu nekretninu u Sarajevu. Stan u naselju Malta kupila je za skoro 155.000 maraka istog dana kada su njena majka i tetke kupile tri nekretnine u Sarajevu 2010. godine.

Novinari su provjeravali imovinu više od 120 zvaničnika i političara vladajućih i opozicionih stranaka u BiH koji se nalaze u CIN-ovoj bazi „Imovina političara“. Bazu podataka čine informacije o: njihovom obrazovanju, profesionalnoj i političkoj karijeri te podaci o nekretninama, ušteđevini, kreditima, udjelima i dionicama u preduzećima.

Čitaocima je besplatno dostupno više od dvije hiljade dokumenata: vlasničkih listova o nekretninama, registara preduzeća u vlasništvu političara, imovinskih kartona te krivičnih prijava, optužnica i presuda.

Potpredsjednica Mahmutbegović je odbila govoriti o svojim nekretninama sa novinarkom CIN-a.

I njen stranački šef Bakir Izetbegović godinama pokušava sakriti da je suvlasnik zemljišta u elitnom sarajevskom naselju Poljine. Izetbegović je nakon imenovanja u Dom naroda PSBiH u proljeće 2019. godine dostavio CIK-u novi imovinski karton, ali ni u njemu ni u kartonu njegove supruge Sebije, koja je 2018. godine osvojila mandat u Federalnom parlamentu, zemljište nisu prijavili.

Njih dvoje su ovo zemljište od skoro pet duluma kupili sa stranačkim kolegom Ševkijom Okerićem 2012. godine za 243.000 maraka. Bakir Izetbegović i Okerić dijele i vlasništvo nad pristupnim putem koji su platili skoro 8.000 maraka.

Izetbegović je novinarki CIN-a prvo negirao da ima ovo zemljište, dok je u drugom razgovoru tvrdio: “Jesam, jesam prijavio! Sigurno sam sve prijavio!”

Osim zemljišta supružnici nisu prijavili ni garažu na Bjelašnici koju je Sebija Izetbegović kupila 2008. godine za 20.000 KM. Ona je u martu ove godine vratila poslanički mandat zbog obaveza na mjestu direktorice Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu. Ignorisala je CIN-ov poziv za razgovor o neprijavljenoj imovini.

Još jedan član SDA, također delegat u državnom Domu naroda, Asim Sarajlić je izostavio prijaviti dvije garaže koje je kupio 2013. godine za 30.000 KM.

“Možda sam greškom previdio, ne znam. Moram to dodati”, rekao je Sarajlić.

Stan u istoj zgradi, suvlasništvo nad kućom u Sarajevu te apartman na Bjelašnici je prijavio.

Sarajlić je u ranijem razgovoru za CIN rekao da se u SDA učlanio kao petnaestogodišnjak. Do početka marta ove godine bio je na visokim funkcijama u Stranci: potpredsjednik i član Predsjedništva SDA te predsjednik Kantonalnog odbora Stranke u Sarajevu. Ostavku na sve funkcije je dao nakon što je objavljen kompromitirajući audiosnimak na kojem Sarajlić dogovara kupovinu glasa delegata na unutarstranačkim izborima za rukovodstvo Kantonalnog odbora SDA u Sarajevu.

Bio je načelnik Vogošće šest godina – do 2010, a nakon toga je dva mandata bio zastupnik u Državnom parlamentu.

Bakir i Sebija Izetbegović

Bračni par Bakir i Sebija Izetbegović su uložili četvrtinu miliona KM u kupovinu zemljišta na sarajevskim Poljinama sa kolegom iz SDA Ševkijom Okerićem. Nekretninu nisu prijavili u imovinskim kartonima (Foto: CIN)

Neprijavljena imovina supružnika
Bakir i Sebija Izetbegović infografika

U sazivu Doma naroda PSBiH koji je imenovan u martu 2019. godine svaki treći delegat je prešutio dio svoje imovine CIK-u i građanima. Osim Radončića, Sarajlića i Izetbegovića svu imovinu nisu prijavili ni Sredoje Nović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Munib Jusufović iz SBB-a BiH.

Sredoje Nović je u kartonu koji je popunjavao na početku svog drugog delegatskog mandata izostavio napisati da ima trosoban, a njegova supruga Gina jednosoban stan u Beogradu. Nović je prvo tvrdio da nema ove stanove, ali je promijenio mišljenje kada ga je novinarka CIN-a suočila sa dokumentima.

“Imamo stan u Beogradu, ništa nije sporno”, rekao je, dodavši da je to njegov, ali možda i propust CIK-a.

Nekoliko dana nakon razgovora za CIN Nović je prijavio i ove nekretnine.

Munib Jusufović je ušao u Dom naroda PSBiH u januaru 2020. godine na mjesto svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića. Iako je u ranijim imovinskim kartonima prijavljivao da njegova supruga Zijada ima kuću i voćnjak u Brčkom čija je vrijednost 350.000 maraka, to je propustio uraditi ove godine. Novinarima je potvrdio da je ona i dalje vlasnica ove imovine sa sinom Jasminom.

„Stoji za suprugu, kako ne stoji! (…) To je onda greška“, kratko je rekao, ne objasnivši ko je tu grešku napravio.

Supruginu imovinu nije prijavio na prošlim općim izborima ni bivši državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović. Iako u zakonu piše da su političari obavezni prijaviti i imovinu članova najuže porodice, Šarović smatra da nije sporno što on to nije učinio: “Znači, nije pitanje bilo, je li, to da prikažem imovinu moje supruge, to je suština. Sve ono što je na meni, ja sam prikazao“.

Njegova supruga Stojanka je vlasnica kuće sa dulumom zemljišta u Lukavici.

Šarovićev donedavni stranački kolega Obren Petrović, dugogodišnji gradonačelnik Doboja, također nije prijavio svu imovinu. On je 2018. godine iz SDS-a prešao u SNSD i kao član nove stranke prvi put se kandidovao za zastupnika u Državnom parlamentu. U imovinski karton je propustio napisati da je suvlasnik kuće i garaže u Doboju. Petrović je prvo novinarima potvrdio da ima ove nekretnine, a potom je to negirao: „Imam ja i advokata pa Vi advokata pitajte“.

https://www.youtube.com/watch?v=5zEC2a6w2ZM&feature=emb_logo

Bruhuuhu – Frontline – nova pjesma i spot

Novu pjesmu i spot objavila je grupa Bruhuuhu. Pjesma je naslovljena kao “Frontline”.

Spot je snimljen  na nekoliko, za članove benda bitnih, lokacija u Zenici kao sto su Blatuša I Smetovi.

Pjesmu je svojim scenskim pokretom u spotu uveliko dočarala fantastična Ilda Jarić, a video je u potpunosti kreirao Duško Kostić. Novo autorsko djelo benda je snimljeno u studiYo Active, a audio producent je Nermin Bihorac.

Bruhuuhu su: Ernad Bihorac, Solo Semir, Duško Kostić, Nermin Bihorac, Boris Marković

Bruhuuhu je bend koji je nastao 2018. godine kao rezultat dugogodišnje komunikacije i zajedničkog muziciranja njegovih članova. Shodno utjecajima različitih žanrova muzike, koje članovi grupe konzurmiraju, izričaj Bruhauuhu uveliko ima doticaja sa rockom, industrijalom, electrom i drugim srodnim žanrovima.

Novi singl – Emi Trnka – One Word

Emi Trnke, objavila je svoj novi singl “One Word”, za koji je snimila i spot. Ona je iskoristila period izolacije za rad na svojim novim projektima.

Tekst i muziku uradila je samostalno kao i sve instrumente i programiranje. Zajedno sa ocem Muhamedom Trnkom je odradila aranžman za novu pjesmu, koji je još snimio gitare.

Emi je treći razred Srednje muzičke škole u Sarajevu – smjer klavir, i već duže vrijeme se, pored sviranja klasičnog klavira, bavi pisanjem tekstova i muzike. Muzički smjer koji preferira je indie pop.

Inspiraciju pronalazi svuda oko sebe, u svojoj svakodnevici, doživljajima i muzici koju sluša.

“Moji skoriji planovi su da uradim varijantu tiny desk koncerta, naravno kad se smiri trenutna situacija, a upravo koristim priliku za finalizaciju svojih pjesama i plana za promociju istih”, poručila je Emi.

Poziv na online promociju knjige “Naslov: nacija, podtekst: klasa”

u četvrtak, 7. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena treća od ukupno pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom). Urednica edicije je Nejra Nuna Čengić.
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi. naziv je zbornika radova kojeg urednički potpisuju Don Kalb i Gábor Halmai a koju je s engleskog jezika prevela Adisa Okerić Zaid. Ova knjiga doprinosi razumijevanju rastućeg nacionalističkog populizma u istočnoj i zapadnoj Evropi kroz klasnu perspektivu. Fokus autora/ica nije na pokretima, političarima i formalnim ideologijama nego na društvenim grupama koje su njihovi glasači/ice – radničkoj klasi u najširem smislu na šta upućuje i sljedeći citat.
„Nacionalizam i etnicitet nisu samo razgovori, nego znakovi koji proizlaze i izvode svoje značenje iz polja moći u vanjskom svijetu. Pravi društveni susreti nisu slobodno plutajući, kao u konverzacijskom eksperimentu, nego se odvijaju unutar određenih interakcijskih arena, prožeti historijama i doživljajima moći i bespomoćnosti. Jednako je važno naglasiti da moć ne leži samo u autoritativnim institucijama, niti u taktikama otpora koje koriste bespomoćni. Moć je relacijska, kontekstualna, višeslojna i djeluje na više ljestvica. Stoga se apstraktna teorija moći ne može postići; način interakcije između različitih hijerarhija i polja i njihovog međusobnog sudaranja uvijek zavisi od historijskog i prostornog konteksta. Stvaranje mjesta, stvaranje nacije i stvaranje klase moraju se tumačiti iz šire perspektive, a ne samo perspektive lokaliteta, nikad ne gubeći iz vida duboko situirane lokalne aktere u njihovim jedinstveno strukturiranim poljima moći, koji žive svoje osobite i kontradiktorne historije“, stoji u knjizi Naslov: nacija, podtekst: klasa. Populizam radničke klase i povratak potlačenih u neoliberalnoj Evropi.

Dražen Barbarić, politolog i docent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, u recenziji povodom objavljivanja prijevoda ove knjige navodi kako ona predstavlja izuzetno značajan doprinos multidisciplinarnom razumijevanju savremenih trendova proučavanja fenomena nacije i nacionalnih identiteta i „upozorava da zanemarivanje klasnoga identiteta ostavlja ozbiljne propuste u bilo kojoj vrsti interpretiranja navedenih fenomena.“

Anđela Pepić, doktorantica na na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci – istraživačka oblast sociologija, pišući recenziju o ovom zborniku navodi važnost njegove sveobuhvatnosti u geografskom smislu te ukazivanje na različite manifestacije ali „identično postojanje i razvoj podrške desnom populizmu od strane radničke klase koja ne mora nužno imati i jasno izraženu klasnu svijest“. Pepić takođe navodni značaj zbornika sa aspekta razumijevanja i poređenja i u kontekstu prostora bivše Jugoslavije, a naročito Bosne i Hercegovine „jer daje osnov za dalja istraživanja na koje načine je (etno)nacionalizam ušao u pore i strukturu radničke klase u jednom multikulturalnom okruženju. Takođe, karakteristika koja ovoj knjizi daje prednost nad ostalim koje se bave razvojem desničarskog populizma jeste njena oslonjenost na konkretna istraživanja, na intervjue sa radnicima…“, smatra Pepić, koja će uz Dražena Barbarića i Asima Mujkića, redovnog profesora na filozofskoj grupi predmeta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sarajevu, govoriti na predstojećoj promociji.

Svi koji žele prisustvovati online promociji za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

Intervju sa Don Kalbom, jednim od urednika zbornika a povodom objavljivanja prijevoda na bhs jezik možete pročitati na stranici Mreže za izgradnju mira:
https://www.mreza-mira.net/vijesti/aktivnosti-mreze/naslovi-nacije-podteksti-klase/

Više informacija o ediciji Re:politiko možete pronaći na Facebook stranici:
https://www.facebook.com/Literatura-o-populizmu-etno-nacionalnoj-i-religijskoj-radikalizaciji-100273694910691/?modal=admin_todo_tour

 

Propitivanje općeprihvaćenog: retrospektiva Jean-Gabriela Périota u programu „Naša staništa“

Tokom četvrte sedmice program „Naša staništa“ (Our Habitats) predstavlja retrospektivu estetski i društveno subverzivih audio-vizualnih radova Jean-Gabriela Périota

Od srijede, 6. maja do utorka 12. maja 2020. godine, u sklopu online programa “Naša staništa”, svaki dan s početkom u 18h, Pravo Ljudski predstavlja 16 filmova francuskog reditelja Jean-Gabriel Périota.

Jean-Gabriel Periot je filmski radnik čiji nas filmovi konfrontiraju sa mogućnošću različitog čitanja povijesne arhive, a mogu se smjestiti na raskršće dokumentaristike, animacije i eksperimentalnog. Snažno politički i društveno angažirani i intenzivni, gotovo svi njegovi radovi dovode u pitanje nepravedno uspostavljene društvene hijerarhije, globalnu i lokalnu ekonomsku ovisnost, institucionalizirano nasilje, nasilje ljudi nad ljudima, zlouporabu vlasti i rat.

Filmovi Jean-Gabriela su prikazivani i nagrađivani širom svijeta, kako u okviru kulturnih i umjetničkih platformi, tako i u javnim prostorima, pokrećući rasprave i osjećaj za hitnost u djelovanju, propitujući općeprihvaćene postupke u povijesnim i suvremenim narativima.

Bliski je prijatelj Pravo Ljudski Film Festivala i grada Sarajeva, a njegov rad smatramo vrlo bliskim našoj ideji o društvenoj i političkoj odgovornosti suvremenog umjetnika.

Otvoreni program Pravo Ljudski Film Festivala „Naša staništa“ je tokom dvije sedmice pogledalo 5030 ljudi, a samo je ove sedmice putem drustvenih mreza doseg programa bio preko 10000 ljudi.

Program „Naša staništa“ nastao je kao rezultat saradnje, podrške i solidarnosti autora i autorica koji su tokom proteklih godina bili dio Pravo Ljudski Film Festivala. Kuratori programa su Diogo Pereira i Kumjana Novakova, a projekcije su svaki dan u 18h na zvaničnom vimeo kanalu i Facebook stranici Pravo Ljudski Film Festivala. Sve su projekcije otvorene. Dobrodošli/e!

Za više informacija o programu i programskim sadržajima pratite pravoljudski.org i hashtage #ourhabitats, #imaginenewworld #pravoljudski na društvenim mrežama.

Online promocija knjige Politika straha autorice Ruth Wodak

u srijedu, 6. maja 2020. godine u 14:00 sati biće upriličena druga od pet online promocija u sklopu Sedmice predstavljanja novih izdanja knjiga objavljenih u okviru edicije Re:politiko čiji je izdavač Mreža za izgradnju mira (u saradnji sa Mirovnom akademijom).
Ovaj značajni izdavački poduhvat finansijski je podržala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) uz implementacijsku podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u sklopu BHRI programa.

Populizam i politika, politika identiteta, jezik i identitet, politika patrijarhata u okolnostima u kojima se čini kako nema kraja usponu desničarskih političkih stranaka neovisno o kojoj teritoriji je riječ neke su od tema knjige Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorice Ruth Wodak, u prijevodu Aide Spahić s engleskog jezika, a koja će biti predstavljena drugog dana programa Sedmica knjige posvećenog predstavljanju i razgovoru o zbirci Re:politiko. Zbog činjenice da su desničarske populističke stranke odmakle od margina u mnogim državama članicama EU, ova knjiga je prema riječima autorice „pokušaj da se trasiraju, shvate i objasne putanje takvih stranaka od margina političkog krajolika, kroz transformacije iz rubnih stranaka koje su prvobitno ismijavane i smatrane nevažnim, do centra, ispoljavajući općenit pomak ka desnici u svom figurativnom usponu“. Istražujući mikropolitiku desničarskih populističkih stranaka Wodak uvjerljivo pokazuje i upozorava na svakodnevnost i normalizaciju nacionalističke, ksenofobne, rasističke i antisemitske retorike, te porast ksenofobije nakon pada Željezne zavjese i migracija stanovništva.

Ruth Wodak je austrijska lingvistica, ugledna profesorica i voditeljica studija diskursa na Odjelu za lingvistiku i engleski jezik na Univerzitetu Lancaster i profesorica lingvistike na univerzitetu u Beču.
Njen rad najčešće je fokusiran na istraživanje diskursa i kritičku analizu diskursa. Članica je uredništva niza lingvističkih časopisa.

Pišući knjigu Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače autorica je s razlogom navela vlastita uvjerenja od prije 20 godina koja su podrazumijevala da desničarski populizam nije kratkoročna pojava, dodajući kako je vjerovatno jako mali broj teoretičara i teoretičarki mogao zamisliti da će 2014. godine takve stranke biti u stanju da dobiju na izborima za Evropski parlament u Francuskoj ili Ujedinjenom Kraljevstvu „državama koje su oduvijek formirale cordon sanitaire protiv učešća desničarskih populističkih stranaka na vlasti od kraja Drugog svjet­skog rata. Danas je desničarski populizam, u svim svojim oblicima, postao mejnstrim politička sila u brojnim evropskim državama i šire. Gotovo je trivijalna posljedica da se date politike i strategije, ideologije i imaginariji moraju stoga uzimati zaozbiljno, analizirati, tumačiti i objašnjavati. Brojni žanrovi kojima se takve politike šire moraju biti pažljivo ispitani da bi se shvatio izborni uspjeh takvih stranaka, zašto ih mnogi glasači i glasačice, i mladi i stari, smatraju privlačnim u određenim nacionalnim kontekstima, a u drugima ne. Stoga je neophodna detaljna i sistematična kritička analiza komunikacijske dinamike, retoričkih obrazaca i argumentacijskih shema“, napisala je Wodak, dodajući kako se nakon analize politike prošlosti i historije desničarskih populističkih pokreta u Evropi i šire, važno postaviti pitanja koja se tiču razloga uspjeha ovih stranaka te da li postoje opšti obrasci koji se mogu utvrdili ili je svaka desničarska populistička stranka tako specifična da međusobno nisu usporedive.

Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka u Banja Luci na Katedri za novinarstvo i komunikologiju, u recenziji povodom objavljivanja ove knjige u prijevodu na bhs jezik naveo je kako je knjiga Ruth Wodak svojevrsna enciklopedija objašnjenja o istoriji, politologijii, psihologiji, komunikologiji, sociologiji i lingvistici. „Svako poglavlje je kao jedan poseban naučni rad, ali autorica ne dopušta da izgubi glavnu nit argumentacije: dokazati kojim sredstvima se desničarski populisti služe kako bi osvojili vlast (iako se, prema objašnjenju autorice, oni rijetko kada zadrže na vlasti, osim nekoliko izuzetaka). Koristeći analizu toposa desničarskih populista, stiče se dojam da autorica ističe jednu tehniku, jednu diskurzivnu radnju koja je najčešća: proračunata ambivalentnost“, navodi Vukojević.

Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica političkih nauka na Univerzitetu Istočno Sarajevo, u recenziji upućuje na korištenje knjige Ruth Wodak kao kritičkog alata od strane različitih aktera i akterki koji su posvećeni pozitivnim društvenim vrijednostima, a posebno u Bosni i Hercegovini u kojoj se čini da je desničarski populistički novogovor postao mainstream.
„Desni populizam predstavlja trend koji traje duže vrijeme, ukazujući na slabosti formalnih demokratskih institucija i političkih organizacija, nedovoljnu ukorijenjenost demokratske političke kulture u populaciji i svojevrsnu svjesnu nesvjesnost medija da o ovom fenomenu treba da informišu na adekvatniji način. Od ove boljke nije izuzetno nijedno društvo ma kako kotiralo na ljestvici demokratske konsolidacije i poštovanja ljudskih prava“, objašnjava Popov Momčinović.

Na sutrašnjoj online promociji o knjizi Politika straha: Šta desničarski populistički diskursi znače, pored Zlatiborke Popov Momčinović i Borislava Vukojevića govoriće profesorica na Fillozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici Zilka Šiljak i Nebojša Jovanović, asistent  na Akademiji scenskih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu.

Svi koji žele prisustvovati promociji putem platforme Zoom za pristupne podatke mogu se obratiti na mail: nejranuna.cengic@mreza-mira.net

Otvoren Konkurs za novinarsku nagradu za najbolje istaživanje o korupciji

„Centar za razvoj medija i analize“ poziva novinare i medijske kuće da se u periodu od 01. do 31. maja prijave na konkurs za najbolje novinarsko istraživanje o korupciji.

Konkurs je otvoren za sve novinare i medije sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a nagrade će se dodjeljivati u kategorijama:

  1. Najbolje pisano istraživanje objavljeno u štampanim i online medijima
  2. Najbolje video istraživanje objavljeno na TV stanicama i online medijima
  3. Najbolje audio istraživanje objavljeno na radijskim stanicama i online medijima
  4. Najbolje multimedijalno istraživanje objavljeno u online medijima

Prijavljeni radovi moraju biti istraživačke priče objavljene u nekom od bh. medija u periodu od 01. maja 2019. godine do 30. aprila 2020. godine.

Autore za nagradu mogu predlagati medijske kuće, novinske agencije, urednici svih medija ili sami novinari/autori i ocjenjivački žiri.

Prijedlozi se šalju elektronskim putem na zvaničnu adresu Novinarske nagrade anovinarskanagrada@gmail.com sa naznakom “Za novinarsku nagradu” i naznakom kategorije za koju se rad prijavljuje. Audio i video izvještaji se šalju putem We Transfera. Ukoliko su prilozi objavljeni na You Tube kanalu medija, dovoljno je poslati link na prilog.

„Centar za razvoj medija i analize“ nastavlja tradiciju nagrađivanja istraživačkih novinara i promocije istraživačkog novinarstva započetu prije osam godina kada je uspostavljena ACCOUNT novinarska nagrada.

Novinarska nagrada se dodjeljuje u okviru Programa istraživačkog novinarstva, finansiranog od strane USAID-a u BiH.

Za više informacija, kontaktirajte nas putem e-maila anovinarskanagrada@gmail.com ili telefonom na 063/774-549.

Platforma za diskurs, tribina druga sesija „KUNSTFORUMA“ online

Kultura i umjetnost u vrijeme izolacije

Goethe institut u Bosni i Hercegovini u okviru projekta, platforme za diskurs savremene kulture u BiH i Njemačkoj „Kunstforum“, organizuje 7. maja2020. godine u 18 časova, putem live streama,  na javnu sesiju s temom posvećenoj kulturi i umjetnosti u vrijeme izolacije i samoizolacije koje su izazvane virusnom pandemijom. Gosti drugog izdanja „Kunstforuma“ su umjetnica Selma Selman i književnik Almir Imširević, a sesiju će moderirati Đorđe Krajišnik, književni kritičar i novinar.

Pandemija virusa COVID-19 umnogome je pogodila i kulturne i umjetničkeinstitucije. Brojni umjetnici i kulturni radnici su sada stavljeni pred velike izazove, sa jedne strane, postavlja se pitanje kako stvarati u suženim okvirima aktuelnog trenutka, a, sa druge strane, nemogućnost javnog manifestiranja umjetničke i kulturne produkcije dovela je u probleme mnoge umjetnike i kulturne radnike koji žive od stvaralaštva i njegovog javnog prikazivanja. Sve aktivnosti izvedbenih umjetnosti i javnih događaja su do daljnjeg suspendirane, a svi planirani događaji suili odgođeni ili premješteni u online prostor interneta. Sa našim gostima ćemo se, u okviru drugog „Kunstforuma“, pokušati dotaći pitanja iskustva rada i stvaralaštva putem interneta, koliko ono sužava prostor ili otvara nove mogućnosti, te šta kultura i umjetnost mogu ponuditi u okolnostima smanjenih društvenih aktivnosti. Također, nastojaćemo pokrenuti i pitanje budućnosti, odnosno opstanka institucija kulture i umjetnosti u vremenu nakon krize.

Imajući na umu da će sesija biti otvorena za javnost i da će razgovor biti vođen u realnom vremenu, pozivamo vas da se aktivno, putem Facebook stranice Goethe instituta u BiH, uključite u razgovor svojim pitanjima i komentarima, koji će, u okviru live sesije „Kunstforuma“,biti omogućeni.

 O Gostima

Selma Selman je umjetnica romskog porijekla i aktivistkinja, rođena 1991. godine u Bihaću, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je 2014. godine, na Akademiji likovnih umjetnosti u Banjaluci, na Odsjeku za slikarstvo. Godine 2018. je magistrirala na Univerzitetu Sirakuza u Saveznoj Državi New York, u oblasti transmedija, vizuelne umjetnosti i performansa. Dobitnica je nagrade „Zvono“, koja se dodjeljuje mladim umjetnicima u Bosni i Hercegovini, čime je osvojila i rezidencijalni boravak u New Yorku. Učestvovala je na Međunarodnoj ljetnjoj akademiji „Arte Util“ umjetnice Tanie Bruguere 2013. godine, u Salzburgu. Godine 2018, dodijeljena joj je Nagrada za mladu evropsku umjetnicu (Trieste Contemporanea Award). U 2018. godini nominirana je za Forbes 30 do 30 godina za Umjetnost i stil, au 2019. godini bila je dobitnica nagrade „White Aphroid“ za izvanredno umjetničko ostvarenje. Njeni radovi prikazani su na na 58. venecijanskom bijenalu u Veneciji, Kunstquartier Bethanienu u Berlinu, Kunsthalle Wien u Beču, galeriji Acb u Budimpešti, galeriji „New Children“ u New Orleansu, L'Onde centru za umjetnost u Parizu, muzeju „Queens“ u New Yorku, The Creative Time Summitu u Miamiju, Muzeju savremene umjetnosti u Banja Luci, Villi Romana u Firenzi, teatru „Maxim Gorki“ u Berlinu, Boutique Galerie u New Yorku, a imala je i brojna druga učešća. Selma Selman je i osnivačica Fondacije „Marš u školu!“/Get The Heck To School!, čiji je cilj da ohrabri i osnaži romske djevojčice širom svijeta koje se suočavaju sa siromaštvom i društvenim isključivanjem. Živi i radi u SAD-u i u Evropi.

Almir Imširević rođen je 1971. godine u Bihaću. Na Akademiji scenskih umjetnosti diplomirao na Odsjeku za dramaturgiju, te od 1998. radi kao predavač i dramaturg. Autor je drama: „Kad bi ovo bila predstava…“, „Balkanski đavo Sram“, „Circus Inferno“, „Po istinitoj priči“, „Mousefuckers“, „Kad bi ovo bio film“… Drame su mu nagrađivane na festivalima u Bosni i Hercegovini, izvođene u mnogim zemljama Evrope, te uvrštene u francuskoj i bosanskoj antologiji savremene drame. Kao dramaturg radio je u skoro svim profesionalnim teatrima u BiH. Do sada je objavio dvije knjige drama, te knjigu kratkih priča „Strana 212“ i „Najljepši od svih svjetova“. Teatarske kritike, prikaze i eseje objavljivao u sarajevskim časopisima. Autor je i nekoliko scenarija za televizijske projekte rađene u BiH i Hrvatskoj, te scenarista igranog filma „Mliječni put“. Bio je jedan od rukovodilaca Otvorene scene „Obala“, niz godina nalazio se na funkciji šefa Odsjeka za dramaturgiju, a danas je redovni profesor na predmetu Pisanje za teatar.

O PROJEKTU

Projekt “Kunstforum” podrazumijeva organizaciju tribina na teme iz kulture koje bi se doticale aktuelnih pitanja u pogledu međusobnog odnosa raznih umjetnosti, veza umjetnosti koja nastaje na raznim jezicima u evropskom kontekstu, kao i relacija koje umjetnost danas uspostavlja u društvenom i političkom kontekstu. Poseban fokus „Kunstforum“ projekta usmjeren je na tematiziranje savremene njemačke kulture i umjetnosti, te njenog uticaja i veza s prostorom nekadašnje Jugoslavije. Projekat je pokrenut sa ciljem boljeg povezivanja između kultura, ali i sa misijom vraćanja u javni prostor razgovora o kulturi i umjetničkom stvaranju koji prevazilaze deklarativne i svečarske manifestacije i nastoje ponuditi neke nove odgovore i promišljanja aktuelnog trenutka i njegovih fenomena.

Predstava CAROLINE NEUBER na online repertoaru SARTRa

U srijedu 6. maja u 18h, putem YouTube kanala Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a, publika će moći pogledati predstavu “Caroline Neuber”, Nebojše Romčevića,  a u režiji Roberta Raponje.
Link će biti dostupan 24h!
Predstava je nastala u koprodukciji Kamernog teatra 55 i Sarajevskog ratnog teatra SARTR-a.  Svoju premijeru imala je 16. 4. 2000. godine na sceni Kamernog teatra 55.

 U predstavi igraju/ Selma Alispahić, Boro Stjepanović, Žan Marolt, Dragan Jovičić, Gordana Boban, Zoran Bečić, Tatjana Šojić, Rade Čolović, Sead Pandur, Alen Muratović
Dramaturgiju predstave potpisuje Dubravka Zrnčić-Kulenović, scenografiju Kemal Hrustanović, a kostimografiju Vanja Popović.

„Dramski sukob započinje odnosom kćer, glumica otac, glumac i razvija se na liniji Caroline Neuber, reformator glume s beskompromisnom vjerom u moć umjetnosti, naspram putujućeg glumca Hanswursta, histriona koji je uvijek na usluzi, kako narodu, tako i vlasti. Tako lični sukob prerasta u sukob dvaju koncepata teatra, dvaju principa umjetničkog života.” – Dubravka Zrnčić Kulenović

 “Za glumce kažu da igrajući druge likove i tuđe sudbine, ostaju bez svojih, i da su to ljudi sa darom da dočaraju upečatljiva ljudska svojstva kojih sami nemaju. Ako je to i istina, Caroline Neuber je upravo suprotnost od toga! Ne samo velika glumica, ona je i velika ličnost, osoba s vizijom i idejama. Puninom svoga bića, ovaj me je lik velike strasti i autentične inspiracije osvojio i povukao za sobom neizvjesnom deltom stvaranja.”  – Robert Raponja