Nedim Zlatar – Basheskia, intervju povodom objave pjesme „Fatherland“

Sarajevski  dvojac  (bez kormilara) Basheskia & Edward EQ kojeg čine Nedim Zlatar i Leonardo Šarić su predstavili novi singl i spot za pjesmu „Fatherland“. U razgovoru kod „Keke“, Nedim pojašnjava da će se vrlo skoro pojaviti i kompletan album sa sedam novih pjesama. Škrt na riječima, ali brz na ruci, uz zarazni osmijeh koji mijenja hiljade neizgovorenih riječi:

„Neću kafu, samo čašu vode.“

To počeo zdrav život ?

„ Radim jogu, pijem zeleni čaj“

Čestitam, hajmo sad malo o novoj pjesmi. Rekao si mi da je ovo najava za album ?

„Pa album, izdanje, nazovi kako hoćeš, ima sedam pjesama. Odužio se rad na njima, ali napokon je gotovo. U međuvremenu smo napravili i novi album koji ćemo također uskoro objaviti. Prvo da ovo izbacimo jer ovih sedam već dugo stoje u fijoci. „

Što ste tako spori ? Jel’ to ima veze sa vašom ljenošću ili sa stanjem na muzičkom tržištu ?

„ Nema veze s našom ljenošću, jednostavno nemamo nekog podsticaja da radimo. Nemamo potražnju za našom muzikom i kad objavimo nešto,  to bude izignorisano. Album se zove „Fatherland“ – Otadžbina, pjesme su malo teže i melankolične, a tematski su o tom nekom patriotizmu. Počeo sam na njega da gledam kao na neko negativno stanje koji nas je u neku ruku doveo u stanje u kojem se naša država nalazi. Počeo mi se gaditi patriotizam na neki način. Nemoj me pogrešno shvatiti, volim ja svoju zemlju, ali draže mi je da gledam na sebe kao državljanina svijeta nego na državljanina neke tvorevine koja je na štakama. Ima ona izreka koja kaže da patriotizam na ovakav način, utočište bijednih ljudi koji ne znaju šta bi sa svojim životima. Ne želim nikoga da uvrijedim, ali ovakvi  patriotizmi stvaraju osjećaje inferiornosti odnosno superirornosti jednih u odnosu na druge, što je glupost jer smo u osnovi svi ljudi. U suštini te podjele po svim osnovama, koje su u glavama, nas tjeraju da se osjećamo superiornije ili inferiornije prema drugima. O tome je zapravo cijeli album. Pjesma Fatherald je prva u nizu za koji smo i uradili spot. Video kroz spomenike koji su srušeni ili zapostavljeni a koji danas imaju drugo značenje govori o tom nekom stanju trulog kapitalizma u kojem sve što je naša prošlost,  sve što nas čini onim što jesmo, više nema vrijednost.“

Kad smo već kod vrijednosti, imate li u planu kakve svirke jer danas je jedino to način da možete unovčiti svoju umjetnost ?

„Nažalost, iz nekog meni neshvatljivog razloga od 2010 do danas svi naši uradci su izignorisani i u medijima i od strane publike. Nemam odgovor zašto je to tako. Ja se trudim, pokušavam i sve što mogu ja da uradim kao umjetnik  je da stvaram. Nisam nadaren nekim poslovnim i menadžerskim sposobnostima pa da to znam da prodam. Vidim šta se prodaje i šta prolazi, ali ja to ne znam napraviti, znam ono što znam i radim to intuitivno.“

U pripremi je i novo „uglazbljivanje“ poezije Mehmeda Begića za koju si rekao da ako od čega poludiš poludićeš od njegovih pjesama.

„Već sam počeo snimati glasove za novi album njegove poezije. Istina je da je to potpuno nekomercijalno i nezanimljivo medijima što opet uopšte ne razumijem zašto.“

Shvataš li gdje živiš ?

„Pa shvatam, ali ne prihvatam. Maloprije sam razgovarao sa prijateljima. Zaključili smo da svi ne razumijemo zašto se svi koncerti vrte oko pet, šest imena bendova iz prošlosti. Tužno je to i nije mi jasno zašto ljudi nisu otvoreni za nešto novo zar nemaju potrebu da probaju nešto novo, možda će uživati, možda će otkriti nešto . Ja sam se lično umorio i od rokenrola i od punk roka i od svega toga i više ne idem na festivale i na koncerte. U Sarajevu više i nema ničeg izuzev Jazz Festa i rijetkih koncerata.  Kaže ona neka izreka daj narodu ono što voli. Ja mislim da je to pogrešno jer to podcjenjuje publiku. I organizatori i umjetnici podcjenjuju publiku tom floskulom jer ti kažeš publici, vi niste spremni za nešto novo nego vam evo šunda i kiča, to je ono što vam treba.“

Pišeš li šta ?

„ Pišem, ali ne objavljujem. Valjda je to neki strah. Kad pišem to je meni nekako intimno, ali imam strah od objavljivanja. I u muzici je to isto tako bilo, ali sam uspio savladati taj strah negdje 2000-te, tada sam ga prevazišao. Evo svečano sad tebi obećavam da ću uskoro nešto objaviti.“

Nedim Zlatar je rođen u Sarajevu, 1977. godine. Karijeru započinje kao tinejdžer svirajući bubnjeve u grupi Lezi majmune! Nakon raspada grupe svirao je u različitim grupama: Don Guido i misionari, Protest, Albedo… Od 2002. godine svira u Sikteru.

Projekat Basheskia nastao je 2000. godine kao rezultat susreta Nedima Zlatara sa mističnim likom Ede K. sa kojim započinje plodonosnu saradnju na polju samostalne produkcije. 2004. je objavljeno prvo opitno izdanje pod nazivom ”Postcard From Sunny Neighbourhood” sa pet pjesama koje su vizualizirane u videu ”742659831” pod rediteljskim palicama Timura Makarevića i Nedima Zlatara. Jedna od numera sa spomenutog maxi singlea korištena je u filmu ”Disarmed” za koju je muziku radio Thievery Coorporation 2005. godine.

  1. godine Basheskia i Edo K. započeli su rad na albumu 23/23 i u roku od godinu dana sastavili 14 pjesama. Nedim svira većinu instrumenata na albumu, na kojem gostuju: Esad Bratović, Edward EQ, Imelda Ramović, DJ Ahmaad, Dunja Galineo-Kajević, Feđa Ceribašić, Don Guido, Nermin Puškar, Adnan Šaran…

 

Kolektiv Kreaktiva uskoro na Umjetničkom festivalu Javorwood

Grupa umjetnika/ica Kolektiv Kreaktiva najavljuje svoje učešće na festivalu Javorwood koji će se održati u subotu 06.08. od 10 sati. na olimpijskoj ljepotici Bjelašnici i lokaciji Javorov do.

Kolektiv Kreaktiva u sklopu ovog jednodnevnog festivala predstaviti će svoje umjetničke ideje u domenu Land Art umjetnosti, umjetnosti instalacije, performansa i ostalih savremenih umjetničkih praksi s kojima eksperimentiraju umjetnici Kolektiva. Ono što je zanimljivo u vezi ovog festivala i angažmana Kolektiva Kreaktiva je i to da će umjetnici/ice tri dana prije festivala pripremati svoje radove u odnosu na lokaciju Javorov do za konkretni datum i festival koji je planiran za subotu 06.08. kada će publika biti u prilici uživati u djelima ove umjetničke Grupe, kao i muzičkog djela programa.

Namjera umjetnika/ica je da kroz svoj rad opišu ljepote destinacije Javorov do i produbiti svjesnost posjetitelja o životu bliskom prirodi koju će inspirirati umjetnike/ice u njihovom kreativnom procesu.

Kolektivci koji će reagirati u domenu pejzažne umjetnosti za ovaj festival su: Asja Kunto, Denial Kečo, Esma Hajrić, Haris Fazlić, Leila Šeper i Nardina Zubanović iz Sarajeva, Almir Zakić, Dejan Kosanić, Marina Djapić iz Mostara i Marin Tudor iz Splita.

Ideja koja povezuje instalacije, performanse i skulptorske i slikarske intervenicije koje ovi umjetnici/ice imaju namjeru izvesti je u odnosu na pomenutu lokaciju direktno inspirirana vezom čovjeka i prirode, materijalnog i duhovnog svijeta, prirodnim ljepotama, životom i djelovanjem u prirodi. Radovi koje umjetnici/ce Kolektiva planiraju izvesti  zalaze i u domen ekopsihologije i holističkog su karaktera.

Umjetnici/ce Kolektiva reagiraju na stvarnost i na svoje okruženje i promšljaju pitanja i razmišljanja o važnosti očuvanja prirode koja liječi i usporava ubrzani tempo života savremenog čovjeka. Umjetnici/ice će ovom prilikom najviše koristiti prirodne i nadjene predmete od kojih će graditi svoje instalacije, praviti vlastite pigmente od prirodnih materijala s kojim će kasnije slikati ili preinačiti u jezik skulpturalne i prostorne umjetnosti. Performativni dio programa će takodje biti usmjeren ka uspostavljanju ponovne veze čovjeka s prirodom, duhovne ravnoteže i pozitivne energije uz elemente poput vode, vatre, zemlje i zraka.

Pored Land Art intervencija Kolektiv Kreaktiv suradjuje i sa kolegama iz svijeta filma koji premijerno predstavljaju svoje eksperimentalno pozorište u režiji Saše Peševskog i Ulični teatar sa glumačkom ekipom koju čine Amar Čustović, Davor Golubović i glumica Staša Dukić. Njihova ulična predstava na ovom festivalu istražuje novi teatarski jezik i govori o nevidljivom svijetu želja na duhovit i bajkovit način.

Pored opisanog umjetničkog djela programa na ovom festivalu posjetitelje očekuje Grafiti Live Act od STF Crew, i radionica studenata arhitekture iz Sarajeva i Beograda.

Muzički dio programa čine nastupi Tale Quale iz Mostara, Činčila iz Sarajeva, Zoster, Malibeau iz Berlina, Meli Rodriguez & Macho Iberico -DJ duo iz Kosta Rike, majstor pantomime Frane Meden, i mnogi drugi.

Karte za jednodnevni festival Javorwood u pretprodaji iznose 10 KM i mogu se kupiti na portalu Kupikartu.ba. Na dan festivala cijena karte iznosi 20 KM.

https://www.facebook.com/javorwood/

 

Kolektiv Kreaktiva (YAGE- Young Artist Group Exhibitions) je neformalna umjetnička i kulturna organizacija koju čine mladi entuzijasti okupljeni oko iste ideje. Ciljevi ovog Kolektiva su promoviranje i afirmacija mladih umjetnika/ica, uspostavljanje suradnje među umjetnicima/icama koji koriste različite vrste umjetničkog savremenog izraza, experimentiranje, neformalna edukacija, promoviranje savremenih umjetničkih praksi, kao i zauzimanje medijskog i drugog prostora koji pripada mladim talentovanim umjetnicima/icama.

Jedna od izlagačkih praksi po kojoj je Kolektiv Kreaktiva prepoznatljiv je predstavljanje umjetničkih radova u prostorima koji nisu uobičajene izlagačke namjene i približavanje savremenih umjetničkih praksi BiH publici. Neformalna kulturna organizacija Kolektiv Kreaktiva postoji i djeluje od 2009. kada ju je uspostavila Nardina Zubanović. Dvadesetdevetogodisnja Nardina je trenutno na master studiju na Likovnoj Akademiji u Sarajevu, odsjek skulptura, a kaže kako je inspirišu vlastiti doživljaji stvarnosti, socijalna zbilja, društveni odnosi i promišljanja o umjetnosti. 

 

Carstvo gljiva – rariteti i nove vrste Nacionalnog parka Sutjeska

Nacionalni park Sutjeska čuva najstariju prašumu ovog dijela Evrope, Perućicu, te predstavlja stanište mnogim vrstama od međunarodnog značaja (kao što su balkanska divokoza, medvjed, suri orao i hiljade drugih) i vrstama koje su prisutne samo tu i nigdje drugdje na svijetu, kao što je biljka zvončac Sutjeske. Pored toga, istraživanja koja je Centar za životnu sredinu organizovao pokazuju da je Sutjeska i vrlo važno mjesto za gljive i stanište nekih vrsta koje su na globalnom nivou jako rijetke i ugrožene. Coprotus leucopocillum

Važnost raznovrsnosti vrsta biljaka, životinja i gljiva proističe iz važnosti postojanja zaštićenih ili još uvijek nenarušenih područja koja se nastoje očuvati i zadržati u što izvornijem, prirodnijem stanju. Biološka raznolikost organizama omogućava funkcionisanje sistema i uz prisustvo rijetkih vrsta znak je prirodnosti, očuvanosti i zdravlja takvih staništa. Raznovrsnost živog svijeta u BiH je posebno bogatstvo i naša je odgovornost da ga sačuvamo. Jedno takvo područje je i Nacionalni park Sutjeska, centar raznovrsosti naše prirode.

Samo tokom istraživanja kanjona Sutjeske i Hrčavke 2015. godine je zabilježeno 66 vrsta gljiva, ali zbog specifičnosti životnog ciklusa gljiva ovi rezultati su samo jedan sažeti presjek ukupne raznolikosti ove grupe organizama, prema kojem se, međutim, sa sigurnošću može projektovati njihovo mnogo veće prisustvo na ovim staništima. Dosadašnji rezultati istraživanja gljiva u Nacionalnom parku Sutjeska su obećavajući i sa ovim što smo zabilježili tek je nagoviješteno stvarno stanje carstva gljiva na Sutjesci, ali su rezultati svejedno značajan doprinos zapostavljenoj BiH mikologiji.

U okviru istraživanja gljiva tokom 2014. i 2015. godine na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska zabilježeno je ukupno 30 vrsta iz reda Pezizales od kojih neke predstavljaju izuzetno vrijedne nalaze. Ove vrste uglavnom naseljavaju pješčano-muljevita staništa, a najveći broj vrsta je pronađen baš uz obale rijeka na kojima se planiraju izgraditi male hidrocentrale. Ironija je veća ako se spomene da najveći dio ovih vrsta za svoj razvoj, plodonošenje i u krajnjem slučaju opstanak, zahtjeva uslove nenarušenog vodnog režima, te stalnog prisustva vlage i povremenog vlaženja obale. Vibrissea_filisporia_f_ boudieri

Pregled svih vrsta reda Pezizales registrovanih uz riječne tokove Sutjeske, Hrčavke i Jabušnice, kao i najznačajnije informacije u vezi sa istim: Adelphella babingtonii, Ascobolus stercorarius, Cheilymenia stercorea, Coprotus leucopocillum (prvi registrovani nalaz za BiH), Geopyxis foetida, Humaria hemisphaerica, Leucoscypha semi-immersa, Marcelleina brevicostatispora (rijetka vrsta čiji je holotip pronađen u okolini Sarajeva), Marcelleina persoonii, Miladina lecithina, Octospora hygrohypnophila (prvi registrovani nalaz za BiH, izuzetno rijetka u svijetu), Parascutellinia violacea (drugi i treći lokalitet u BiH), Peziza polarispinosa (prvi registrovani nalaz za Bosnu i Hercegovinu), Peziza gerardii (treći lokalitet u BiH), Peziza limnaea, Peziza montirivicola (treći registrovani lokalitet u svijetu, vrsta je opisana kao nova za nauku krajem 2015. godine) Peziza subisabellina, Psilopezia nummularia, Pulvinula convexella, Scutellinia crucipila, Scutellinia nigrohirtula, Scutellinia setosa, Scutellinia trechispora, Scutellinia umbrorum, Tarzetta catinus, Tarzetta cupularis, Tarzetta velata, Tricharina ochroleuca, Tricharina praecox i Trichophaea woolhopeia.

Pored pomenutih nalaza iz reda Pezizales, zabilježen je još par izuzetno vrijednih nalaza. Patinella hyalophaea Sacc. registrovana je ranije samo još u Italiji (holotip) prije 140 godina, te u Kanadi (2012. godina), te predstavlja jedan od najvažnijih zabilježenih nalaza na teritoriji Nacionalnog parka Sutjeska. Uz ovu vrstu pronađena je i Vibrissea filisporia f. Boudieri A. Sánchez & Korf i to po prvi put za Bosnu i Hercegovinu. Interesantan je podatak da se nijedna od gore navedenih vrsta ne nalazi u okviru postojeće Uredbe o Crvenoj listi zaštićenih vrsta flore i faune Republike Srpske, te oskudne i u određenoj mjeri naučno neutemeljene Crvene liste gljiva FBiH.Peziza gerardii

Sasvim je izvjesno da Nacionalni park Sutjeska krije još čitav niz rariteta i jedinstvenosti kada su u pitanju gljive Balkana i Evrope, te je nužno provoditi kontinuirana i sistematska mikološka istraživanja na ovom području. Izgradnja malih hidroelektrana na rijekama Sutjesci i Hrčavki vodila bi ka gubitku cjelovitosti ovog prirodnog blaga, ali bi ujedno predstavljala i ogroman korak unazad za biodiverzitet u globalnim razmjerama.

Nakon provedenih istraživanja i neophodnih analiza prikupljenog materijala argumentovano možemo konstatovati da je Nacionalni park Sutjeska jedno od mikološko najraznovrsnijih i najvrijednijih područja u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Istraživanje gljiva su proveli Nedim Jukić i Nihad Omerović iz Amaterskog mikološkog društva iz Sarajeva u sklopu naučnog istraživanja koje je organizovao Centar za životnu sredinu, a finansijski podržali švajcarska organizacija Pro Natura (Friends of the Earth Switzerland) i ETNAR projekat finansiran od strane Evropske unije.