Andrej Ðerković – TABERNAKUL

Galerija Duplex100m2
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
23.septembar 2016.

BARCELONA
LA HABANA
ISTANBUL
PARIS
NURNBERG
ZURICH
 
 TABERNAKUL (lat. tabernaculum – šator, ili hrv. svetohranište)
 
Kao i u liturgijskom redoslijedu, fotografisana mjesta se u ovom postavu gledaju kao svetohraništa, mjesta molitve i štovanja suvremenog društva.
U ovoj seriji, selektovana mjesta preuzimaju euharističku ulogu središnjih mjesta susreta, molitve i štovanja, gradova koji predstavljaju centre društvenih promjena u prošlom stoljeću, gradova koji su (pro)živjeli različite društvene pokrete čije se nazivlje završava sa sufiksom izam… fašizam, komunizam, terorizam, populizam i na kraju, kapitalizam. Ta mjesta, većinom centralni trgovi korišteni su (koriste se) kao svetohraništa različitim ideologijama i društvenim sustavima koji su dominirali kroz modernu istoriju. Dvojako značenje riječi svetohranište, prokazuje amalgam između čuvanja (hranjenja) nečeg sakralnog i idolopoklonstva (duhovnog hranjenja) opstojanjem određene osobe ili ideje.
 
Tabernakul u religijskoj ikonografiji označava prostor gdje se čuvaju posvećene hostije ili prosfore, koje imaju ulogu “hrane za dušu”, odnosno duhovne hrane. U suvremenoj socijalnoj ikonografiji, ta duhovna hrana oblačila je kroz istoriju raznovrsne odore, te je shodno geografskoj i vremenskoj pripadnosti, diktirala određeni društveni sustav koji je neovisno od svoje doktrine ili tipologije društvenog pokreta, uvijek bio tragičan.
 
Ova serija fotografskih triptika pokazuje trgove kao oltarne menze poimanja društvene svijesti i ideologija, te ih svojom ikonoklastičkom direktnošću i prazninom, konfrontuje sa izvornom psihologijom mase. Svojim kritičkim osvrtom, fotografije propituju ljudsko ponašanje tokom konvergencije u navedenim socijalnim sustavima.
 

Zeppelinhaupttribüne, Nürnberg, 2015

Taksim Meydanı, Istanbul, 2013
Place de République, Paris, 2015
Plaça de Sant Felip Neri, Barcelona, 2016
Paradeplatz, Zürich, 2016
Plaza de la Revolución, La Habana, 2016
 
 istanbul-1 paris-3
Biografija autora :
 
Andrej Ðerković rođen 1971.godine u Sarajevu. Završio Školu Primijenjenih umjetnosti u Sarajevu. Samostalno izlagao u Palestini, Sjevernoj Irskoj, Meksiku, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj, Danskoj, Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Srbiji, Francuskoj, Gruziji, Hrvatskoj, Engleskoj, Makedoniji, San Marinu, Turskoj, Sloveniji, Belgiji, Njemačkoj, Portugalu, Bosni i Hercegovini, Libanonu, Albaniji, Kneževini Lihtenštajn, Švedskoj, na Kubi i Novom Zelandu.
 
Jedan je od osnivača Kolekcije ARS AEVI Muzeja Suvremene umjetnosti Sarajevo. Član Međunarodne Federacije Fotografske umjetnosti (FIAP). Član Federazione Italiana Associazioni Fotografiche (FIAF). Član Švicarske Asocijacije Fotografske umjetnosti (PHOTO SUISSE). Član Belfast Exposed Photography Community Group. Član ULUPUBIH.
 
Njegovi radovi nalaze se u kolekciji Fototeca de Cuba Havana, MACBA Centro de Estudios y Documentación Barcelona, ARS AEVI Muzej Suvremene umjetnosti Sarajevo, Tbilisi History Museum Karvasla, Umjetnička Galerija Bosne i Hercegovine, Muzej Nevinosti Istanbul, Council of Europe Strasbourg, Narodni Muzej Crne Gore Cetinje, Old Arts Museum Belfast, MB Centre for Contemporary Arts Istanbul, SCCA Sarajevo, Muzej Istorije Jugoslavije Beograd, Memorijalni Centar Potočari Srebrenica, Olimpijski Muzej Sarajevo, Jewish Historical Museum Amsterdam, Muzej ratnog djetinjstva Sarajevo i drugi.
 
Radovi i fotografije objavljeni u La Stampa, El País, Le Monde, Liberation, La Repubblica, British Journal of Photography, La Vanguardia, Liberazione, Belfast Telegraph, Exibart, Marianne, Le Courrier, La Depeche, Le Dauphine Libere, Le Temps, Le Matin, Radikal, Hurriyet, Tages Anzieger, Mladina, Zarez, Feral Tribune, Vjesnik, Pobjeda, Monitor, Vijesti, Republika, Novi list, DANI, Odjek, KUN, Gracija, Fantom Slobode i drugi. Njegove izložbe i radovi prikazani su na CNN, Channel 4, TRT, RAI, HRT, CNN Turk, BBC, UTV, RTL, TV3, RTC, 1TV Georgia, TVE, B92, France 2, RTV SLO, EuroNews, BHT i drugi.
 
Uradio je fotografske portrete Jeff Koons, Marina Abramović, Emmanuelle Beart, David Byrne, Jean-Luc Godard, Isabelle Huppert, Bono Vox, Sinéad O'Connor, Braco Dimitrijević, Catherine Deneuve, Jean-Hugues Anglade, Enki Bilal, Alfonso Cuarón, Rachid Taha, Sebastião Salgado, Yann Arthus-Bertrand, Agnes b., Christine and the Queens i drugi. Surađivao sa kompanijama Benetton i Swatch.
 
Predstavljao Muzej ARS AEVI na Europskom Bijenalu Vizualne umjetnosti u La Speziji. Za dostignuća na polju kulture tokom opsade Sarajeva, nagrađen sa ˝The Certificate of Appreciation˝ Američke Državne Agencije za informisanje (USIA). U povodu 100 godina Švicarske Asocijacije Fotografske umjetnosti uvršten je u monografiju „PHOTO SUISSE 1906-2006“. Uvršten je u “Leksikon Sarajeva”. Jedan je od selektiranih autora u internacionalnoj platformi “Aftermath / Promjena kulturalnog pejsaža (Tendencije u angažiranoj postjugoslavenskoj suvremenoj fotografiji 1991-2012)”.
 
Živi u Ženevi i Sarajevu.

Podržite otvaranje Muzeja ratnog djetinjstva kupovinom doživotne ulaznice

Nakon što je početkom mjeseca konačno riješeno pitanje prostora za Muzej ratnog djetinjstva, počinju radovi na njegovom renoviranju i nabavci opreme. Otvaranje Muzeja planirano je već u decembru ove godine.

Muzej ratnog djetinjstva kao najavu otvaranja pokrenuo je kampanju na jednoj od najvećih svjetskih platformi Indiegogo. Na ovom linku https://igg.me/at/warchildhoodmuseum možete obezbijediti sebi doživotnu ulaznicu po cijeni od 28 KM (16 USD).

Iako relativno neubičajen kod nas, ideja crowd-fundinga (masovnog prikupljanja sredstava) s ciljem ostvaranje nekog projekta izrazito je popularna u inostranstvu. Knjige, muzeji, muzički CD-ovi i drugi proizvodi sve su češće napravljeni na ovaj način. Ideja je da veliki broj ljudi podrži određeni projekat malim iznosom sredstava, a zauzvrat dobije opipljiv proizvod – u ovom slučaju doživotnu ulaznicu u Muzej ratnog djetinjstva.

POVRATAK ASCHERA I KORŠUNOVASA NA 56. MESS

U okviru 56. Internacionalnog teatarskog festivala MESS višestruko na MESS-u nagrađivani reditelji Tamás Ascher iz Mađarske i Oskaras Koršunovas iz Litvanije vraćaju se pred festivalsku publiku sa svojim viđenjem istog dramskog klasika A.P. Čehova «Galeb». Inspirisan poznatim dramskim djelom, kao još jedno od vrhunskih rediteljskih imena publici će se predstaviti Roberto Latini iz Italije sa predstavom «Gorski divovi» prema djelu talijanskog velikana Pirandella.

Koršunovasov «Galeb» dolazi u minimalističkoj postavi, jer reditelj i njegova grupa glumica i glumaca nastoje prodrijeti u samu srž drame, koja je prečesto bivala prikrivana kitnjastim kostimima, raskošnim scenografijama i visokim intonacijama. «Postaviti Čehova na scenu znači postaviti dijagnozu bolesti našeg vremena, boli naše duše, koristeći intonacije kao skalpel. Nažalost, često strast, ljubav, ljubomora i mržnja koje su prisutne u Čehovljevim dramama bivaju ušutkane, utopljene u magli manje bitnih intelektualnih elegija, razgovora uz čaj, dok život jednostavno prolazi. Ali sve je to samo akademska, zapravo istinska politička cenzura. Ustvari, život ne prolazi u Čehovljevim dramama, on se otvara za likove i publiku svom silinom svoje ljubavi i egzistencijalnog horora”, rekao je Koršunovas. Inače, ovaj litvanski reditelj je 2001. na MESS-u osvojio nagradu za najboljeg mladog reditelja za svoju predstavu «Majstor i Margarita», nakon čega je izgradio karijeru svjetskog glasa. Sasvim sigurno će ova izvedba «Galeba», koja traje 180 minuta, privući pažnju istinskih ljubitelja teatra.

Kako je već najavljeno, 56. MESS će svečano otvoriti “Galeb” mađarskog reditelja Tamása Aschera koji je za predstavu “Ivanov” osvojio Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja i najbolju predstavu u cjelini 2004. Zanimljivo je da je iz iste produkcije, Katona József Színház, slijedeće 2005. godine na 45. MESS-u, predstava Semeloumězmizelsem Viktora Bodoa osvojila iste nagrade. Inače, ova teatarska produkcija je od 1985. realizovala više od 160 turneja sa oko 60 predstava u 90 gradova i 40 zemalja. Generacije izvanrednih teatarskih umjetnika Tamása Aschera smatraju za svog mentora. Njegova postavka Galeba će biti drugačija od Koršunovase, a kako i sam reditelj kaže od svih Čehovljevih drama, Galeb u najvećoj mjeri sadrži elemente stvarnih radnji stvarnih ljudi.

Pored spomenutih teatarskih velikana čije je predstave MESS-ova publika imala priliku ranije gledati, ove godine prvi put dolazi jedno od najznačajnijih italijanskih teatarskih imena, Roberto Latini sa predstavom «Gorski divovi» u produkciji Fortebraccio Teatra. Ovo je treći od Pirandellovih modernih mitova. Nakon religijskog mita (Lazarus) i socijalnog mita (Nova kolonija), «Gorski divovi» predstavljaju mit umjetnosti. Izveden posthumno 1937. godine, komad je posljednje Pirandellovo remek djelo koje je zbog smrti autora ostalo nezavršeno. To je priča o trupi glumaca koja u svojim lutanjima dođe do neodređenog vremena i mjesta: na granici između bajke i stvarnost nalaze vilu pod nazivom “la Scalogna” (Loša sreća).

Kompletan program 56. Festivala MESS dostupan je na www.mess.ba  a u toku je prodaja ulaznica u festivalskom box officeu u BKC-u svakim danom od 10 do 19 sati, dok je rezervacija moguća do početka Festivala putem broja +387 60 337 6238