15. ŠOPOVI DANI NA PLIVI

  1. Šopovi dani na Plivi, u čast velikog pjesnika Nikole Šopa, se održavaju u od Jajcu od 3. do 31. listopada. Ovogodišnji program jedne od najznačajnijih književnih manifestacija u Bosni i Hercegovini obogaćen je brojnim kulturnim posebno književnim sadržajima. A poseban gost susreta je istaknuta hrvatska književnica Sanja Pilić, koja će gostovati u svim jajačkim školama, a na glavnoj književnoj večeri će se predstaviti jajačkoj publici.

Sanja Pilić, pjesnikinja, spisateljica, spisateljica za djecu, rođena je 16. 05. 1954. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, fotografski odsjek. Radila je kao fotografkinja, trik – snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Surađivala je s Autonomnom ženskom kućom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. Članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. Nastupa u školama na dječjim literarnim druženjima. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemački, nizozemski, talijanski i mađarski jezik.

Najčitanija je hrvatska dječja književnica, autorica velikog broja naslova i slikovnica od kojih su neki ušli i u obaveznu lektiru za djecu i mlade. Dobitnica je više prestižnih nagrada poput Nagrade Grigor Vitez, Ivana Brlić Mažuranić, Kiklop, Diplome časne liste IBBY-ja i mnogih drugih.

Program Šopovih dana na Plivi je ispunjen i drugim sadržajima: dodjela nagrada učenicima za najbolja literarna ostvarenja, likovna kolonija radova na temu Nikole Šopa, natjecanje u čitanju za učenike Osnovnih škola, Najtecanje u poznavanju Nikole Šopa za srednjoškolce „Šopijada“, Promocija knjige autora Branka Serdara „Vrijeme kameleona“, promocija knjige autorice Milke Bilandžije „Nijema violina“, kulturni program pod nazivom „Šopovi dani u Banja Luci“ i „Šopovi dani u Sarajevu“, okrugli stol na temu „Isus u ranim Šopovim pjesmama“, koncert u čast Nikoli Šopu.

Nikola Šop rođen je 19. kolovoza 1904. u Jajcu gdje je i završio osnovnu školu. Niže je gimnazijske razrede pohađao u Banjoj Luci, a više u Beogradu, gdje je i diplomirao latinski jezik i komparativnu književnost na filološkom fakultetu.Od 1944. živio je u Zagrebu, gdje je dugo vremena bio marginalizirana pjesnička pojava. Godine 1970. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Umro je u Zagrebu 2. siječnja 1982. Za života objavio je: „Pjesme siromašnog sina“, „Nocturno“, „Isus i moja sjena“, „Od ranih do kasnih pijetlova“, „Tajanstvena prela“, „Kućice u svemiru“, „ Svemirski pohodi“, „Astralije,”„Dok svemiri venu“, „Izabrane pjesme“, „Nedohod“, „Božanski cirkus“ i druge zbirke.

Šopovu pjesničku veličinu osjetili su i naši najbolji pjesnici. Tin Ujević je njemu jednom priznao: “Govore da sam ja velik pjesnik, ali vi ste najdražesniji pjesnik u hrvatskoj literaturi”. A majstor savršenog pjesničkog oblika Dobriša Cesarić ovako je oslovio našeg pjesnika: “Znaš, Šope, ja sam ton, a ti si riječ”.

TAKSIM TRIO – PO DRUGI PUT NA JAZZ FESTU!

Taksim Trio, turski ansambl virtuoznih muzičara, na 20. Jazz Festu Sarajevo predstavit će svoj aktuelni album i publiku odvesti u muzičku avanturu koja je primamljiv spoj njihovog standardnog repertoara i flamenka.

Ovaj je trio prije četiri godine otvorio 16. Jazz Fest, po prvi put predstavljajući se u ovom dijelu svijeta, uslijedili su brojni nastupi a nova muzička odiseja odvela ih je u Andaluziju dajući novu dimenziju njihovoj muzici.

Husnu Senlendirici svira klarinet i balaban, Ismail Tuncbilek balamu, a Aytas Dogan kanun, stvarajući zadivljujuće muzičke pejzaže uz zapanjujuće virtuozne solo partije, donoseći orijentalni zvuk koji je u isto vrijeme i drevan i savremen.

Ulaznice za koncert, koji će biti održan 3. novembra u Bosanskom kulturnom centru, mogu se kupiti ili rezervirati po pretprodajnim cijenama na www.jazzfest.ba. Ulaznica za Taksim Trio vrijedi i za koncert dueta Inside Out, trubača Markusa Stockhausena i pijaniste Floriana Webera koji će biti održan isti dan u BKC-u.

BOSNA I HERCEGOVINA MEĐU ŠEST VODEĆIH ZEMALJA PO SMRTNOSTI ZBOG ZAGAĐENOG ZRAKA

Prema upravo objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina se nalazi na 5. odnosno 6. mjestu koje dijeli sa Jermenijom, po broju umrlih na 100. 000 stanovnika, od posljedica izazvanih zagađenim zrakom, saopštila je Eko akcija. Ostale zemlje koje se nalaze na vrhu liste imaju veoma razvijenu tešku industriju, dok nama pored slabašnih ostataka industrije, nekoliko termoelektrana i željezare u Zenici, glavni problem predstavlja potpuna neuređenost i nebriga institucija o okolišu – u većini naših gradova glavni izvor zagađenja zraka je zagrijavanje domova prljavim gorivima – ugljem slabog kvaliteta i nedovoljno osušenim drvetom, što je problem koji su brojne zemlje relativno lako riješile kombinacijom podsticajnih i kaznenih mjera.
Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime koje je zabilježeno u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Štaviše, nisu više u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. Tako na primjer, u Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama.
U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo. I pored ovih dramatičnih informacija i dalje se prave planovi o izgradnji novih termoelektrana namijenjenih prvenstveno izvozu i privatnom profitu koji će, ako se realizuju, biti plaćeni novim ljudskim životima.
Udruženje građana “Eko akcija”