Autor: urednik

U Historijskom muzeju će 3. jula 2024. godine u 20 sati biti upriličeno otvorenje nove stalne postavke Historijskog muzeja BiH pod nazivom “Wer ist Walter? Topografija antifašističkog otpora u Bosni i Hercegovini”.

“Otpor fašizmu u Drugom svjetskom ratu bio je centralni narativ socijalističke Jugoslavije. Historijski muzej Bosne i Hercegovine, pod nazivima Muzej narodnog oslobođenja BIH i Muzej revolucije SR BiH je i osnovan 1945. godine da provodi službene politike sjećanja na rat. A one su narativ o partizanskom pokretu kreirale uglavnom kroz prizmu uloge Komunističke partije kao glavnog nosioca otpora. Da li je moguće ponuditi svježiji pristup i sagledati ulogu partizana iz današnje perspektive i šireg konteksta? Upravo zbog svoje uloge u prošlosti, Muzej je sebi dao u zadatak da prvi put nakon prve stalne postavke iz 1966. godine ponudi istu, a ipak drugačije ispričanu priču o vjerovatno najznačajnijem antifašističkom pokretu u Evropi.” – kaže Elma Hašimbegović, direktorica i glavna kustosica izložbe.

Iako se izložba Wer ist Walter bavi lokalnim primjerima iz Bosne i Hercegovine, ona zapravo posmatra partizane iz vanjske perspektive, jer upoređujući sličnosti i razlike s drugim zemljama, postavka se fokusira na glavne karakteristike pokreta. “Izložba odgovara na važna pitanja: Kako su partizani uspjeli privući tako veliki broj ljudi za borbu, kako su prevazišli etničke podjele i stvorili širu, inkluzivnu platformu, kako su od gerile postali regularna vojska, kako su šume i generalno priroda uticali na način ratovanja, ko je Valter i ko su drugi valteri, kako je ideologija uticala na pokret, kakvu viziju budućnosti su imali partizani? – naglašava Hašimbegović.

Izložba je nastala u okviru projekta „Wer ist Walter? Otpor protiv nacizma u Evropi”, u organizaciji crossborder factory, Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, Centre International de Formation Européenne (CIFE) i Memorijalnog područja Jasenovac, finansiran od strane Fondacije Sjećanje, odgovornost i budućnost (Erinnerung Verantwortung und Zukunft, EVZ) i Federalnog ministarstva finansija Njemačke (BMF).

Narednog dana, 4. jula 2024. godine, će projekat biti zaključen konferencijom, na kojoj će biti predstavljeni ostali rezultati projekta, digitalna platforma i naučna publikacija. Na međunarodnoj konferenciji učestvuju naučnici iz Bosne i Hercegovine i Evrope, a među njima su Ben Shepherd, Hrvoje Klasić, Miilivoj Bešlin, Xavier Bougarel, Gaj Trifković i Jens-Christian Wagner, direktor memorijala Buchenwald. Jedan od ishoda projekta je i izložba studenata dizajna iz Sarajeva, Zagreba, Berlina i Pariza, koja tematizira povezanost naslijeđa Drugog svjetskog rata i otpora sa savremenošću.

U petak, 5. jula 2024. godine, na Univerzitetu u Sarajevu – Muzičkoj akademiji, bit će održana peta po redu zvučna izložba i koncert žive elektroničke muzike. Događaj je otvoren za javnost i bit će upriličen u Maloj sali (soba br. 10) Muzičke akademije. 

Zvučna izložba će biti otvorena od 16 do 20 sati, a koncipirana je kao privremeni javni događaj na kojem će svoje radove predstaviti profesori i studenti Muzičke akademije. Zvučni eksponati će posjetiteljima pružiti mogućnost slušnog opažanja različitih načina i umijeća dizajniranja zvuka u oblasti elektroničke i elektroakustičke muzike, odnosno analognih, digitalnih i hibridnih tipova zvučnih sinteza. Nazivi i autori eksponata su sljedeći: Melanie Ovenden („EniGmA“), Jovana Pavlović („Anima“), Ena Ibrahimagić („Euforija“), Ajdin Tirić („Pax4“), Benin Mujkić („Džepni šaman“), Omer Blentić (Organum „84. Civilization“), i Rijad Kaniža (isječak iz predstave „Adam i Yoshi“).

Koncert žive elektroničke muzike počinje u 19 sati, a nastupit će Dino Rešidbegović („Keiserens nye klæder“ za analogne sintetizatore zvuka), Omer Blentić („The Liver“ za Theremin, analogni sintetizator zvuka, procesor i looper), Zlatan Božuta („X O“, kompozicija D. Rešidbegovića – verzija za klavir i efekte), Benin Mujkić („Collisions“ za trubu i procesore), i Rijad Kaniža („6R41N 1NCU84710N“ za granulator). Između ostalog, posjetitelji koncerta će prvi put u historiji bosanskohercegovačke muzike moći svjedočiti koncertnoj izvedbi na thereminu i digitalnom granulatoru.

Događaj organiziraju red. prof. dr. Dino Rešidbegović (mentor) i asist. mr. Rijad Kaniža.

Međunarodni književni festivali Bookstan zvanično objavio programe koji će otvoriti i zatvoriti ovogodišnje izdanje.

U srijedu, 3. jula , u 21:00 muzičko veče sa Zoranom Predinom svečano će otvoriti festival koji se ove godine održava pod temom “Zarjavele trube” .

„Trube su zagrmile svojom muzikom, / da je razbude, da je razbude. – bez obzira da li ove riječi izgovarate u ritmu ili vam je potpuno nepoznata pjesma grupe Kongres ( izvodi Zoran Predin ), njenim zarđalim trubama, glasnicima iz prošlosti, postavljamo centralna pitanja 9. izdanja Međunarodnog književnog festivala Bookstan: Koji su narativi moćni postali kulturno naslijeđe? Na koji način književni glasovi odzvanjaju vlastitom naraštaju, ali nadilaze duh svog vremena u ideal koji nije sebično, nostalgično vezan za jedno vrijeme i mjesto, već nabijen istinom za generacije koje dolaze? Što je s narativima koji ostaju zatočeni u svojoj generaciji – kakvo značenje imaju izvan nje?”, izvršna direktorica festivala Lamija Milišić.

Upravo će Zoran Predin, slovenački muzičar, pisac, tekstopisac i nekadašnji vođa kultne rok grupe Lačni Franz, pred sarajevskom publikom izvesti neke od najvećih muzičkih hitova.

Festival će svečano biti zatvoren u subotu, 6. jula , u 21 sat u Domu omladine koncertom Damira Imamovića . Ovom prilikom Imamović će predstaviti svoj novi album koji je objavila poznata američka izdavačka kuća Smithsonian Folkways i koji je svojevrsni soundtrack za novu knjigu Aleksandra Hemona, koja će biti predstavljena i na Bookstanu. Damirov bend će činiti Ivana Đurić (violina), Nenad Kovačić (udaraljke) i Ivan Mihajlović (bas). Specijalni gost na koncertu biće lično Aleksandar Hemon . Ulaznice za svečano zatvaranje festivala mogu se kupiti po cijeni od 20 KM u knjižari Buybook od 1. do 6. jula. Uz kupovinu novog Hemonovog romana “Bejturan i ruža” u tom periodu ulaznica je besplatna.