Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke  trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

East West Centar na 62. Sterijinom pozorju

Sterijino pozorje u Novom Sadu objavilo je da je predstava Harisa Pašovića “Za šta biste dali svoj život?” uvrštena u program “Krugovi”, najvećeg teatarskog festivala u Srbiji.

Ovu predstavu je East West Centar Sarajevo kreirao u koprodukciji sa Bosanskim narodnim pozorištem Zenica, i pozorištima iz Novog Sada “Promena” i “Ujvideki szinhaz.”

U predstavi igra izvanredna ekipa mladih glumaca iz BiH i Srbije, većinom rođenih poslije rata. Oni su prvi put sarađivali zajedno, učili jedni o drugima i otkrivali dvije susjedne zemlje o kojima prije toga skoro ništa nisu znali. Na izuzetno snažan način i teatarski inovativno, ova predstava govori o tome za šta sve su ljudi spremni žrtvovati svoj život. Gledalac otkriva mnoštvo motiva – od kojih su neki plemeniti, a neki zli – koji ljude vode u dobrovoljnu smrt.

Ekipu predstave čine: Sanela Krsmanović-Bistrivoda, Katarina Bradonjić, Amar Čustović, Lana Delić, Fedor Đorović, Dražen Pavlović, Miloš Lazić, Peđa Marjanović, Mina Pavlica, Gabor Pongo, Mia Simonović, Ema Stojanović, Marko Vasiljević, Dušan Vukašinović, Nikola Živanović , Elma Islamović, Nikola Marinkov, Irma Saje, Rastko Ilić, Lada Maglajlić, Vedad Orahovac, Thomas Steyart, Irfan Avdić. Izvršni producent je Ismar Hadžiabdić. Bh. turneja je planirana u maju ove godine.

“Smrt u Sarajevu” na BHFF-u

Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF) sa zadovoljstvom objavljuje poseban događaj sa oskarovcem Danisom Tanovićem u SVA teatru u New Yorku u subotu, 15. aprila u 18:00 sati. Ovaj događaj će biti dio 14. godišnjeg BHFF-a, koji se održava od 12-15 aprila 2017. godine.Tanović će biti prisutan na prikazivanju njegovog filma “Smrt u Sarajevu”, te će sudjelovati u razgovoru sa publikom nakon filma.

Danis Tanović je filmski režiser, producent i scenarista koji se naširoko smatra jednim od najboljih savremenih bosanskih filmaša svoje generacije. Najpoznatiji je po tome što je 2001. godine napisao i režirao film “Ničija zemlja”, koji je osvojio Oskara za najbolji strani film. Jedan od najnagrađivanijih filmskih prvjenaca u historiji, “Ničija zemlja” je dobila više od 40 međunarodnih nagrada, uključujući i nagradu za najbolji scenarij na Filmskom festivalu u Kanu.

 Tanović je rođen u Zenici a odrastao je u Sarajevu. Razvio je  interes za film nakon što je proveo nekoliko godina studirajući glazbu i inženjering, a pohađao je Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu do 1992. godine, kada je počeo rat. Tokom naredne dvije godine, Tanović je proizveo na stotine sati dokumentarnih snimaka rata i uticaj rata na stanovništvo.  Nakon toga odlazi da studira film u Belgiji gdje je napravio dokumentarni film o bosanskom sukobu i nekoliko kratkih filmova.

“Smrt u Sarajevu” je Danisov sedmi igrani film, i prvi koji se u potpunosti odvija u Sarajevu, u gradu u kojem je odrastao. Film je osvojio nagradu žirija Grand Prix na 66. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, kao i FIPRESCI nagradu.

“Smrt u Sarajevu” predstavlja optužujuću alegoriju o modernoj Evropi. Na 100. godišnjicu atentata na Franza Ferdinanda, u legendarnom Sarajevskom hotelu nastaje haos neposredno prije dolaska gostujući delegacije EU, odražavajući obećanja i nesigurnost moderne Evrope. Film koji je slojevit istorijom i društveni komentarima, “Smrt u Sarajevu” je snažna satira obogaćena trnovitim političkim pitanjima a koja istovremeno pruža nadu za put naprijed.

“Smrt u Sarajevu” će biti prikazan na BHFF-u kao dio 6. prezentacije, 15. aprila 2017. godine u 18:00 sati nakon koje slijedi razgovor sa Danis Tanović.  U sklopu 6. prezentacije će biti prikazan i kratki film “Aždaja”, Ivana Ramadana.