Autor: urednik

Najava edukativnih programa drugog Bookstana

UČENJE OD NAJBOLJIH-SUTRA POČINJE „MALA ŠKOLA PISANJA I MIŠLJENJA“ U ORGANIZACIJI BOOKSTANA

Zahvaljujući prošlogodišnjem uspješnom iskustvu realizovanja edukacijskih segmenata u programu festivala, Bookstan i u drugom izdanju nastavlja isti princip, proširujući oblasti djelovanja kao i ciljne grupe, u namjeri da bude manifestacija namijenjena svim starosnim dobima.
Uz produkcijski, upravo edukacijski segment Bookstana čini ovu festivalsku platformu drugačijom i svrsishodnijom.
Radionicom za mlade kritičare i kritičarke počinjemo, kao i prošle godine, predfestivalski program.
„Mala škola pisanja i mišljenja“ koja će trajati od 1. do 7. jula 2017. godine realizovaće se pod voditeljstvom profesora Nerzuka Ćurka i uz učešće brojnih predavača/ica.
“Mala škola pisanja i mišljenja” kreativna je, stvaralačka gesta koja upotpunjuje festival književnosti Bookstan, čije briljantno prošlogodišnje izdanje obavezuje. Predani književnosti i slavljenju odgovornog kritičkog mišljenja, ove godine će se u okviru radionice, sa izabranim učesnicima koji dolaze sa različitih bosanskohercegovačkih strana, družiti eminentna imena publicistike i književnosti, sa iskrenim uvjerenjem organizatora da će mladi i talentirani ljudi imati šta naučiti od pisaca i intelektualaca snažnog autorskog pečata. Uvjereni smo da će ova ‘Mala škola pisanja i mišljenja’ polučiti dobar rezultat, otvorenu razmjenu mišljenja, korisnu debatu a sve u svrhu promicanja odgovorne javne riječi, uspješne i zanimljive kritike, prikaza, eseja, napose njegovog veličanstva Teksta ma u kojoj formi dospio u jezik i došao na svijet. Također, cilj nam je ohrabriti polaznice i polaznike Buybookove radionice da steknu i određena urednička iskustva vezana za književne i općenito časopise iz kulture kao i kulturne rubrike konvencionalnih i novih medija, kako bi upotpunili znanja o književnosti i za književnost u ‘civilizaciji pokretnog teksta’. Predavači ”Male škole pisanja i mišljenja” su Ozren Kebo, Tarik Haverić, Viktor Ivančić, Nenad Rizvanović, Jelena Kalinić, Karmela Devčić, John Freeman i Vladislava Gordić Petković“, najavio je Nerzuk Ćurak, voditelj „Male škole pisanja i mišljenja“.

TRANSLAB, KNJIŽEVNO PREVOĐENJE-GRAĐENJE MOSTOVA MEĐU KULTURAMA

Zbog sve intenzivnijih internacionalnih interakcija, stalnog protoka informacija sa svjetskih tržišta, te činjenice da 80% tekstova u BiH predstavljaju prevodi, uloga prevodilaca u našem društvu dobiva sve više na značaju.
Kao odgovor na veću potražnju prevodilačkih usluga, s jedne strane, te potrebu prevodilaca u našoj zemlji za stručnim usavršavanjem i praćenjem svjetskih tokova u domenu prevodilačke struke, s druge strane, Fondacija Publika je prošle godine pokrenula projekat TransLab-laboratorij književnog prevođenja, koji predstavlja dio regionalnog projekta, s ciljem formiranja redovne prevodilačke obuke za prevodioce i studente završnih godina filologije. Translab-laboratorij književnog prevođenja, pokrenut u Zagrebu početkom 2015, koncept je osmišljen po uzoru na prakse drugih prevodilačkih škola i centara (Centar za književno prevođenje Bruxelles, Udruženje za književno prevođenje iz Arlesa)…
TransLab je pokrenut najprije za francuski jezik s idejom uključivanja drugih jezika, u prvom redu engleskog i njemačkog…
Bookstan sa zadovoljstvom najavljuje TransLab-laboratorij književnog prevođenja u realizaciji Fondacije Publika i Udruženja prevoditelja BiH koji će se u programu festivala održavati od 3. do 5. jula u prostorijama Goethe instituta.

PRIČA JE ŽENSKOG RODA

Internacionalni festival književnosti Bookstan sa zadovoljstvom najavljuje Radionice kreativnog pisanja za djevojčice uzrasta od 12-15 godina zahvaljujući saradnji s časopisom za feminističku teoriju i umjetnost „Bona“.
„Radionice će se održati 4. i 5. jula 2017. godine u terminu od 10-14h. Cilj radionica je omogućiti djevojčicama da otvoreno govore o svojim iskustvima odrastanja, roda i tijela, o navigiranju društvenih normi koje oblikuju početak njihove adolescencije, te o svakodnevnim iskustvima nepravde koja je proizvod duboko ukorijenjene mizoginije. Zajedno ćemo otkriti moć pisanja, kao umjetnosti i kao umijeća. Zajedno ćemo prisvojiti pisanje kao najvažniji alat pomoću kojeg preispitujemo svoju okolinu, društvene okvire unutar kojih odrastamo, ali i same sebe. Pisanje će nam omogućiti da budemo maštovite i znatiželjne, te da slobodno izrazimo cijeli spektar svojih emocija – od namrgođene ljutnje, bijesa i frustracije, do blesavog prkosa i prkosne radosti“, najavljuju Lejla Kalamujić, Lamija Begagić, Selma Asotić i Marina Veličković, predavačice na radionici namijenjenoj djevojčicama a koje će se održavati u prostorijama Goethe instituta.

Prvi dan će Selma Asotić i Marina Veličković, urednice časopisa feminističke teorije i umjetnosti „Bona“, voditi uvodne radionice – „Uvod u feminizam za djevojčice“ i „Gdje smo izgubile feministički ključ?“ kroz koje će sa djevojčicama dekonstruisati njihovu svakodnevnicu i onda je probati locirati u književnosti. Pričat ćemo o (ne)vidljivosti naše stvarnosti u književnosti koju čitamo (bilo u školi, ili van nje), o ženama koje su pisale i ženama koje su se borile da budu čitane. Prvi dan će se završiti predstavljanjem kratke priče kao forme, nakon čega će djevojčice kod kuće razraditi osnovni koncept svoje priče.

Drugi dan će nagrađivane autorke Lamija Begagić i Lejla Kalamujić sa djevojčicama raditi na njihovim kratkim pričama – Od koncepta do kraja, i kroz praktični rad će preispitivati neke od osnovnih pitanja književnosti – koja je uloga i zadaća spisateljke, a koja čitateljke, ko i kako odlučuje o kvaliteti priče, mogu li priče prikazati i(li) promijeniti svijet? Ukoliko djevojčice ne završe svoje priče do kraja drugog dana, mogu ih završiti naknadno i poslati ih putem emaila. Nakon radionica, sastavit ćemo mali zbornik radova za sve djevojčice koje žele objaviti svoje priče.

Organizacioni tim festivala Bookstan izražava zadovoljstvo zbog obima i sadržaja radionica te se nada jednakim dugoročnim rezultatima kao što je to bio slučaj nakon prošlogodišnje radionice.
Nadamo se da će postojeće saradnje kroz tri edukacijska segmenta iznjedriti nove ideje te donijeti nam i nove edukacijske programe na trećem Bookstanu.

Izložbom Rečenica počinje predfestivalski program Bookstana

Izložbom „Rečenica“ vizuelne umjetnice Amine Avdić koja će biti otvorena u subotu, 1. Jula u Collegiumu Artisticumu u 19:00 počinje predfestivalski i izložbeni program Bookstana.
Izložba će se moći pogledati i tokom trajanja festivala i nakon njega.
„Rečenica“ je nesvakidašnja vizuelna prezentacija književnog djela „Mađarska rečenica“ Andreja Nikolaidisa i nastala je tokom postdiplomskog studija Amine Avdić na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu pod mentorstvom profesora Bojana Hadžihalilovića. Ova postavka omogućiće nam netipično iskustvo istovremenog uživanja  u umjetničkom djelovanju unutar dva različita formata.

Amina Avdić diplomirala je na odsijeku za Produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu.
Njen kreativni angažman obuhvata djelovanje u različitim poljima. Od televizijske, filmske i pozorišne scenografije preko angažmana na filmu u svojstvu asistentice reditelja do autorskog filmskog prvijenca koji je u fazi postprodukcije.
Angažovana je u produkciji „Klicker“ i učestvovala je u nastanku brojnih reklamnih i muzičkih video formi.
Autorica je originalnog koncepta „Scenografija uma“ putem kojeg je prije nekoliko godina vizuelno predstavila profile i biografije nekih od najznačajnijih umjetnika domaće i regionalne scene.

Osim izložbe „Rečenica“ publika Bookstana će tokom festivala u galeriji Akademije likovnih umjetnosti, gdje se realizuje većina festivalskih programa, moći pogledati dio jedne od najreprezentativnijih izložbi fotografija Milomira Kovačevića Strašnog.
Riječ je o postavci „Strašni grad, Strašni pisci, Strašni fotograf“ gdje fotografije Strašnog prate tekstovi sarajevskih književnika i književnica te ljudi koji djeluju u drugim umjetničkim i njima srodnim oblastima. Izložbu je u cijelosti bila predstavljena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Milomir Kovačević povodom Bookstana kao i prošle godine dolazi u Sarajevo i na zadovoljstvo festivalskih organizatora i ovoga je puta zvanični fotograf Bookstana.


Nakon prošlogodišnje izložbe „Djeca u ratu“ bilo je gotovo nemoguće povjerovati da za godinu dana Milomir Kovačević može realizovati postavku većeg obima i skoro jednakog intenziteta kao što je slučaj s aktuelnom. Priprema i tekstovi koji prate fotografije nastajali su posljednje tri godine. Put u još jedan segment lične prošlosti bio mu je zanimljiv jer je uvijek s piscima rado drugovao.
„I prije rata. I u ratu. S Brigom, Ivanom, Markom, Sidrana sam viđao, Karimom, kolegama novinarima s kojima sam često sjedio u Klubu novinara. S Miljenkom, Semezdinom, Feridom, koju znam hiljadu godina, Mirom Petrovićem, Almom Lazarevskom, i da ne nabrajam dalje, nekoga ću zaboraviti.
Uvijek sam bio tu, ne sa svima blizak, ali sa svima sam se viđao. Često su pisali o mojim izložbama ili sam ja radio ilustracije za njihove tekstove u Dania, Licima i književnim revijama. Uvijek smo se nekako nadopunjavali. I slično disali.
Radeći izložbu u jednom momentu sam shvatio da bi bilo mnogo bolje, dublje i intimnije ako bi se povezale fotke i tekstovi. Moje fotke su ratne samo u tom segmentu koji je vezan za vrijeme snimanja, ali više pokazuju da sam ja o fotografiji učio iz filmova. Tako su kadrirane, ta estetika odudara od onoga što je ratna fotografija. Ljudi danas često pitaju kako sam mogao tako, da li mi je ruka drhtala. Nijedna fotka nije izrezana, sve su napravljene u punom formatu.
Jednostavno mi je u nekom momentu ‘došlo’ da napravim izložbu na kojoj će biti predstavljeno ono što će pisci pisati o tim fotografijama“, rekao je povodom izložbe Milomir Kovačević.

Tokom Bookstana u Radićevoj ulici biće upriličena prodajna izložba knjiga regionalnih izdavača.
Knjige po sniženim festivalskim cijenama moći će se kupiti svakog festivalskog dana od 19 do 23h.

Online upis izbliza

Dok iz Ministarstva poručuju da u online sistemu upisa učenika u srednje škole na području Kantona Sarajevo „zapravo nema nikakvih problema i da se upis koji je počeo jutros u 9 sati (27.06.2017. op.a.)  odvija prema protokolu uz sitne tehničke probleme.“, u stvarnosti to izgleda ovako:

Portal za online upis na adresi upis.emis.edu.ba za javnost je bio vidljiv još 20.06.2017. godine, no roditelji nisu mogli, uz šifru koju su učenici dobili nakon polaganja eksterne mature, pristupiti portalu radi provjere podataka.

Na spomenutoj adresi portala za online upis iz dana u dan se pojavljivala informacija da će „portal biti dostupan od sutra“ te da su roditelji i učenici u obavezi da provjere i validiraju podatke unešene na portalu (lične podatke i ocjene učenika).

Tek 27.06., na dan objavljivanja Konkursa za upis u prvi razred srednje škole, bilo je moguće prijaviti pogrešne podatke i to, prema dostupnim informacijama, samo putem „help deska“, odnosno online formulara instaliranog na portalu. E tu počinje agonija za roditelje i učenike čiji podaci nisu tačno unešeni u sistem. Bezborojne su prijave pogrešno unesenih podataka, koje se rješavaju sa bar 24-48 sati zakašnjenja ili se ne rješavaju uopće.

Roditelj sam učenice koja još uvijek nije u mogućnosti da validira svoje ocjene na online portalu, jer nisu tačne! Čim se ispravi jedna prijavljena greška, pojavi se druga. Od utorka, 27.06. naši dani izgledaju tako da pokušavamo na bilo koji način – odlascima u osnovnu školu koju je završila, odlascima u srednju školu u koju želi da se upiše, pozivima UTIC-u, koji administrira portal za online upis, pozivima svim prijateljima i poznanicima koji su u prosvjeti, pozivima roditeljima učenika koji su u istoj situaciji, saznati informaciju više.

Trenutna situacija je slijedeća, odnosno ovako se „sistemski“ rješavaju „sitni tehnički problemi“. Pozovete broj u Ministarstvu (033 562 132), date ime djeteta i ime škole koju je dijete završilo te opis greške (iako ste to prethodno bar 3 puta učinili! – najprije preko dostupnog online formulara, pa onda prijavom u osnovnoj školi koju je dijete pohađalo, potom prijavom preko poznanika koji „ima neku raju u UTIC-u“), e sad i četvrti put prijavite grešku direktno Ministarstvu, a Ministarstvo vam onda obeća da će pozvati UTIC da isprave grešku i uputi vas da pratite portal, pa ako greška ne bude ispravljena do kraja dana da se opet sutra ujutro javite.

Pri tom vi imate kod kuće čedo koje se devet godina trudilo da ostvari zavidne rezultate u školi, upješno položilo ekstereMnu maturu i čeka da klikne na odabranu školu i vidi svoje ime na rang listi.

Kako ja tom djetetu da objasnim da EMIS (baza podataka u koju se unose lični podaci i učenička postignuća u osnovnim i srednjim školama već godinama i baza podataka iz koje se odštampaju svjedočanstva na kraju svake godine)  i portal za online upis ne komuniciraju?

Šta da odgovorim na pitanje koje glasi, a zašto sada neko ne bi nazvao, kao što si i ti nazvala, i rekao gospođi iz Ministarstva da mu dijete ima sve petice, pa vidiš da uzimaju da upišu podatke koje im ti diktiraš na telefon?

Kako da umirim dijete koje, poučeno iskustvom posljednja dva dana, nije više sigurno da li će do kraja upisnog roka biti ispravljeni podaci potrebni za upis, a naviknuto, u doba tehnologije, da, kad se negdje online prijavi dobije odmah ili u roku od sat vremena automatski odgovor od sistema koji funkcioniše?

I gdje da pronađem informaciju koliko je poreske obveznike u Kantonu Sarajevo koštao ovaj nefunkcionirajući online sistem za upis učenika u prvi razred srednje škole?

Molim za pomoć!

 

Amra Muratović