Autor: urednik

U nedjelju u programu sajma “Knjige u nišama” gostuje Lejla Kalamujić

Izdavačka kuća Buybook sa zadovoljstvom vas poziva na predstavljanje autorice Lejle Kalamujić u nedjelju, 26. novembra u 18:00 u Bosanskom kulturnom centru.

Malo je knjiga kakva je „Zovite me Esteban“ autorice Lejle Kalamujić. Potvrđuju to i prevodi te regionalna izdanja. Za nju je dobila nagradu „Edo Budiša“, a knjiga je svojevremeno nagrađena na konkursu Fondacije za izdavaštvo FBiH.
Uskoro će u izdanju Buybooka biti objavljen njen prvi roman, koji će bez sumnje mnogobrojna publika prethodne zbirke priča s radošću dočekati. Lejla Kalamujić nastavlja pisati o onome o čemu se najčešće kod nas ćuti i svojim besprijekornim literarnim stilom progovara u ime svih deprivilegovanih. Čini to naravno van pamfletskog nivoa i društvenog angažmana koji je sam sebi svrha. Isto možemo reći i za „Esteban“ gdje ogoljava vlastite traume, u prvom redu vezane za prerani gubitak majke, odrastanje s bakama i dedama, uz oca koji je više i u svakom smislu bio odsutan već prisutan. Drugi ram ove maestralne proze podrazumijeva teme metalnog zdravlja i otkrivanja vlastite seksualnosti. Sve skupa zaokružuje lično iskustvo rata i izbjeglištva te život u prividu mira. Onaj život u kom se svako od nas može već sutra naći na nekoj od tačaka margine i kao takav/a biti potpuno neprihvaćen/a.
„Nije to, na sreću, nikakva pretenciozna kvir teorija (koja je za neke druge žanrove i rodove, ne za pripovetku), nego punokrvna pripovedačka umetnost o samoćama i traženjima Drugog/Druge, dakle, o večnim temama svake pomena vredne književnosti otkad čovek uopšte nastoji da svoja neprevrela osećanja, stanja i misli ukroti u reči i rečenice koje transcendiraju svoj tako odviše ljudski povod, i tako prevazilaze puku privatnost ili nereflektovani autoterapijski učinak, postajući deo našeg zajedničkog egzistencijalnog, emotivnog i dakako estetskog iskustva“, napisao je o knjizi „Zovite me Esteban“ književni kritičar Teofil Pančić, dodajući kako Lejla Kalamujić piše o tome šta ju je zapravo načinilo takvom osobom kakva jeste, i to čini na način koji plijeni pažnju.

O traumama koje određuju biografije i književne opuse, uspješnom „životu“ knjige koja je lišena bilo kakve pretenzije, baš kao i njena autorica, o romanu u nastanku i važnosti pisanja i mišljenja o „Drugom i Drugačijem“ s Lejlom Kalamujić u programu na Sajmu izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“, u nedjelju, 26. novembra u 18:00 razgovaraće Kristina Ljevak.

Tanja Mravak u programu “Jutro s autorom” na sajmu “Knjige u nišama”

U izdanju zagrebačke izdavačke kuće Hena com objavljena je knjiga priča „Naša žena“ autorice Tanje Mravak. Čekali smo je punih sedam godina nakon što je svojom prvom zbirkom priča „Moramo razgovarati“ (Algoritam, 2010) osvojila brojne nagrade i naklonost čitateljske publike.

Ona je i kraljica Pričigina, festivala usmene književnosti gdje iz godine u godinu publiku uveseljava nesvakidašnjim darom usmenog kazivanja priče.

Nastojala sam obuhvatiti širok spektar žena, da se ne govori uvijek o našoj ženi kao nekakvoj koja je podložna. Znamo da u našem kraju, i uopće u Hrvatskoj, postoje jako uspješne i vrlo pametne i samosvjesne žene. Mislim da je vrijeme da se NAŠA ŽENA počne zvati takva žena, kazala je Mravak na zagrebačkoj promociji njene nove knjige.

Mitskih sedam godina prošlo je od objave prve zbirke priča Tanje Mravak Moramo razgovarati, o kojoj se nije prestalo razgovarati. Zbirka od jedanaest priča Naša žena donosi novu, još veću kvalitetu na, sa četiri nagrade za književnost utvrđenoj, podlozi.

Od jedanaest priča dvije, „Meso“ i „Duša kuće“ govore o ljubavnim vezama, dok ostale govore o različitim obiteljskim odnosima i njihovim akterima, pa bilo to i iz perspektive ljubavnice- manipulantice, kao u antologijskoj naslovnoj priči i psihološkoj studiji.

Teško je opisati s koliko malo riječi Tanja Mravak postiže puno, da to znamo bili bismo ona, a ona ne bi bila jedna i jedina. Minimalnim i nenametljivim jezikom, realističkim sredstvima, uglavnom dijalozima za koje dobar scenarist ubija, Tanjine priče otkrivaju grčeve u likovima i pletu dinamične fabule o životu običnih ljudi u običnim situacijama koje otkrivaju izrečenu ili češće prešućenu, u pravilu unutarnju, osobnu dramu. Zakotrlja se iz nevine situacije groteska, komedija koja nikada nije samo smiješna nego sa sobom donese i nešto melankolije, tuge ili sućuti, empatije i s patološkim – djedom piromanom, recimo.

Ova je knjiga i karta našeg patrijarhata. Likovi imaju jasno zacrtane rodne uloge, neki su im sluge, drugi ih nadilaze, a jedan miš u priči zna biti dovoljan i da se te uloge zamijene. Ove priče govore o sitnicama i njihovim strašnim posljedicama, rekao je o knjizi „Naša žena“ njen urednik Kruno Lokotar koji će s autoricom Tanjom Mravak razgovarati u programu „Jutro s autorom“ Sajma izdavača/nakladnika „Knjige u nišama“u nedjelju, 26. novembra u 10:30 u Bosanskom kulturnom centru.

Zvanično otvoren Prvi Sajam “Knjige u nišama”

“Na dan kada obilježavamo jedan od najznačajnijih datuma u historiji Bosne i Hercegovine, šaljemo poruku o važnosti i značaju izdavaštva i knjige, kao temeljnog, javnog i svetog dobra za kulturni razvoj i identitet naše države“, istakao je danas na otvaranju prvog Sajma izdavača/nakladnika Bosne i Hercegovine “Knjige u nišama“ (KUN) direktor JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo, Edin Kukavica. U narednih pet dana, Sajam će ljubiteljima i ljubiteljicama knjige ponuditi vrlo bogat i zanimljiv program koji će uključivati promocije knjiga, predstavljanje autora, čitanja, javne razgovore i radionice. Gosti prvog Sajma izdavača Bosne i Hercegovine bit će brojni autori, urednici, profesori, književni kritičari, novinari, dizajneri i ostali kulturni radnici, a ulaz za sve zainteresovane građane i građanke je slobodan.

“U okolnostima u kojima je bh. izdavaštvo/nakladništvo uslijed višegodišnje nebrige društva doslovno dovedeno pred zid, zajedno sa Zajednicom izdavača/nakladnika u BiH i Ministarstvom kulture i sporta KS odlučili smo se za organizaciju Sajma koji predstavlja i svojevrsnu borbu sa vjetrenjačama. Ipak, odlučni smo u tome da slavimo domaću knjigu, domaćeg autora, domaćeg izdavača i domaćeg čitaoca“, naveo je Kukavica i pozvao građane i građanke da posjete Sajam.

Naglašavajući da je vraćanje digniteta sajmovima knjiga u BiH definsan kao jedan od glavnih ciljeva prilikom utemeljenja Zajednice izdavača/nakladnika u BiH, predsjednik Zajednice, Muamer Spahić, rekao je da je Sajam “Knjige u nišama“ samo jedan korak u tom smjeru. “Knjiga koja se nalazi u mojoj ruci zove se “Ne nadajte se da ćete se riješiti knjiga“, a njen autor je Umberto Eko. On knjigu definiše kao biološki izum, poredi je sa točkom ili makazama i kaže da jednom kad se otkrije, nikad više se ne mijenja. Ja zaista vjerujem u to i vjerujem da knjiga nikad neće izaći iz naših života“, kazao je Spahić te podsjetio da će Sajam u narednih pet dana predstaviti 30 različitih programskih sadržaja.

Proglašavajući Sajam zvanično otvorenim, ministar kulture i sporta KS, Mirvad Kurić, istakao je da ko god negira knjigu, negira zapravo samog sebe. “Sva naša saznanja nastala su iz knjige. Knjiga je korijen civilizacije, društva i nas samih, ali kao takva je u Bosni i Hercegovini u velikom problemu. Zbog toga imamo veliku obavezu da olakšamo put knjige do čitaoca, a da bismo to uradili moramo olakšati rad izdavača/nakladnika“, rekao je ministar Kurić.

Nakon zvaničnog otvaranja Sajma, Fondacija Kemal Bakaršić kao podstrek za daljnji rad, dodijelila je donacije u vidu novih knjiga bh. izdavača narodnoj biblioteci Ivo Andrić iz Čelinca, gradskoj biblioteci Kakanj, biblioteci Osme osnove škole iz Brčkog te gradskoj biblioteci Stolac koja je u fazi formiranja. “Sve biblioteke u BiH imaju male ili nikakve budžete za obnovu bibliotečkog fonda. Naše donacije su skoro pa jedini način da biblioteke dođu do potrebnih i društveno vrijednih knjiga i ponosni smo što to radimo već nekoliko godina“, istakao je u ime Fondacije, Dragan Marković, te naglasio da je ukupan iznos do sada doniranih sredstava 33 600 američkih dolara, odnosno 4620 knjiga.