Autor: urednik

Zimsko izdanje Festivalske mreže Jadranske regije održat će se u kinima i online od 17. do 26. januara 2025. godine.

Program uključuje više nagrađivanih regionalnih filmova:

“Opažanje” Janeza Burgera,

“Izlet” Une Gunjak,

“Samo kad se smejem” Vanje Juranić,

“M” Vardan Tozija,

„Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića.

Filmovi će biti dostupni online besplatno od 18. do 26. januara. publike u BiH i regionu, a program je besplatan. Filmovi su dostupni OVDJE . Broj pregleda je ograničen.

U filmu “Opažanje” Janeza Burgera medicinska sestra (Diana Kolenc) pokušava otkriti zašto dobija misteriozne snimke brutalnog zločina, koje je vidjela uživo na društvenim mrežama, sve dok joj ne postane jasno da je i sama sudjelovala u kriminal.

Na programu je i prvi dugometražni film Une Gunjak “Izlet” , premijerno prikazan na festivalu u Locarnu, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija. Mala, naizgled bezazlena laž iznenada dovodi tinejdžerku u buru očekivanja, osuda i društvenih dogmi. Film je bio bosanskohercegovački kandidat za Oskara®, a Asja Zara Lagumdžija je višestruko nagrađivana za ulogu u ovom filmu.

Film Vanje Juranića “Samo kad se smijem” inspirisan je istinitim događajem. Tina (Tihana Lazović) je domaćica koja brine o ćerki i živi sa Franom (Slavko Sobin) na obali Jadrana. Bračne tenzije rastu kada ona izrazi želju da diplomira na fakultetu, napuštajući tradicionalnu rodnu ulogu u njihovom naizgled savršenom braku.

Psihološki triler Vardana Tozije “M” je film o odrastanju. Svijet je razoren pandemijom. Sam i nezaštićen šumom, Marko (Matej Sivakov) se suočava sa narušenim svetom tišine i opasnosti.

Na Filmskom festivalu u Torontu premijerno je prikazan film Mladena Đorđevića “Radnička klasa ide u pakao” . Nakon što su u požaru i sumnjivoj privatizaciji izgubili svoje najmilije, posao i dostojanstvo, grupa bivših radnika pribjegava natprirodnom u svojoj borbi za pravdu. U ovoj uzbudljivoj drami sa elementima horora igraju Tamara Krcunović, Leon Lučev, Lidija Kordić, Mirsad Tuka…

“Promatranje” u bioskopu Meeting Point

Zimsko izdanje Festivalske mreže Jadranske regije počinje u petak, 17. januara. besplatne projekcije regionalnih filmova u kinima u Sarajevu, Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju i Bitolju. U kinu Meeting Point u Sarajevu u petak, 17. januara u 20 sati bit će prikazan film Janeza Burgera “Promatranje”. Nakon projekcije uslijedit će razgovor sa glavnom glumicom filma Dianom Kolenc.

Film “Promatranje” snimljen je prema istinitom događaju koji se dogodio prije nekoliko godina u Sloveniji. Medicinska sestra (Diana Kolenc) pokušava otkriti zašto dobija misteriozni snimak brutalnog zločina koji je vidjela uživo na društvenim mrežama, sve dok joj ne postane jasno da je i sama učestvovala u zločinu.

Besplatne ulaznice se preuzimaju sat vremena prije početka projekcije.

Organizacije civilnog društva (OCD) u Bosni i Hercegovini pokrivaju širok spektar aktivnosti u kojima djeluju kao dopuna uslugama koje bi građanima trebala pružati država, a ponekad čak i kao zamjena za takve usluge.

Mnogi od njih brinu o životnoj sredini, osobama sa invaliditetom, humanitarnim akcijama, ranjivim grupama u društvu i bave se pitanjima koja su od velikog značaja za život u našoj zemlji.

Zdravo i dinamično civilno društvo je također nezamjenjiv segment koji pomaže razvoju Bosne i Hercegovine i olakšava njeno približavanje EU.

Iako vjerujemo da se Vlada FBiH pri donošenju odluke o minimalnoj plaći rukovodila najboljim namjerama, ova odluka će otežati ili potpuno onemogućiti brojne organizacije civilnog društva koje opstaju i funkcioniraju uz minimalna sredstva.

Nije u pitanju samo nekoliko hiljada radnih mjesta u civilnom sektoru, već i stotine hiljada korisnika usluga ovih organizacija koje su za njih nezamjenjive i nezamjenjive.

Iz tog razloga više od stotinu udruženja i fondacija, među kojima su i neke od najistaknutijih organizacija u našem društvu, podržalo je inicijativu da Vlada FBiH, u donošenju i provođenju mjera za ublažavanje efekata navedene odluke, poštuje zahtjeve civilnog sektora da OCD budu prepoznate u tom procesu i budu partneri u njemu, kao i da budu uključene u programe subvencionisanja neophodnih za njihov opstanak.

Doživljavajući medije kao najvažnije saveznike u nastojanjima da se izgradi bolje, pravednije i naprednije društvo, šaljemo vam ovu poruku u nadi da će ova tema privući vašu pažnju.

Više od stotinu udruženja i fondacija potpisalo je zahtjev Vladi Federacije Bosne i Hercegovine za uključivanje ovih organizacija u programe subvencija, procese donošenja odluka i druge najavljene mjere vezane za Vladinu odluku o minimalnoj plaći za 2025. godinu.

Udruženja i fondacije podržavaju odluku o povećanju minimalne neto plate na 1.000 KM , uz zahtjev da se način realizacije revidira i prilagodi specifičnostima udruženja i fondacija, da se civilni sektor uključi u donošenje odluka, te da se najavljene subvencije biti dostupne i udruženjima i fondacijama.

Radom u određenim oblastima, udruženja i fondacije doprinose stvaranju podsticajnog okruženja za dostojanstven život svih građana, što uključuje povećanje životnog standarda i povećanje minimalne zarade. Ova odluka bi mogla izuzetno štetno uticati na životni standard i status teže zapošljivih kategorija stanovništva koje su svoje mjesto u ekonomskom ekosistemu našle upravo u ovom sektoru, gdje doprinose razvoju društva, nisu opterećeni državom i vode život dostojan čoveka, bez obzira na psihofizičke karakteristike.

Sigurni smo da odluka o povećanju iznosa minimalne zarade nije imala za cilj da desetine osoba sa invaliditetom, slijepih i slabovidih, osoba sa drugim dijagnozama, žena bez posla, niti je odluka imala za cilj da ugrozi postojanje udruženja. i temelja koji su stubovi demokratskog društva. Ali, isključivanjem udruženja i fondacija kao poslodavaca koji su obuhvaćeni najavljenim subvencijama, korak smo bliže sužavanju prostora za rad civilnog sektora.

Zahtjevi udruženja i fondacija su:

1. PREPOZNAVANJE udruženja i fondacija kao važnih društveno-političkih i ekonomskih aktera, s obzirom da je njih 9.719 aktivno u FBiH i zapošljavaju 6.336 ljudi. Obavezno uključivanje udruženja i fondacija u programe subvencija, s obzirom na to da nemaju poreske povlastice, uredno plaćaju poreze i doprinose i NE priznaju se u najavljenim subvencijama. Subvencije za udruženja i fondacije moraju biti uključene u odluku o privremenom finansiranju i u nacrt budžeta čije je usvajanje najavljeno do kraja januara.

Mjere podsticaja za zapošljavanje koje su dodijeljene prošle godine, a sada ne ispunjavaju minimalne uslove za završetak pripravničkog staža, revidirati i povećati na iznos koji odgovara Odluci o minimalnoj neto plati.

2. UKLJUČIVANJE svih interesnih grupa u proces donošenja i implementacije. Neophodno je uključiti javni i privatni sektor, kao i civilni sektor, uključujući akademsku zajednicu i medije. Udruženja građana ne bi trebalo da budu samo subjekti odluka i reformskih proizvoda, već i aktivni akteri.
3. OBAVEZNA ANALIZA uticaja odluke o povećanju minimalne zarade za 2025. godinu, uz javnu prezentaciju zaključaka analize, kao i koraka koje je potrebno preduzeti da bi odluka pozitivno uticala na poboljšanje životnog standarda .
4. IZRADA dugoročnog, sveobuhvatnog, održivog i baziranog na podacima strateškog plana za fiskalnu reformu, koji će uključivati ​​povećanje plata, a uzimaće u obzir specifičnosti djelovanja udruženja i fondacija.

Nabrojani zahtjevi dostavljeni su Vladi FBiH, delegatima i zastupnicima u Domu naroda i Predstavničkom domu, Ministarstvu finansija, Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta i Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH. Posebno je istaknuto da bi u narednom periodu, a prije usvajanja Budžeta FBiH za 2025. godinu, zahtjevi trebali biti uvršteni u plan mjera, te da udruženja i fondacije očekuju poziv na sastanak na kojem bi se o ovom pitanju razgovaralo u više detaljnije, te pokušati zajednički analizirati razmjere uticaja i načine djelovanja u narednim godinama.

“ Kao pokretači inicijative, mi iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD) smo više od stotinu puta zvali Ured premijera FBiH Nermina Nikšića i urede potpredsjednika Vlade Vojina Mijatovića i Tonija Kraljevića. proteklih sedam dana. Nismo dobili konkretan odgovor, osim informacije da su zahtjevi zaprimljeni i evidentirani ”, rekla je voditeljica programa CPCD-a Dajana Cvjetković .

Ministar rada i socijalne politike Adnan Delić je odmah po prijemu zahtjeva odgovorio obećanjem da će se zalagati za uključivanje udruženja i fondacija u program subvencija, te da će sve navedene zahtjeve iznijeti na Sjednice Vlade, svim sastancima kojima je prisustvovao, te na sjednici Vlade FBiH sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, koja je zakazana za ponedjeljak, 20. januara ove godine.

Udruženja i fondacije i dalje mogu potpisati zahtjeve i pridružiti se listi onih koji ne šute, slanjem e-maila na info@cpcd.ba .

Spisak organizacija koje su do sada potpisale zahtjeve:

1. Agencija za lokalnu strategiju iz Mostara
2. Edukativni centar “Nahla”
3. Alternative
4. Art Media
5. Udruženje srednjoškolaca Bosne i Hercegovine
6. bh. novinari
7. Centar Dr. Stjepan Bolkay
8. NAHLA Centar za obrazovanje i istraživanje
9. Centar za ekologiju i energetiku
10. Centar za ekologiju, obrazovanje i održivi razvoj
11. Centar za energiju, životnu sredinu i resurse
12. Centar za građansku saradnju
13. Centar za mirovno obrazovanje
14. INPUT Omladinski centar
15. Centar za obrazovne inicijative Korak po korak
16. Centar za promociju civilnog društva
17. Erasmus centar za promociju cjeloživotnog učenja
18. Centar za razvoj neformalnog obrazovanja
19. Centar za razvoj aktivizma mladih CROA
20. Centar za zastupanje građanskih interesa
21. Centar za ženska prava
22. Crveni križ općine Kakanj
23. Crvena kriza Tuzlanskog kantona
24. DIMEX
25. Društvo za promociju prirodnih nauka “Nauka i svijet”
26. Eko forum Zenica
27. Fojnićani
28. Fondacija Tuzlanske zajednice
29. Fondacija za podršku i razvoj mentorskih programa Stariji brat, starija sestra
30. Gorska služba spašavanja Ilidža
31. Hajdučka kafana
32. Jevrejsko kulturno-prosvetno i humanitarno društvo “La Benevolencija”
33. Kantonalno udruženje osoba s invaliditetom i borba protiv ovisnosti “Ruka pod ruku”
34. Kantonalno udruženje roditelja osoba sa cerebralnom paralizom i drugim invaliditetom
35. Kralju
36. Medica Zenica
37. Međunarodno udruženje interaktivnih otvorenih škola
38. Megafon NDN doo Tuzla
39. Mladi volonteri
40. Motiv
41. Mreža aktivnih zajednica
42. Mreža Vijeća učenika u Bosni i Hercegovini
43. Naš koncept
44. Nevladina organizacija Sunce
45. NTV iC
46. NVO Radio Kameleon – Otvorena mreža ljudskih prava i demokratije
47. Okret
48. Omladinska kulturno-umjetnička platforma
49. Udruženje mladih novina u Bosni i Hercegovini
50. Omladinski centar
51. Omladinski resursni centar
52. Orchid Chair
53. Panther
54. Preduzetnički centar “LINK”
55. Point
56. PONTEM – Nacionalno udruženje za socijalnu pedagogiju u Bosni i Hercegovini
57. PRONI Centar za razvoj mladih
58. Aarhus resursni centar u Bosni i Hercegovini
59. Resursni centar za okoliš
60. Savez organizacija za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama FBiH SUMERO
61. SH Friends
62. Sky Amber
63. Centri za cjeloživotno učenje
64. Beauty studio
65. Teniski klub JAS
66. TPO fondacija
67. Tranziciona pravda, odgovornost i sjećanje u Bosni i Hercegovini
68. Tuzlanski otvoreni centar
69. Udruženje građana roditelja djece sa posebnim potrebama “Djeca nade”
70. Udruženje za unapređenje društvene solidarnosti “Srce za komšije”
71. Udruženje za podršku pozitivnim procesima napretka u BiH “PRAVI PUT”
72. Udruženje izbornih zvaničnika u Bosni i Hercegovini
73. Udruženje LAN
74. Udruženje Medica Zenica
75. Udruženje mladih OSI Ružičnjak – Los Rosalesa
76. Udruženje mladih za komunikaciju i kreativno učenje
77. Udruženje porodica i prijatelja djece oboljele od leukemije i drugih malignih bolesti
78. Udruženje za obrazovanje i razvoj “Dignitet”
79. Udruženje za edukaciju, psihosocijalnu pomoć i resocijalizaciju osoba u stanju potrebe “Početak”
80. Udruženje lingvista jezika i kulture
81. Udruženje za kreativni razvoj “Djeca Evrope”
82. Udruženje za kulturnu i medijsku dekontaminaciju
83. Udruženje za lokalne razvojne inicijative ALDI
84. Udruženje za podršku i razvoj SISTEM
85. Udruženje za podršku osobama sa intelektualnim i kombinovanim invaliditetom “Sunce”
86. Menssana Udruženje za podršku osobama sa mentalnim invaliditetom i invaliditetom
87. Udruženje za istraživanje nakon sukoba
88. Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE
89. Udruženje Zajedno smo jedno – Thinnk Pink
90. Udruženje žena “Most”
91. Udruženje žena “Priroda”
92. Udruženje žena “Srce i duša”
93. Udruženje žena “Napravi razliku”.
94. Udruženje Romkinja “Bolja bućuću” grada Tuzle
95. Udruženje žena Univerzum
96. UG Tolerancija prema različitostima
97. Univerzum
98. Live Women
99. Ženska vizija
100. Život sa Downovim sindromom FBiH
101. Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije
102. Udruženje Roma “Bolje sutra”
103. Udruženje za saradnju i razvoj “Sara”
104. Radionica za društvene promjene ACT
105. Igosar
106. Udruženje Ativa
107. Omladinski resursni centar Tuzla
108. Sindikat paraplegičara i oboljelih od dječje paralize FBiH
109. Udruženje za demokratske inicijative

Mariana Enriquez, Opasnost od cigarete u krevetu, sa španskog prevela Lana Bastašić

PIŠE: Ivana Golijanin

Enriquez piše dobro, provokativno, mučno i ne propušta priliku da u svaku od dvanaest priča utka užas koji proizilazi iz nepoznatog, ali i bliskog, dok je forma kratke priče ovdje i više nego poželjna jer se zbirka može pročitati u jednom dahu, a njen eho odjekuje dugo nakon što sklopimo korice.

Emocija straha koji leži u osnovi horora se na različite načine pojavljuje i oblikuje atmosferu kratkih priča skupljenih u zbirci Opasnost od cigarete u krevetu, argentinske spisateljice Mariane Enriquez. Autorica ne propušta priliku da u svaku od dvanaest priča utka užas koji proizilazi iz nepoznatog, ali i bliskog, dok je forma kratke priče ovdje i više nego poželjna jer se zbirka može pročitati u jednom dahu, a njen eho odjekuje dugo nakon što sklopimo korice.

Enriquez piše vješto, provokativno i mučno; svijet njenih priča nastanjuju mrtva djeca, devijantna omladina, utvare koje traže žrtve, fetišizam, erotika, magija i sablasni folklor, i sve se ovo raspliće u naplavinama prvo napetosti, a potom i horora. Djevojčica koja iskopa kosti u bašti za koje se kasnije ispostavi da nisu od životinje; pakleni, proždirući psi; crna Djevica koja se krije u pećini; prosjak koji je bacio kletvu na cijelo jedno naselje; djevojka sa fetišističkim sklonostima prema srčanim bolesnicima; smrt rokenrol zvijezde i mračne tajne njegovih fanova; momak koji snima parove koji vode ljubav… Svi ovi likovi se pojavljuju i prepliću u adolescentskim željama, porodičnim traumama, nasilju, okultnim praksama i društvenom haosu, ostavljajući nam priče jednako uzbudljive koliko i zastrašujuće.

Priče možemo grupisati u ovisnosti od anomalje koja se u njima pojavljuje. „Otkopavanje anđelke“, „Gospa od Kamenoloma“, „Kolica“ i „Bunar“, sve imaju predznak zlokobne kletve ili nečega što nije s ovoga svijeta, a što neupitno utiče na živote protagonista. U priči pod nazivom „Onda kada smo razgovarale sa mrtvima“ petoro tinejdžera koriste Ouija ploču da bi komunicirali sa roditeljima jedne od prijateljica koji su nestali za vrijeme argentinske diktature. Da bi to napravili, svako mora da predložiti nestalu osobu koju poznaje kako bi se skupio dovoljan broj duhova za prizivanje. Kada jedna od njih shvati da nema nikoga ko je nestao, priča dobija zanimljiv obrat i odlazi u neočekivanom pravcu. Ova je priča u potpunosti – kao i „Gospa od Kamenoloma“ – ispričana iz perspektive mladih ljudi, adolescenata i stil je stoga prilagođen njihovoj mladosti, što pričama iz zbirke daje odraz strahova savremenog svijeta. Ovo je priča o zavidnim tinejdžerima, a misterija i magija obavijeni oko nje su zapravo sporedni zaplet, kao i u većini drugih iz zbirke.

Društveni komentar predstavljen kroz odvratnost ili onostranost pronaći ćemo i u pričama „Nestala djeca“ ili „Tužna rambla“, koja nas vodi u Barcelonu i naselje Raval u kojem se razvila jedna od najvećih pedofilskih mreža u Evropi – a gdje su djeca žrtve kao duhovi pohodili grad. Jedan od najpoznatijih duhova grada jeste dječak koji je širio nesnosni smrad po ulicama – jer je u sirotištu imao samo jednu preobuku u kojoj je obavljao i nuždu – koji skupa sa drugom djecom duhovima ne dâ da bilo ko ode iz Ravala. Djeca su bila nesretna, ne žele da iko ode, žele da patimo. U ovoj priči glavna junakinja govori jednu znakovitu rečenicu, ona misli da ludaci nisu ljudi, da nisu stvarni već da su inkarnacije gradskog ludila, izlazni ventili bez kojih bi se svi međusobno poubijali ili „crkli od stresa“; rečenicu koja ustvari dobro sažima ideju Mariane Enriquez da sve „s onu stranu“ u ovoj zbirci predstavi kao simbol nečega zlokobnog, ali prvenstveno ukorijenjenog u ljudskom djelovanju. Izvrsno balansirajući između ovostranog i onostranog, Enriquez ispunjava možda i najvažniji narativni mehanizam kada je u pitanju horor fikcija – uspješnu kombinaciju stvarnosti i napetosti. Tako se horor žanr pokazuje kao dobra prilika za uvjerljivu ilustraciju užasa kojim smo okruženi u svakodnevnom životu. Autorica iskreno i vrlo detaljno opisuje brutalne situacije i scene i, jednako koliko je njima posvećena, toliko uspijeva i obuhvatiti pitanja kolektivne i pojedinačne traume sa kojima se nosi savremeno argentinsko društvo. Enriquez koristi i kombinuje motive klasičnog horora  poput vještica, prizivanja duhova, mrtvih koji se vraćaju u život, i savremeni ton pripovijedanja, prerađujući odveć poznate ideje u duhu specifičnog modernog okvira kako bi pokazala da se zlokobno ne krije u duhovima, vješticama i drugim prikazama, nego u porodici i društvu koje izaziva gorespomenuti strah. „Opasnost od cigarete u krevetu“, koja nosi naziv zbirke, je kratka i efektna priča o očajnoj i usamljenoj ženi, na kraju koje se potvrdi upravo to – da su ljudi nekada najveća prijetnja za sebe i za sve.

Vidljiv je u zbirci uticaj i književnosti koja uz jezu i horor prilaže i erotski aspekt (možda raniji radovi Clivea Barkera, tvorca kultnog „Hellraisera“) pa tako u priči „Gdje si, srce?“, protagonistkinja ima fetiš za srčane ili plućne bolesnike (što je posljedica događaja iz djetinjstva u kojem je gledala nago tijelo oca jedne od svojih drugarica i ostane zapanjena ožiljkom na strani srca), gdje se brutalni klimaks dešava kada preko sajta za upoznavanje sretne čovjeka koji je spreman zadovoljiti njene žudnje. Nije se bunio kad sam mu rekla da mi je dosadno. Da želim vidjeti. Želim staviti ruku na njegovo srce, van rebara, van kaveza, uzeti ga u šaku dok ne prestane kucati, osjetiti bespomoćne komore kako se otvaraju i zatvaraju na vazduhu. Samo je rekao kako je i on umoran. I da će nam trebati testera. Tjelesnost se pojavljuje u priči „Meso“ gdje dvije tinejdžerke, u želji da se sjedine sa svojim idolom, proždiru meso sa njegovim mrtvih kostiju, prethodno ga iskopavši.

Iako su sve priče povezane zajedničkom niti, ukorijenjenoj u strahu i užasu, Enriquez za svaku pojedinačno bira jedostavan, ali poseban stil i način pripovijedanja što svakako jeste jedan od glavnih razloga što nas svaka naredna priča uspije snažno vezati za sebe. Rođena u decembru 1973, odrastala u mračnom svijetu „Prljavog rata“, Mariana Enriquez je od informacija i svjedočenja koje je slušala godinama nakon okončanja diktature uzimala materijal za svoje pisanje kojim je odlučila povezati realizam koji ju je inspirisao sa jezikom i kovencijama horor književnosti. Utoliko nam i ova zbirka i nudi jedan specifičan ugao gledanja na argentinsko društvo i njima važan dio povijesti, te nesumnjivo demonstrira spisateljsko umijeće ove autorke, jedne od najznačajnijih glasova u savremenoj argentinskoj književnosti.

https://bookstan.ba