Promovisan katalog o Domovima kulture

U okviru projekta pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ Udruženje Akcija iz Sarajeva organizovalo je promociju kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković. Pored same autorice izložbe, prisutnima su se obratile Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Sama promocija bila je odličan uvod u samu izložbu koja je rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“ i koja će u Domu kulture biti postavljena do 5. maja 2018. U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi www.domovikulture.ba.

Amina Bulić iz Akcije istakla je: Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima. Ove aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak. Pored istraživanja o kulturnim sadržajima koji su u domovima kulture trenutno prisutni u odnosu na institucionalne reforme kroz koje su domovi prošli, izložbom je kroz fotografije prikazano i pet objekata s područja Sarajeva. „

Lejla Kreševljaković objasnila je sljedeće: „ Nakon rata, lokalna uprava je najvećim dijelom obnovila je domove kulture u BiH. Sanirane su ratne štete te su domovi postali ponovo upotrebljivi. Međutim, nisu obnovili svoju ulogu i značaj kakav su nekada imali.“

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.Rat i postratni ekonomski kolaps Fabrike motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

 

 

 

Aktivnosti udruženja Akcija u Domu kulture Hrasnica

Udruženje Akcija sprovodi projekat pod nazivom „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“ u sklopu kojeg će se u Domu kulture Hrasnica u četvrtak 26. aprila 2018. godine, s početkom u 14 sati održat će se promocija kataloga izložbe “Domovi kulture u Sarajevu” autorice Lejle Kreševljaković.

Tom prilikom, prisutnima će se obratiti sama autorica izložbe, kao i Amina Bulić iz Udruženja “Akcija” i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Svi zainteresovani će imati priliku pogledati i samu izložbu koja je  rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja „Akcija“.

U sklopu projekta Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, a izložbom je prikazano pet objekata koji se nalaze na području Sarajeva, uključujući i sami Dom kulture Hrasnica. Prikupljena građa će biti dostupna na web platformi domovikulture.ba.

Dom kulture u Hrasnici bio je jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu.  U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo – FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji.

Dom kulture u Hrasnici otvoren je 23. oktobra 1954. godine.  Velika i tada veoma moderna građevina imala je kino salu sa 416 sjedišta, biblioteku sa čitaonicom, učionicu i opremu za učenje stranih jezika, sale za konferencije i kulturno- umjetničko društvo, tri manje prostorije i veliki restoran. Biblioteka Doma je na početku imala oko 13 hiljada knjiga i oko 1.500 članova.  U Domu je djelovao Centar za stručno obrazovanje radnika FAMOS-a, koji je kontinuirano orgazirao različite seminare i kurseve namijenjene radnicima i njihovim rukovodiocima. Zavod za učenje stranih jezika je unutar Doma organizirao i kurseve stranih jezika, koje je godišnje pohađalo stotine radnika.

Upravnik Doma kulture bio je Dodo Semić. Arhiv BiH posjeduje jedan od njegovih izvještaja upućenih  gradskom Savjetu za kulturu, u kojem se navodi  da je tokom sezone 1958./59., Dom posjetilo više od 116 hiljada ljudi. Dokumentovano je kako je te godine, u Domu kulture u Hrasnici prikazano preko 300 filmskih, te 16 pozorišnih predstava, kao i da su organizovani mnogi koncerti, plesne večeri, izložbe, akademije i različita predavanja. Posjetioci Doma kulture su te sezone imali priliku gledati čak i pet boks mečeva.

Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta .

Rat i postratni ekonomski kolaps Fabirke motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

Projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja Akcija početak je prijeko potrebne informisane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima.

Dom kulture Hrasnica istog dana bit će domaćin i sastanaka Koordinacionog odbora i  Treće godišnje Skupštine mreže Kultura 2020. Kultura 2020 je jedina mreža kulturnih organizacija, institucija i pojedinaca u BiH koja artikuliše zajedničke interese kulturnog sektora u našoj zemlji. Koordinacioni odbor sastat će se u 10 sati, dok će Skupština početi u 12 sati, a središnja tema će biti rasprava o smjernicama za učešće nezavisnog kulturnog sektora u izradi strateških dokumenata kulturnog razvoja u projektima poput Evropske prijestonice kulture za koju će se ove godine kandidovati dva bh. grada- Banjaluka i Mostar. Još jedna važna tema biće izrada registra kulturnih institucija i organizacija u BiH.

Navedene aktivnosti dio su  napora koje Udruženje Akcija poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak.

Promocija kataloga dio je projekta “Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?”, koji realizira UG Akcija Sarajevo uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

Promocija publikacije “Javna odgovornost ustanova kulture u Kantonu Sarajevo”

Udruženja „Akcija“ Vas poziva na promociju publikacije

Javna odgovornost ustanova kulture u Kantonu Sarajevo“,

 ponedjeljak 19. juna 2017., s početkom u 11 sati, u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Sarajevo.

 

 

Ovom promocijom Udruženje „Akcija“ želi otvoriti debatu u javnosti o važnosti upravljanja javnim ustanovama, potrebi njihove transformacije i kritičke reartikulacije njihove uloge u savremenom trenutku.

Publikacija predstavlja sažetak analize i preporuka istraživanja javne odgovornosti u ustanovama kulture u Kantonu Sarajevo, koje je Udruženje „Akcija“ provelo od januara od aprila 2017. godine,  gdje su ispitivani odnosi koje ustanova stvara sa internom i eksternom stručnom javnošću, publikom i građanima, kao i prakse saradnje sa različitim akterima javnog, nezavisnog i poslovnog sektora te nivo transparentnosti u komunikaciji s javnostima. Dokument zaključuju preporuke za jačanje odgovornosti i odnosa sa različitim javnostima kroz buduće djelovanje javnih ustanova kulture Kantona Sarajevo.

Istraživanje je obuhvatilo sve javne ustanove kulture koje djeluju na području Kantona Sarajevo, njih ukupno dvanaest (12).[1] Istraživanjem su obuhvaćeni i razgovori sa svim trenutnim direktorima pomenutih ustanova (12), kao i sa bivšim direktorima ili članovima upravnih i nadzornih odbora (4). U istraživanju su učestvovali i predstavnici/e nezavisnog kulturnog sektora Sarajeva (15) kroz održavanje dvije fokus grupe.

O istraživačkom procesu i značaju teme javne odgovornosti u ustanovama kulture u Kantonu Sarajevu, ali i šire u BiH, govorit će autorski i istraživački tim publikacije:

  • Goran Tomka, predavač na UNESCO Katedri za kulturnu politiku i menadžment, Beograd
  • Višnja Kisić, predavačica na UNESCO Katedri za kulturnu politiku i menadžment, Beograd
  • Jasna Kovo, istraživačica i projektna koordinatorica Udruženja „Akcija“, Sarajevo

Promociju i debatu će moderirati Nebojša Jovanović, projektni koordinator mreže KULTURA 2020 i Udruženja „Akcija“.

[1]Istraživanjem su obuhvaćene sljedeće ustanove: JU Biblioteka Sarajeva, JU Centar za kulturu Kantona Sarajevo (Bosanski kulturni centar, Collegium Artisticum, Sarajevo Art), JU Historijski arhiv Sarajeva, JU Kamerni teatar 55, JU Kantonalni zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva, JU Međunarodni teatarski festival – SCENA MESS,  JU Muzej „Alija Izetbegović“, JU Muzej Sarajeva, JU Narodno pozorište Sarajevo, JU Pozorište mladih Sarajevo, JU Sarajevska filharmonija, JU Sarajevski ratni teatar – SARTR

 

Translate »