„Utjecaj dječje književnosti i muzike na razvoj i stvaralaštvo djece predškolske dobi i rane školske dobi“

Udruga „Facultas za prosperitet mladeži“ upriličila na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu znanstveni projekt o utjecaju dječje književnosti i muzike na razvoj i stvaralaštvo djece predškolske i rane školske dobi te djece i mladih s posebnim potrebama

Udruga „Facultas za prosperitet mladeži je pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, na Pedagoškom fakultetu u Sarajevu, upriličila znanstveni projekt pod nazivom „Utjecaj dječje književnosti i muzike na razvoj i stvaralaštvo djece predškolske dobi i rane školske dobi“.

Svojim izlaganjima na ovom znanstvenom skupu predstavili su se prof. dr. Merima Čaušević, doc. dr. Mirzana Pašić Kodrić, diplomirana žurnalistica i književnica Marija Fekete-Sullivan, magistar teologije i književnik Alen Kristić, književnik, TV scenarist i publicist Fuad Kovač i drugi.

Prof. dr. sc. Merima Čaušević naglasila je važnost razvijanja kvalitetnog govora kod djece, i da muzika i muzički sadržaji doprinose razvoju i prevazilaženju poteškoća kod djece. Također, govorila je o intelektualnim vještinama i sposobnostima te o razinama znanja po Bloomovoj revidiranoj taksonomiji.

„Postoje 4 tipa učenja. Veoma je bitno djecu učiti znati, činiti i zajedno živjeti. Moramo, dakle, razumjeti vrste inteligencije kod djece, individualno im pristupati te poticati razvoj vrsta inteligencija. Učitelji trebaju maksimalno iskoristiti umjetničke resurse u komunikaciji s djecom, što će rezultirati određenim kvalitetom“, istaknula je prof. dr. sc. Merima Čaušević.

Doc. dr. Mirzana Pašić govorila je o pojmovima školarizacija, odgoj i poduka te o osnovnim sinkretičkim metodama „poduke“ iz muzike i književnosti u vrtićima. Također je predstavila tzv. Montesori metodu kroz muziku, sliku i književnost.

Diplomirana žurnalistica i književnica Marija Fekete-Sullivan osvrnula se na tradicionalne i autorske bajke te istakla sljedeće: „Narodne bajke su narodno blago, jer kontinuirano djeluju na sve sfere života. Bajka kroz nestvarno govori o životu, ona je, zapravo, najljepši paradoks. Tradicionalne bajke pobuđuju vjerovanje da dobro, uglavnom, pobjeđuje, a zlo se kad-tad kažnjava. Autorske bajke sadrže mudrost i orjentirani umjetnički angažman.“

Magistar teologije i književnik Alen Kristić osvrnuo se na etički, odgojni i terapeutski potencijal pisanja, čitanja i slušanja priča. „Budući da nas pomoću mašte uče zamišljanju drugih, premještanju u njihove životne situacije, uživljavanju u njihove strahove, želje i nade, priče u nama razvijaju sposobnost empatije, na kojoj počiva svekolika etika, sažeta u zlatnom pravilu: Ne čini drugome ono, što ne želiš da drugi čini tebi! U tom smislu pisanje, čitanje i slušanje priča funkcionira i kao lijek za fanatizam, koji nas čini nesposobnim sagledati svijet iz perspektive drugog. U području odgoja, priče, dotičući cjelokupno ljudsko biće, a ne samo njegov razum, uspješnije prenose i oduševljavaju za ljudske vrijednosti od pukih naputaka izrečenih odozgor. Iz tog razloga priče iz različitih vremenskih epoha, iz različitih kulturnih i religijskih konteksta, posjeduju iznimnu snagu za rušenje kulturnih, religijskih, rasnih ili nacionalnih predrasuda odnosno, kazano pozitivno, za izgradnju povjerenja i suradnje oko općeg dobra onkraj kulturnih, religijskih, rasnih ili nacionalnih razlika. S obzirom na stupanj podijeljenosti našeg društva i nedavnu ratnu prošlost, poseban bi naglasak trebalo staviti na antiratne priče, koje podjednako raskrivaju ratne strahote, demaskiraju ratne mehanizme i posreduju mirotvorne kompetencije mladim ljudima.“, kazao je Alen Kristić.

Književnik, TV scenarist i publicist Fuad Kovač predstavio je svoje književno stvaralaštvo za djecu te govorio o časopisu i knjizi „Veliki odmor“, koji su nastali kao rezultat dugogodišnjeg rada s osnovnoškolcima i piscima.

„Najviše sam surađivao s Mirsadom Bećirbašićem. Knjigu ‘Veliki odmor’ zastupa šest pisaca, članova Društva pisaca BiH, a riječ je o vrlo eminentnim autorima udžbenika i istaknutih umjetnika književnosti. Dječija knjiga ‘Veliki odmor’ može se koristiti kao dodatno edukativno štivo u nastavi“, kazao je Kovač.

Neposredno nakon znanstvenih izlaganja, Udruga „Facultas za prosperitet mladeži“ je, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, upriličilo stručnu radionicu na temu: „Utjecaj dječje književnosti i dječje glazbe, kao sredstava komunikacije, na razvoj, obrazovanje i odgoj djece s posebnim potrebama“, a potom, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture i sporta, stručnu radionicu na temu: „Utjecaj književnosti i glazbe, kao sredstava komunikacije, na razvoj, obrazovanje i odgoj mladih s posebnim potrebama“.

Voditeljica radionica bila je Ivana Krstanović, magistrica engleskog jezika i književnosti, koja je kazala da su ove radionice zamišljene kao smotra problemskih teorijskih, modelskih, empirijskih, primijenjenih, razvojnih i strukturalnih raznolikosti problema i rezultata različitih znanosti iz njihovih interdisciplinarnih područja, a njihov rezultat je multidisciplinarni pregled relevantnih znanstvenih dostignuća vezanih za sljedeće teme: Knjige za djecu i mlade s posebnim potrebama, Građa lagana za čitanje, Građa za djecu i mlade s teškoćama u čitanju  Građa za slijepe i slabovidne, Građa za gluhe i nagluhe, Građa za djecu i mlade s mentalnim teškoćama i Glazba kao cijenjeni medij u mnogim granama medicine, a posebno u području fizikalne medicine i rehabilitacije. U radionicama su sudjelovali studenti, stručno osoblje i odgojitelji te predstavnici nevladinih organizacija i medijskih kuća, koji su imali priliku o navedenim temama diskutirati s prof. dr. Merimom Čaušević, doc. dr. Mirzanom Pašić Kodrić, diplomiranom žurnalisticom i književnicom Marijom Fekete-Sullivan, magistrom teologije i književnikom Alenom Kristićem te književnikom, TV scenaristom i publicistom Fuadom Kovačom.

Podršku realizaciji ovoga značajnog projekta dao je i Pedagoški fakultet Univerziteta u Sarajevu.

 

Translate »