Močvare i rijeke ključni za održivu budućnost naših gradova

Urbane močvare i rijeke opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava te stvaraju zelene površine koje služe za rekreaciju

Danas obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, potpisnica koje je i Bosna i Hercegovina. Usprkos velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uspjeli smo uništiti oko 2/3 svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara.

Svake godine 2. veljače obilježavamo Svjetski dan vlažnih staništa, kako bi se podigla svijest o značajnoj ulozi močvara i rijeka za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“ ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.

„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije.

WWF dugi niz godina radi na očuvanju najznačajnijih svjetskih vlažnih staništa i ove godine je službeni partner Ramsarske konvencije. I WWF smatra da današnji neodrživi urbani razvoj stvara veliki problem jer se zbog širenja gradova vlažna staništa uništavaju i isušuju. Međutim, kada se močvare i rijeke zaštite i koriste održivo, mogu osigurati gradovima višestruku ekonomsku, društvenu i kulturnu dobrobit.

Močvarna staništa Hutova blata i Livanjskog polja su dobar primjer u Bosni i Hercegovini jer su  od davne prošlosti opskrbljivala hranom i pitkom vodom stanovništvo i pružali im priliku za uživanje u prirodi.

WWF Adria već dugi niz godina radi na tome, da se revitaliziraju područja Hutova blata i Livanjskog polja, ali se cijelo vrijeme suočavaju s nerazumjevanjem značaja ovih vlažnih staništa od strane odgovornih za katastrofalno stanje ekosustava naših močvara.

„Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Ramsarske konvencije, se obvezala zaštiti naše močvare. Nažalost ne poduzimaju se neophodni koraci kako bi ih spasili. WWF je pokrenuo incijativu za revitalizaciju močvarnih ekosustava Hutova blata i Livanjskog polja. Rješenje za spas naših močvara vidimo kroz suradnju nadležnih državnih tijela i hidro-energetskog sektora koji koristi vode ovih močvara. Ako se žurno ne pokrenu konkretni koraci i ne započne proces revitalizacije, smatram da ćemo ih već za 30 godina bespovratno izgubiti“ upozorio je Zoran Mateljak predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, pružaju zaštitu od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te stvaraju zelene površine koje služe za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života stanovnika.

„Štoviše, isušivanje močvara i kanaliziranje rijeka za urbani razvoj dugoročno može dovesti do iznimno štetnih posljedica i povećati izloženost negativnim posljedicama poplava što može rezultirati velikim financijskim štetama za građane. Urbane močvare su također mnogo jeftinije za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih regulacija. Vlažna staništa su oaze prirode među sivim krajolicima gradova i treba ih zaštititi, a ne uništiti,“ dodao je Mato Gotovac iz WWF-a.

O WWF-u:
WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/

 

 

Translate »