“KONSTANTINOVIĆ. Hronika”, u Mikser house-u Sarajevo

Na svoj prvi radni dan u Sarajevu, Mikser house  u saradnji sa Pokretom Novi optimizam, organizuje prvu promociju knjige beogradskog autora Radivoja Cvetićanina “KONSTANTINOVIĆ. Hronika”.

Na promociji u Sarajevu govorit će sarajevski pjesnik Mile Stojić, književnici Miljenko Jergović (Zagreb) i Svetislav Basara (Beograd), zatim bivši ambasador Srbije u BiH Grujica Spasović, te autor knjige Radivoj Cvetićanin.

Tekst Radomira Konstantinovića “Vraćanje Sarajevu” čitat će sarajevski glumac Emir Hadžihafizbegović.

Na prvoj godišnjici smrti ovog velikog pisca, Pokret Novi optimizam pokrenuo je inicijativu u Subotici da se osnuje Odbor za očuvanje misaonog naslijeđa Radomira Konstantinovića. Od tog trenutka Novi Optimizam je dio svih aktivnosti tog Odbora i svih drugih djelovanja koje doprinose tom cilju.

Autor knjige “KONSTANTINOVIĆ. Hronika” RADIVOJ CVETIĆANIN (1947.) diplomirao je književnost na Beogradskom univerzitetu. Kao novinar pisao je u vodećim srpskim listovima Politici i Borbi, i u nedeljniku NIN, a suosnivač je i nezavisnog dnevnika Danas, čiji je komentator. Priređivač je knjige “Nova Evropa”, o diplomatskim izveštajima Miloša Crnjanskog. Bio je savjetnik predsjednika Srbije Ivana Stambolića, i predsjednika Vlade SR Jugoslavije Milana Panića. Prvi je ambasador Srbije u Hrvatskoj. Tu dužnost obavljao je od 2005. do 2009. godine. O ambasadorskim danima, 2012. objavio je dnevnik “Zagreb indoors”.

Knjiga “KONSTANTINOVIĆ. Hronika” na 815 strana, uz oko 100 fotografija, dokumenata i ilustracija, i 1000 imena u Indeksu ličnosti, govori o životu i djelu književnika i filozofa Radomira Konstantinovića.

Izdavači Dan graf (Danas) iz Beograda i Fondacija Stanislav Vinaver iz Šapca vjeruju da je u pitanju NAJVEĆA BIOGRAFIJA SAVREMENE SRPSKE KNJIŽEVNOSTI.

Dijete profesora univerziteta, ministra i kraljevog učitelja, koje je progovorilo ne na srpskom nego na francuskom jeziku, daroviti i hiroviti đak, bokser, 1944. pozadinac u ratu za oslobođenje Beograda, omladinski akcijaš, pjesnik, novinar, tzv. saputnik Komunističke partije, književni, likovni i filmski kritičar, pisac književnih manifesta, romanopisac, književni istoričar, urednik, dramatičar, savjetnik ministra, filozof, memoarist, angažovani intelektualac napokon – predvodnik antimiloševićevske Druge Srbije tokom krvavog raspada Jugoslavije. Beketov prijatelj. Prijatelj Bore Ćosića, ali i Miće Popovića, Krleže i Žike Stojkovića, Žike Berisavljevića i Ivana Stambolića, Kasima Prohića i Ota Bihaljija Merina, stanovnik Subotice, Beograda, Ivanjice i Rovinja. Hedonist i asketa. Višestruki laureat i zaboravljen čovjek. To je Radomir Konstantinović, kad pročitate ovu „Hroniku“. U njenom starom, dobrom značenju, riječ renesansni pristaje upravo njemu: čovjek je obilnog dara. On nije pisac jedne knjige i jedne teze. Tvorac je, naprotiv, obimnog, raznovrsnog, klasičnog djela srpske književnosti i filozofije. Pisac stranica nedostižne ljepote, mudrosti i vedrine.

 

O KNJIZI:

“I onda mu se … nad grobom pojavio jedan temom opsesionirani novinar, i priredio mu vjerojatno i najtemeljitiju biografsku kroniku u povijesti srpske i inih južnoslavenskih književnosti … po mnogo čemu velikom i lijepom, koja se čita bez daha”.

Miljenko Jergović, Jutarnji list, 5. avgusta 2017.

“Ako je Ivo Andrić bio u pravu kad je rekao da nema nekorisne knjige, onda knjižni resurs na srpskom jeziku nikako nije neznatan. Ovog leta taj resurs je obogaćen izvrsnom knjigom Radivoja Cvetićanina Konstantinović. Hronika.”

      Latinka Perović, Istina.ldp.rs, 4. septembra 2017.

Translate »