Na Grani Zelenoj – Intervju o kvaliteti zraka – Martin Tais (video)

0

Svake godine u zimsko vrijeme, dramatične informacije, kruže medijima i društvenim mrežama ali u međuvremenu se ništa ne dešava bar kada su u pitanju oni koji su nadležni i odgovorni za ovakvu situaciju. Površnost koja je simptomatična za medije, organizacije civilnog društva ali i same građane, za rezultat daje tek malo do umjerenu paniku, do prvih proljetnih dana, kada se situacija sa zagađenjem stabilizuje. A onda se na probleme zaboravi do naredne zime. Dvije godine nakon našeg posljednjeg razgovora, pitamo Martina Taisa, Specijalistu za kvalitet zraka i klimatske promjene da li se situacija promjenila.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva II”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH? 2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Stanje i perspektive civilnog drustva I”

0

Kakvo je stanje i perspektive civilnog društva u BiH?

2018 godine na žalost čini se da je stanje civilnog društva u nikad gorem položaju od kraja rata do danas. Rezultati takvog stanja vidljivu su na svakom koraku i u svakom segmentu društva u cjelini. U videu govore: Aida Šljamo Daguda direktorica Centra za promociju civilnog društva, Milica Pralica udruženje Oštra Nula Banja Luka, Goran Zorić organizacija KVART iz Prijedora, Srđan Šušnica kulturolog i analitičar, Dražana Lepir udruženje Oštra Nula, Aleksandar Gluvić aktivista.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

 

Čist zrak za zdravu djecu

0

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka – primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama.

U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac.

Moguća pojava pojačanih simptoma i intenziteta bolesti kod osoba s bolestima srca i disajnih organa, poput astme. Svi ostali bi mogli početi osjećati negativan utjecaj zagađenja na zdravlje. Sljedeće grupe trebaju smanjiti bilo kakve vanjske fizičke aktivnosti: plućni i srčani bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani trebali bi izbjegavati i svi ostali.” Ovo je rečenica s kojom se skoro svakodnevno suočavamo. Mnogo faktora utiče na kvalitetu zraka, kao što je loženje uglja i drugih neadekvatnih goriva, te saobraćaj. Ovim klipom hbs želi ukazati na problem zagađenja zraka, te predložiti mjere koje svi zajedno možemo poduzeti kako bismo popravili stanje. Predložene mjere uz to pokazuju i na koji način stanovništvo može uštediti novac pravilnim korištenjem drva. Zajednički cilj je ono što je najvažnije: zdravlje naše djece.

Na Grani Zelenoj – “Sajam Zelene Ekonomije” – Konjic

0

Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ u organizaciji Fondacije Heinrich-Boll Stiftung BiH održana je 29.09. 2018 u Konjicu. Na konferenciji su se okupili stručnjaci iz oblasti zelene ekonomije koji su predstavili dobre prakse i razmijenili iskustva. Cilj Konferencije i pratećeg sajma je ubrzati promjene širenjem postojećih partnerstva i inicijativa za izgradnju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta. Svoje proizvode i usluge na sajmu je predstavilo više od 30 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, praktičara zelene ekonomije iz raznih oblasti poput organske poljoprivrede, ruralnog i ekoturizma, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom. U videu govore: Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich-Boll Stiftung, Cristian Sadet zamjenik ambasadorice Savezne Republike Njemačke u BiH Marijana Šećibović Visoka škola za turizam i menadžment Konjic Vlado Babić, predstavnik Grada Ljubljana,

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Arhitektura i društvena odgovornost”

0

Arhitektura i društvena odgovornost,  tema je o kojoj se ne govori u medijima a o kojoj javnost i ne razmišlja. Zašto je arhitektura prestala biti društveno odgovorna praksa i koliko ona može biti predmetom poltika, naizgled je manje bitna tema u odnosu na ono što nam zvaničnici serviraju kao aktuelne i bitne teme. Iza kulisa, zapravo vlada prava anarhija koja za cilj ima bogaćenje i profit uskih krugova, dok će posljedice takvog urbanizma, gradnje i arhitekture imati trajne posljedice u budućnosti.

O ovoj temi govore:  Senada Demirović – Habibija, kustosica “Centar za kulturu, dijalog i umjetnost ADA Mostar” Tomislav Ćurković, Arhitektonski studio “Dva Arhitekta” i Muhamed Serdarević, “Normal Arhitektura”

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Zelene teme” i zašto ih nema

0

Naredni samit za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, biće održan 9. i 10. jula u Londonu. Prema najavam zvaničnika, teme će biti pomoć u digitalnoj transformaciji a prioriteti će biti i ekonomska stabilnost, povezanost zemalja u regionu, dalji razvoj infrastrkture – puteva, železnice, pomoć u digitalnoj transformaciji i preduzetništvu mladih . S druge strane, izborna godina u BiH ne nudi niti jednu „zelenu temu“ već se kampanje zasnivaju uglavnom n ispraznim, ničim utemeljenim obećanjima iza kojih ne stoji niti jedan releventan dokument niti studija. Potencijali poljoprivrede, turizma, zaštita okoliša i energetska efikasnost nisu tema ni domaćih političara kao ni međunarodne zajednice o čemu govore naši sagovornici.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Građani zahtijevaju odgovore: Koji su problemi Sarajlija

0

Fondacija INFOHOUSE, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, poziva Vas na događaj „Građani zahtijevaju odgovore“, u četvrtak, 05.07.2018. godine u Caffe Meeting Point (Hamdije Kreševljakovića 13) u 17:00 sati.
Razgovor će moderirati poznati bh. tviteraš Adis Nadarević (Riđobrki).

Velika nezaposlenost, loš zdravstveni sistem, odlazak mladih. Ovo su samo neki od
problema građana u 9 bh. gradova koje je, kroz razgovore, identificirala Fondacija
INFOHOUSE.
Građani zahtijevaju odgovore je inicijativa koja kroz formu javnih razgovora u gradovima širom Bosne i Hercegovine pokreće diskusiju o konkretnim problemima građana i inicira listu Top životnih pitanja.
Zbog činjenice da je Sarajevo glavni grad BiH u kojem se i događa najveći broj aktivnosti iz svih sfera života, građani Sarajeva imaju najveće šanse za ostvarivanjem različitih potencijala, ali i široku lepezu kompleksnih problema.

100 godina Bölla – Ni kolektiv, ni ladica. Čovjek.

0

Autor/ica teksta Marion Kraske

Böll, dakle…

Rođen je u Kelnu koji je u ratu jako stradao u bombardovanjima savezničkih zračnih snaga. Grad koji svojom prikrojenom i dijelom čudno obnovljenom arhitekturom uistinu pomalo podsjeća na Sarajevo. I upravo su ovaj grad, njegov osebujni šarm i njegove tradicije ostavile traga na Böllu.

Böll je, bez dvojbe, trajno ostavio pečat u našoj poratnoj Njemačkoj. Pisao je, djelovao, i u Njemačkoj koja je još uvijek trpjela posljedice rata je, on je, što bi se u narodu reklo, radio do iznemoglosti, zalagao se i angažirao.

Za to je 1972. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, nagradu koja pokazuje snagu njegovih tekstova i knjiga, kako tada, tako i danas, a ovih se dana toga sjećamo.

Böll je uvijek bio moralni korektiv, a da nije bio moralista.

Bio je kritičan. Kritičan prema moćnicima, prema sistemu moći. I bio je kritičan prema zaboravnosti običnih ljudi.

Njegova pripovijetka „Hljeb ranih godina“ je nešto što je moglo biti napisano i ovdje, u Bosni i Hercegovini: hljeb ranih, mladih godina koji ovdje još uvijek nedostaje mnogim ljudima i njihovim porodicama, 22 godine po završetku rata… Böllu je bilo bitno da tim običnim ljudima obezbijedi pozornicu.

Böll je uvijek pokušavao dati glas onima koji se inače ne čuju.

Marginaliziranima, slabima.

Jedna njegova pripovijetka nosi naziv: Pogledi jednog klauna…

Dakle, klaun kao lik, neko, ko nije u centru pažnje, ko je u suštini jedna čudna sporedna figura.

Ili Katarina Blum koju su gušili skandali masovnog tiska, koja se potom pokušala odbraniti. U ovoj priči, koja je u njemačkim školama dio obavezne lektire, Böll je pokušao objasniti kako i zbog čeka nastaje nasilje. Tema takva, da ne može biti aktuelnija.

Stalno imate osjećaj da te figure koje Böll stvara, koje nam povremeno djeluju tako nezgrapno, koje nisu kopija uspjeha, moći i bogatstva, da su ustvari one te koje imaju više hrabrosti, više pristojnosti, više ponosa i dostojanstva nego oni veliki gore koji određuju pravac i koji ne upravljaju  uvijek i samo u dobrom smjeru, kao što nažalost znamo.

Böll je neko ko ipak, čak i ako nije bio jedan od ovih autora moderne kojim ljudi kliču, i dalje jeste ono što je uvijek i bio – veoma moderan.  Svojim osnovnim, ispitivačkim stavom, a prije svega svojim temama.

Jer je Böllu na kraju uvijek bitno samo jedno: individua, pojedinac. Bitan mu je čovjek sa svim svojim nevoljama, brigama, u svojoj usamljenosti, kada mu je potrebna zaštita, kada je dospio do kraja.

Biti čovjek.

To je prva i za Bölla najvažnija kategorija.

Za njega je to nešto što je fundamentalno važno za društvo.

U Bosni i Hercegovini svakodnevno doživljavamo da se čovjek slabo računa, umjesto njega se izmišljaju i betoniraju kategorije: Čovjeka tako trpaju u ladice, imamo tri takve glavne ladice – a onda su tu i Ostali.

To je kolektivna ideja koja sve pokriva, lijepi i sljepljuje. Koja treba da skrene pažnju. I koja dijeli.

Na ovaj se način čovjek ukida, a s njim, nažalost, i ljudskost. Rat je veoma jasno i živo pokazao kuda to vodi.

U Njemačkoj jednako kao i u Bosni i Hercegovini.

Nedavno smo doživjeli koliko ukidanje ljudskosti još uvijek dominira političkom scenom, kada je jedan sud dosudio pravo kako bi otvorio vrata pravdi. Tada su odjednom ubacivane minute ćutnje i odavanje počasti počiniocima, paljene su svijeće, a žrtve su, čini se, zaboravljene.

Čovjek, žrtva – osnovna kategorija koja se više ni ne pojavljuje u glavama nekih ljudi.

Lekciju da je čovjek ispred kolektiva, tu je lekciju i Njemačka prvo morala naučiti. A bez te lekcije, bez spoznaje da je čovjek taj, ta individua sa svojim pravima i svojim apsolutnim pravom na zaštitu koje se ne smije dovesti u pitanje; bez te lekcije vjerovatno ni Njemačka ne bi bila tu, gdje je danas.

Njemačka je danas demokracija koja svima, bez obzira na pol, porijeklo – tako glasi ideal – pruža jednaku zaštitu. Nakon jednog perioda tokom kojeg su ljudi proganjani i ubijani jer je kategorija, u ovom slučaju Jevrej/Ne-Jevrej, bila važnija od čovjeka.

Ova je lekcija za Njemačku bila fundamentalna:
„Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno. Obaveza svih državnih vlasti je da ga poštuju i štite.“
Tako glasi prvi član našeg Ustava.

To je važna i lijepa misija. Na početku je čovjek. Ne kategorija, ne kolektiv, ne ladica.

Böll se za sve to zalagao, snagom svojih riječi, ali i tihim tekstovima čija je jasnoća nenadmašna.

U tom bih smislu na kraju voljela navesti jedan citat, možemo reći, omiljeni citat naše Fondacije jer on tako dobro sažima ideje i promišljanja ovog izvrsnog pisca:

„Umiješati se – najbolja je mogućnost da se ostane realističan.“

(U)miješati se, dakle, kako bi ljudi mogli biti ljudi.

To je ono, za što se zalaže i naša Fondacija. Za ljude i njihova prava, za jednakost i mogućnosti participiranja u liberalnom, otvorenom društvu. Ne samo u Bosni i Hercegovini, u 60 zemalja širom svijeta.

Održana diskusija o ženama u BiH “Božanski poredak – ili kako ga poremetiti?”

0

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll Stiftung održana je u Sarajevu projekciju filma “Božanski poredak” kao i diskusiju u nastavku “Božanski poredak – ili kako ga poremetiti?”.
Povod za prikazivanje ovog filma bio je priča o ženama u Švicarskoj koje su 70-ih godina prošlog stoljeća krenule u borbu za svoja prava. Film je kandidat za filmsku nagradu Oskar 2018, a za nas je bio povod da razgovaramo o pravima žena u našoj zemlji.
Poštuju li se prava žena u Bosni i Hercegovini? Gdje su žene u politici u našoj zemlji? Podaci brojnih vladinih i nevladinih organizacija pokazali su da treba biti bolje. Ambasadorica Švicarske u BiH, Andrea Rauber Saxer, smatra da su žene velika snaga Bosne i Hercegovine.
„Žene su ovdje odlične, talentovane, hrabre. Ipak, moraju biti malo aktivnije. Činjenica je da glas žena može promijeniti mnogo toga. U Švicarskoj se danas glas žena daleko čuje, često su glasovi žena i presudni. Važno je da se žene u Bosni i Hercegovini sjete da njihov glas može mnogo promijeniti“ – istakla je ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.
Žene nisu dovoljno zastupljene u političkom životu Bosne i Hercegovine. Nema ih dovoljno na čelu javnih institucija, nema ih mnogo u parlamentima, kao ni na čelu općina, iako zakonska legislativa u našoj zemlji postoji.

„Imamo mi zakonsku legislativu i dobre predispozicije ali nikada nismo postali društvo u kojem se istinski realizirala ravnopravnost koju su žene na ovim prostorima davno izborile“ – smatra profosorica Amira Sadiković.

A žene su pokazale da mogu, smatra nekadašnji general Jovan Divjak. Prisječajući se perioda agresije na BiH, pozvao je žene da se ujedine. „Žene su spasile Sarajevo“ – istakao je.
„Mi nemamo više vremena. Činjenica je da se promjene ne mogu dogoditi preko noći ali vrijeme je da počnemo raditi na promjenama“ – zaključila je Andrea Vujošević, direktorica Cinema City.

U diskusiji su učestvovali Andrea Rauber Saxer, ambasadorica Švicarske u BiH, Andrea Vujošević, direktorica Multiplex Cinema City, dr. Amira Sadiković, docentica na Filozofoskom fakultetu u Sarajevu te Jovan Divjak, osnivač i direktor organizacije “Obrazovanje gradi BiH”. Diskusiju je moderirala Dženana Alađuz, direktorica INFOHOUSE.