Na Grani Zelenoj – “Sajam Zelene Ekonomije” – Konjic

0

Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ Konferencija i sajam „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i šanse“ u organizaciji Fondacije Heinrich-Boll Stiftung BiH održana je 29.09. 2018 u Konjicu. Na konferenciji su se okupili stručnjaci iz oblasti zelene ekonomije koji su predstavili dobre prakse i razmijenili iskustva. Cilj Konferencije i pratećeg sajma je ubrzati promjene širenjem postojećih partnerstva i inicijativa za izgradnju zelene ekonomije i zelenih radnih mjesta. Svoje proizvode i usluge na sajmu je predstavilo više od 30 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine, praktičara zelene ekonomije iz raznih oblasti poput organske poljoprivrede, ruralnog i ekoturizma, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, te upravljanja otpadom. U videu govore: Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich-Boll Stiftung, Cristian Sadet zamjenik ambasadorice Savezne Republike Njemačke u BiH Marijana Šećibović Visoka škola za turizam i menadžment Konjic Vlado Babić, predstavnik Grada Ljubljana,

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Arhitektura i društvena odgovornost”

0

Arhitektura i društvena odgovornost,  tema je o kojoj se ne govori u medijima a o kojoj javnost i ne razmišlja. Zašto je arhitektura prestala biti društveno odgovorna praksa i koliko ona može biti predmetom poltika, naizgled je manje bitna tema u odnosu na ono što nam zvaničnici serviraju kao aktuelne i bitne teme. Iza kulisa, zapravo vlada prava anarhija koja za cilj ima bogaćenje i profit uskih krugova, dok će posljedice takvog urbanizma, gradnje i arhitekture imati trajne posljedice u budućnosti.

O ovoj temi govore:  Senada Demirović – Habibija, kustosica “Centar za kulturu, dijalog i umjetnost ADA Mostar” Tomislav Ćurković, Arhitektonski studio “Dva Arhitekta” i Muhamed Serdarević, “Normal Arhitektura”

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Na Grani Zelenoj – “Zelene teme” i zašto ih nema

0

Naredni samit za Zapadni Balkan, u okviru Berlinskog procesa, biće održan 9. i 10. jula u Londonu. Prema najavam zvaničnika, teme će biti pomoć u digitalnoj transformaciji a prioriteti će biti i ekonomska stabilnost, povezanost zemalja u regionu, dalji razvoj infrastrkture – puteva, železnice, pomoć u digitalnoj transformaciji i preduzetništvu mladih . S druge strane, izborna godina u BiH ne nudi niti jednu „zelenu temu“ već se kampanje zasnivaju uglavnom n ispraznim, ničim utemeljenim obećanjima iza kojih ne stoji niti jedan releventan dokument niti studija. Potencijali poljoprivrede, turizma, zaštita okoliša i energetska efikasnost nisu tema ni domaćih političara kao ni međunarodne zajednice o čemu govore naši sagovornici.

Ovaj video realiziran uz podršku fondacije Hainrich Boll.

Građani zahtijevaju odgovore: Koji su problemi Sarajlija

0

Fondacija INFOHOUSE, u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, poziva Vas na događaj „Građani zahtijevaju odgovore“, u četvrtak, 05.07.2018. godine u Caffe Meeting Point (Hamdije Kreševljakovića 13) u 17:00 sati.
Razgovor će moderirati poznati bh. tviteraš Adis Nadarević (Riđobrki).

Velika nezaposlenost, loš zdravstveni sistem, odlazak mladih. Ovo su samo neki od
problema građana u 9 bh. gradova koje je, kroz razgovore, identificirala Fondacija
INFOHOUSE.
Građani zahtijevaju odgovore je inicijativa koja kroz formu javnih razgovora u gradovima širom Bosne i Hercegovine pokreće diskusiju o konkretnim problemima građana i inicira listu Top životnih pitanja.
Zbog činjenice da je Sarajevo glavni grad BiH u kojem se i događa najveći broj aktivnosti iz svih sfera života, građani Sarajeva imaju najveće šanse za ostvarivanjem različitih potencijala, ali i široku lepezu kompleksnih problema.

100 godina Bölla – Ni kolektiv, ni ladica. Čovjek.

0

Autor/ica teksta Marion Kraske

Böll, dakle…

Rođen je u Kelnu koji je u ratu jako stradao u bombardovanjima savezničkih zračnih snaga. Grad koji svojom prikrojenom i dijelom čudno obnovljenom arhitekturom uistinu pomalo podsjeća na Sarajevo. I upravo su ovaj grad, njegov osebujni šarm i njegove tradicije ostavile traga na Böllu.

Böll je, bez dvojbe, trajno ostavio pečat u našoj poratnoj Njemačkoj. Pisao je, djelovao, i u Njemačkoj koja je još uvijek trpjela posljedice rata je, on je, što bi se u narodu reklo, radio do iznemoglosti, zalagao se i angažirao.

Za to je 1972. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, nagradu koja pokazuje snagu njegovih tekstova i knjiga, kako tada, tako i danas, a ovih se dana toga sjećamo.

Böll je uvijek bio moralni korektiv, a da nije bio moralista.

Bio je kritičan. Kritičan prema moćnicima, prema sistemu moći. I bio je kritičan prema zaboravnosti običnih ljudi.

Njegova pripovijetka „Hljeb ranih godina“ je nešto što je moglo biti napisano i ovdje, u Bosni i Hercegovini: hljeb ranih, mladih godina koji ovdje još uvijek nedostaje mnogim ljudima i njihovim porodicama, 22 godine po završetku rata… Böllu je bilo bitno da tim običnim ljudima obezbijedi pozornicu.

Böll je uvijek pokušavao dati glas onima koji se inače ne čuju.

Marginaliziranima, slabima.

Jedna njegova pripovijetka nosi naziv: Pogledi jednog klauna…

Dakle, klaun kao lik, neko, ko nije u centru pažnje, ko je u suštini jedna čudna sporedna figura.

Ili Katarina Blum koju su gušili skandali masovnog tiska, koja se potom pokušala odbraniti. U ovoj priči, koja je u njemačkim školama dio obavezne lektire, Böll je pokušao objasniti kako i zbog čeka nastaje nasilje. Tema takva, da ne može biti aktuelnija.

Stalno imate osjećaj da te figure koje Böll stvara, koje nam povremeno djeluju tako nezgrapno, koje nisu kopija uspjeha, moći i bogatstva, da su ustvari one te koje imaju više hrabrosti, više pristojnosti, više ponosa i dostojanstva nego oni veliki gore koji određuju pravac i koji ne upravljaju  uvijek i samo u dobrom smjeru, kao što nažalost znamo.

Böll je neko ko ipak, čak i ako nije bio jedan od ovih autora moderne kojim ljudi kliču, i dalje jeste ono što je uvijek i bio – veoma moderan.  Svojim osnovnim, ispitivačkim stavom, a prije svega svojim temama.

Jer je Böllu na kraju uvijek bitno samo jedno: individua, pojedinac. Bitan mu je čovjek sa svim svojim nevoljama, brigama, u svojoj usamljenosti, kada mu je potrebna zaštita, kada je dospio do kraja.

Biti čovjek.

To je prva i za Bölla najvažnija kategorija.

Za njega je to nešto što je fundamentalno važno za društvo.

U Bosni i Hercegovini svakodnevno doživljavamo da se čovjek slabo računa, umjesto njega se izmišljaju i betoniraju kategorije: Čovjeka tako trpaju u ladice, imamo tri takve glavne ladice – a onda su tu i Ostali.

To je kolektivna ideja koja sve pokriva, lijepi i sljepljuje. Koja treba da skrene pažnju. I koja dijeli.

Na ovaj se način čovjek ukida, a s njim, nažalost, i ljudskost. Rat je veoma jasno i živo pokazao kuda to vodi.

U Njemačkoj jednako kao i u Bosni i Hercegovini.

Nedavno smo doživjeli koliko ukidanje ljudskosti još uvijek dominira političkom scenom, kada je jedan sud dosudio pravo kako bi otvorio vrata pravdi. Tada su odjednom ubacivane minute ćutnje i odavanje počasti počiniocima, paljene su svijeće, a žrtve su, čini se, zaboravljene.

Čovjek, žrtva – osnovna kategorija koja se više ni ne pojavljuje u glavama nekih ljudi.

Lekciju da je čovjek ispred kolektiva, tu je lekciju i Njemačka prvo morala naučiti. A bez te lekcije, bez spoznaje da je čovjek taj, ta individua sa svojim pravima i svojim apsolutnim pravom na zaštitu koje se ne smije dovesti u pitanje; bez te lekcije vjerovatno ni Njemačka ne bi bila tu, gdje je danas.

Njemačka je danas demokracija koja svima, bez obzira na pol, porijeklo – tako glasi ideal – pruža jednaku zaštitu. Nakon jednog perioda tokom kojeg su ljudi proganjani i ubijani jer je kategorija, u ovom slučaju Jevrej/Ne-Jevrej, bila važnija od čovjeka.

Ova je lekcija za Njemačku bila fundamentalna:
„Ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno. Obaveza svih državnih vlasti je da ga poštuju i štite.“
Tako glasi prvi član našeg Ustava.

To je važna i lijepa misija. Na početku je čovjek. Ne kategorija, ne kolektiv, ne ladica.

Böll se za sve to zalagao, snagom svojih riječi, ali i tihim tekstovima čija je jasnoća nenadmašna.

U tom bih smislu na kraju voljela navesti jedan citat, možemo reći, omiljeni citat naše Fondacije jer on tako dobro sažima ideje i promišljanja ovog izvrsnog pisca:

„Umiješati se – najbolja je mogućnost da se ostane realističan.“

(U)miješati se, dakle, kako bi ljudi mogli biti ljudi.

To je ono, za što se zalaže i naša Fondacija. Za ljude i njihova prava, za jednakost i mogućnosti participiranja u liberalnom, otvorenom društvu. Ne samo u Bosni i Hercegovini, u 60 zemalja širom svijeta.

Održana diskusija o ženama u BiH “Božanski poredak – ili kako ga poremetiti?”

0

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll Stiftung održana je u Sarajevu projekciju filma “Božanski poredak” kao i diskusiju u nastavku “Božanski poredak – ili kako ga poremetiti?”.
Povod za prikazivanje ovog filma bio je priča o ženama u Švicarskoj koje su 70-ih godina prošlog stoljeća krenule u borbu za svoja prava. Film je kandidat za filmsku nagradu Oskar 2018, a za nas je bio povod da razgovaramo o pravima žena u našoj zemlji.
Poštuju li se prava žena u Bosni i Hercegovini? Gdje su žene u politici u našoj zemlji? Podaci brojnih vladinih i nevladinih organizacija pokazali su da treba biti bolje. Ambasadorica Švicarske u BiH, Andrea Rauber Saxer, smatra da su žene velika snaga Bosne i Hercegovine.
„Žene su ovdje odlične, talentovane, hrabre. Ipak, moraju biti malo aktivnije. Činjenica je da glas žena može promijeniti mnogo toga. U Švicarskoj se danas glas žena daleko čuje, često su glasovi žena i presudni. Važno je da se žene u Bosni i Hercegovini sjete da njihov glas može mnogo promijeniti“ – istakla je ambasadorica Švicarske u BiH Andrea Rauber Saxer.
Žene nisu dovoljno zastupljene u političkom životu Bosne i Hercegovine. Nema ih dovoljno na čelu javnih institucija, nema ih mnogo u parlamentima, kao ni na čelu općina, iako zakonska legislativa u našoj zemlji postoji.

„Imamo mi zakonsku legislativu i dobre predispozicije ali nikada nismo postali društvo u kojem se istinski realizirala ravnopravnost koju su žene na ovim prostorima davno izborile“ – smatra profosorica Amira Sadiković.

A žene su pokazale da mogu, smatra nekadašnji general Jovan Divjak. Prisječajući se perioda agresije na BiH, pozvao je žene da se ujedine. „Žene su spasile Sarajevo“ – istakao je.
„Mi nemamo više vremena. Činjenica je da se promjene ne mogu dogoditi preko noći ali vrijeme je da počnemo raditi na promjenama“ – zaključila je Andrea Vujošević, direktorica Cinema City.

U diskusiji su učestvovali Andrea Rauber Saxer, ambasadorica Švicarske u BiH, Andrea Vujošević, direktorica Multiplex Cinema City, dr. Amira Sadiković, docentica na Filozofoskom fakultetu u Sarajevu te Jovan Divjak, osnivač i direktor organizacije “Obrazovanje gradi BiH”. Diskusiju je moderirala Dženana Alađuz, direktorica INFOHOUSE.

Na Grani Zelenoj – “Druga Epizoda Uzbune”

0

Nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjaluci, Jajcu itd. brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi. Nisu u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. U Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u zadnja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama. U Sarajevu, pak, dvije važne mjerne stanice premještene su na nove lokacije, neposredno uz rijeku Miljacku, suprotno svim rezonima mjerenja i zakonskim odredbama, odakle će slati uglavnom pogrešne informacije o stanju kvalitete zraka kojeg dišemo.

O ovim problemima govori Anes Podić Eko akcija.

 

Na Grani Zelenoj – “Javni prostori”

Javni prostor je područje ili mjesto koje je otvoreno i dostupno svim građanima, bez obzira na spol, rasu, nacionalnu ili socio-ekonomsku pripadnost i dob.

Polemike koje se sporadično vode u “javnom prostoru” uglavnom se svode na za i protiv, bez da se zna zakonski okvir koji govori o načinima dodjela zatvorenih prostora.

Video nema ambicije da izaziva komentare i reakcije, već želju da informiše i pokrenemo dijalog koji bi za rezultat dao bolju i funkcionalniju iskorištenost zatvorenih i otvorenih javnih prostora.

Ovaj video se realizuje uz podršku fondacije Heinrich Böll.

Na Grani Zelenoj – “Ljudska prava u BiH 2014”

Promocija godišnjeg izvještaja “Ljudska prava u Bosni i Hercegovini 2014”, u organizaciji Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, a uz podršku Fondacije „Heinrich Böll“ i Centra za interdisciplinarne studije Univerziteta u Sarajevu, desila se 25. februara 2015. godine.

Na Grani Zelenoj – “Obnovljivi izvori energije”

Iako bogata obnovljivim izvorima energije, Bosna i Hercegovina je u najranijem stadiju razvitka svojih ogromnih potencijala. Prema podacima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10% bruto domaćeg proizvoda na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortizovan.

To je neuporedivo više od iznosa koji se troši za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Energetski sektor u BiH se nalazi na prekretnici i dobar dio postojećih postrojenja je pri kraju životnog vijeka. Nastavak njihovog rada je uslovljen značajnim ulaganjem u opremu za smanjenje emisija u okoliš, a postoji i realna potreba za izgradnjom novih postrojenja.

Stim u vezi, održao se Okrugli stol na temu “Obnovljivi izvori energije” s ciljem podsticanja diskusije o mogućnostima.