Recimo NE hidroelektranama na Vrbasu – drugi čin

0

Centar za životnu sredinu se nakon više od 10 godina ponovo protivi izgradnji hidroelektrana na Vrbasu. Zajedno sa mještanima iz mjesnih zajednica Krupa na Vrbasu i Krmine prisustvovali smo uviđaju na licu mjesta u predmetu izrade urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju hidroelektrane „Krupa“. Kod Krminskog mosta 30.11.2017. godine u 11 časova, u Krupi na Vrbasu, okupilo se oko 20 mještana, nekoliko novinarskih ekipa, predstavnika izrađivača UT uslova i investitora.  Okupljeni su se odazvali na poziv da se uviđaj završi u prostorijama Mjesne zajednice Krupa na Vrbasu gdje je izrađivač urbanističko-tehničkih uslova kratko predstavio zadatak.

Projektom HE Krupa (14 MW) predviđena je izgradnja brane 18 -20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta.

Veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete.

„Mi smatramo da je ovaj projekat, iako se radi o projektu Krupa niska, štetan za grad Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu. Rijeka Vrbas baš u Grebenskoj klisuri ima veliki pad i veliku moć samoprečišćavanja pa bi izgradnja bilo kakve brane u ovom dijelu dovela do pogoršanja kvaliteta vode i ugrozila snabdjevanje građana Banjaluke vodom. Pored toga dovela bi do izumiranja mladice, vrste koja je jedna od najznačajnijih i najugroženijih vrsta i endem dunavskog sliva“, izjavio je pred novinarima Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Direktor ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat.

Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: „Danas smo saznali da nakon ove hidroelektrane slijedi izgradnja sljedeće hideoelektrane „Grbići“, nizvodno od Krupe na Vrbasu, što nam govori da bi se Vrbas za nekoliko godina pretvorio u veliko jezero. Ove hidroelektrane će zasigurno smanjiti kvalitet vode, uništiti biodiverzitet i negativno uticati na živote ljudi. Zaustavljanjem hidroelektrane Krupa, zaustavićemo i potencijalnu izgradnju naredne hidroelektrane“.

Na zahtjev za informacije o idejnom projektu HE Krupa od ZP Hidroelektrane na Vrbasu nikada nije stigao odgovor Centru za životnu sredinu, koji je upućen još 2016. godine, a za isti projekat ne znaju gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, kao ni nadležno ministarstvo za ekologiju. Građani moraju biti informisani o svim planovima da bi mogli adekvatno učestvovati u donošenju odluka što im omogućava domaće zakonodavstvo ali i Arhuska konvencija koju su vlasti dužne provoditi.

Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17 000 potpisa građana koji su rekli ne hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banjaluka dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu.

Smatramo da ovog puta još veći broj građana i Skupština Grada Banja Luka treba reći jasno NE svim novim hidroelektranama i DA provođenju mjera energetske efikasnosti u postojećim elektranama.

Sažetak sa turneje po ugroženim rijekama BiH

0

Oko tristo hidroelektrana (HE) planira se graditi na rijekama Bosne i Hercegovine. Iako su ekonomske koristi tih projekata upitne,  oni svakako prijete nacionalnom nasljeđu. Stotine divljih rijeka imaju svoju veliku ekološku vrijednost i važnost za vodosnabdijevanje, održivu poljoprivredu i turizam.

Ugrožavanje našeg prirodnog nasljeđa

Bosna i Hercegovina se nalazi među zemljama sa najvećim biodiverzitetom u Evropi. Takođe je dom mnogih endemičnih vrsta i posjeduje veliku vrijednost vodenih resursa na Balkanskom poluostrvu zbog mnogih tokova površinskih i podzemnih voda. BiH je jedna od rijetkih preostalih evropskih zemalja gdje se mogu naći divlji i prirodni vodeni tokovi.

Prema UNECE ocjeni efikasnosti životne sredine, razvoj energetskog sektora baziranog na hidroelektranama je druga glavna prijetnja biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini. Hidroelektrane imaju snažan uticaj na životnu sredinu, uključujući uništavanje riječnih kanjona i staništa zbog značajnih promjena u hidrološkom režimu, eutrofikaciji, itd.

Rijeke su kuća stotinama vrsta riba od kojih su dvanaest vrsta endemične.

Turistički potencijal je zanemaren

Negativni ishodi takođe prevazilaze koristi na ekonomskom nivou. Turistički potencijal i ekonomske posljedice u velikoj mjeri su potcijenjeni od strane vlasti u BiH, iako se turizam konstantno povećava. U 2015. godini Bosna i Hercegovina je premašila milion dolazaka i nastavila rast u 2016. godini, pri čemu je evidentirano 1.148.530 dolazaka. Svjetska turistička organizacija tvrdi da će Bosna i Hercegovina pokazati treću najveću stopu rasta turizma na globalnom nivou između 1995. i 2020. godine. Prema svjetskom ekonomskom forumu, međunarodni turizam zabilježi prihode od 660 miliona dolara i rezultira stvaranjem više od 21.000 radnih mjesta. S druge strane, razvoj hidroenergije je snažno subvencionisan, a broj radnih mesta je dosta upitan.

Da li nam zaista treba hidro energija?

Bosna i Hercegovina posjeduje značajne resurse za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Hidroelektrane danas predstavljaju glavni izvor energije, dok ostali obnovljivi izvori ostaju u velikoj mjeri nepotrebni. Teoretski hidroenergetski potencijal u BiH iznosi cca. 99,256 GWh / god, dok je teoretski potencijal solarne energije oko 677,000 puta veći. To znači da u BiH iznosi 67.200 TWh što u potpunosti prelazi ukupnu potrošnju energije u zemlji.

Narod protiv hidroelektrana

Nekontrolisani bum hidroelektrana pogađa desetine lokalnih zajednica. Neki od njih su već podigli svoj glas i postali tzv. “Čuvari rijeka”. Ovi civilni zaštitnici suočeni su sa moćnim ekonomskim interesima, ali i lošim radom državnih organa koji promovišu privatne interese umjesto da odbrane javni. Bum hidroelektrana prate glasni protesti stanovnika od samog početka. Gradovi Prijedor, Sanski Most, Banja Luka, Mrkonjić Grad i Ribnik snažno su se suprotstavili izgradnji hidroelektrane Medna na rijeci Sani. Uspostavljena je Koalicija za rijeku Sanu i organizovani su protesti. Lokalni građani se bore protiv HE pravnim sredstvima, uključujući i tužbe. U Fojnici su mještani praktično kampovali na obali rijeke u trajanju od 325 dana. Ovih dana smo svjedoci sličnog napora u selu Kruščica, gde lokalni stanovnici protestuju od avgusta i naišli su na snažnu policijsku reakciju.

POSLJEDICE NA ŽIVOTNU SREDINU – uticaj na prirodu

Balkanske rijeke su prirodni dragulj Evrope. Brdovit i robusni teren stvara uslove za morfološki neizmjerno raznovrsne vodotoke i njihove poplavne površine. Od kraških formacija, romantičnih kanjona i slapova, preko vijugavih rijeka, formirajući široke tpkpve kroz šibljake na krivudavom putu ka susjednim močvarama i rijekama u koje uviru. Balkanske rijeke nam još uvijek pokazuju za kakva čuda je priroda sposobna. Balkanske rijeke nisu samo neobično lijepe; one su takođe prave riznice evropske slatkovodne biološke raznovrsnosti. Balkanske rijeke su domaćini za 69 vrsta riba koje žive samo ovdje i nigdje više na svijetu. U ovim slatkovodnim ekosistemima može se naći više od 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope.

Prema UNECE-ovom Izvještaju o stanju životne sredine, energetski sektor baziran na hidroelektranama, predstavlja drugu glavnu prijetnju biološkoj raznovrsnosti u Bosni i Hercegovini. Mnoge od predviđenih 300 HE projektuju se u kaskadama na udaljenosti od pojedinačnih HE od nekoliko kilometara. Takvim će se planovima promijeniti prirodni tokovi u sistem umjetnih rezervoara, tunela, cjevovoda i kanalisanih rijeka.

Duga priča ukratko – opljačkano vam je izuzetno prirodno blago i niko se ne brine.

Brineš li ti?

 Važne činjenice i brojevi

  • Na Balkanu je planirana gradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednim godinama a skoro pola od je u ekološki osjetljivim područjima;
  • Balkanske rijeke su domaćin za 69 vrsta riba koje žive samo tu na svijetu;
  • Preko 40% svih ugroženih slatkovodnih školjki i puževa Evrope može se naći u slatkovodnim sistemima u BiH;
  • Oko 65% svih rijeka u kojima živi Mladica (Hucho hucho) nalaze se na Balkanu;
  • Studije predviđaju ako se desi izgradnja ovih hidroelektrana na rijekama Balkana, najmanje 60 – 70% Balkana I 35 – 40% svijetske populacije mladice bi nestalo;
  • 198 hidroelektrana je planirano ili je u izgradnji u Bosni i Hercegovini;
  • 81 hidroelektrana već postoji, od kojih su 16 velike (> 10 MW), a 65 malih (<10 MW);
  • Ukupna riječna mreža Bosne i Hercegovine je oko 4.000 km, što znači jednu branu na svakih 15 kilometara rijeke;
  • Oko 32% ukupne riječne mreže BiH može se smatrati potpuno prirodnim, 55% u blago izmjenjenim sa dobrim hidromorfološki stanjem,
  • Samo 6% tokova je značajno, a 7% je u velikoj mjeri izmijenjeno.
  • Rijeke BiH su dom za 119 vrsta riba od kojih su 12 endemične.
  • od oko 136 investitora većinom su kompanije registrovane u BiH uključujući i Elektroprivrede u BiH;
  • turistička privreda zapošljava oko 21,000 radnika. Prema tvrdnji Svjetske turističke organizacije Bosna i Hercegovina bilježi treće mjesto turističkog rasta u svijetu u periodu 1995 – 2020;
  • rad malih hidroelektrana je uglavnom automatizovan i ne omogućava nova radna mjesta u toku rada MHE;
  • okvirna cijena izgradnje MHE po 1 MW iznosi oko 2 miliona KM ili 1 milion EUR.

 Uloga novca- ko profitira iz buma HE

Masovna izgradnja hidroelektrana često je opravdana ekonomskim rastom, novim mogućnostima za zapošljavanje i profitabilnošću. Bliži pogled nam pokazuje drugačiju priču. Obećanja ekonomskog prosperiteta su, nažalost, neosnovana. Promotori projekta obećavaju poslove, ali zbog automatizacije to znači samo ponekog inženjera, a malo vjerovatno da će biti angažovano lokalno stanovništvo. Projekti HE ispod 5 MW su značajno subvencionisani iz naknada za obnovljive izvore energije pa troškovi po građane prevazilaze koristi koje ostvaruje država.

Negativni uticaji na vodosnabdijevanje, poljoprivredu, turističke potencijale i lokalne zajednice ne uzimaju se u obzir. Planirana gradnja više od tri stotine hidroelektrana i davanje najvažnijih prirodnih resursa pod koncesiju privatnim kompanijama je bez ikakvog preterivanja pljačka.

 O nama

Arnika – Centar podrške građanima (Češka Republika)

Osnovana 1996,. nevladina organizacija Arnika ima dugogodišnje iskustvo promocije pristupa informacija, podrške učešću javnosti u donošenju odluka, i jačanju pravde u vezi sa životnom sredinom. Pruža stručnu pomoć raznim organizacijama civilnog društva, opštinama i pojedincima u rješavanju slučajeva u vezi sa zagađenjem životne sredine i njegovom prevencijom u Češkoj Republici. Arnika takođe učestvuje u međunarodnim projektima fokusiranim na zaštitu životne sredine i jačanju sprovođenja Arhuske konvencije u centralnoj i istočnoj Evropi, Kavkazu i centralnoj Aziji.

Kontakt: Arnika, Dělnická 13, 170 00 Prag 7, Češka Republika

Tel.: +420 222 781 471

e-mail: cepo@arnika.org

Više informacija: www.eko.ba and www.english.arnika.org/bosnia-and-herzegovina

 

Centar za životnu sredinu, Banja Luka (Bosna i Hercegovina)

 Osnovan je 1999. kao neprofitna, nevladina organizacija posvećena zaštiti životne sredine i promociji održivog razvoja kroz promociju i civilne inicijative. Centar promoviše sprovođenje Arhuske konvencije, slobodan pristup informacijama i veće učešće javnosti u donošenju odluka o životnoj sredini. Teži da utiče na relevantne politike životne sredine, podiže svijest javnosti o pitanjima životne sredine i podstiče konstruktivan dijalog i saradnju sa akterima. Svoje aktivnosti provodi na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine.

Kontakt: Centar za životnu sredinu, Miše Stupara 5, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Tel.: +387 51 433-140

e-mail: info@czzs.org

Više informacija: www.czzs.org

 

Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine

 Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine osnovana je u junu 2016. godine od strane organizacija civilnog društva i pojedinaca ljubitelja prirode koji prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana i zalažu se za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica. Uloga Koalicije je da pruža podršku lokalnom stanovništvu da se na vrijeme uključi u donošenje odluka i donese stav o izgradnji hidroelektrana u Bosni i Hercegovini. Koalicija za zaštitu rijeka BiH koja trenutno okuplja preko 20 organizacija iz čitave države i broj članova i dalje raste.

Više informacija: www.rijekebih.org

 

 

 

 

 

Upoznajmo rijeke i jezera Sutjeske da bismo ih bolje očuvali

0

Na Tjentištu su postavljene tri nove informativne table koje imaju za cilj da upoznaju turiste i sve prisutne o hidrografiji Parka, živom svijetu, prijetnjama i značaju očuvanja voda.

“Sa Nacionalnim parkom Sutjeska sarađujemo već duži niz godina radeći na raznim aspektima zaštite, ali i promocije ljepota našeg najstarijeg zaštićenog područja. Sutjesku godišenje posjeti više od 20.000 turista, te je izuzetno važno proizvesti materijal koji će im u isto vrijeme dati značajne informacije, privući ih i ostaviti prirodu u što očuvanijem stanju”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.

Centar za životnu sredinu će uskoro izdati novu publikaciju sa rezultatima naučnih istraživanja pet jezera Parka, te će javnosti još jednom biti potvrđena biološka raznolikost i jedinstvenost živog svijeta voda ovog zaštićenog područja.

“Posjeta Nacionalnom parku Sutjeska raste iz godine u godinu. Prošle godine smo imali goste sa svih kontinenata i sigurni smo da će se ova tradicija nastaviti. Uz ovoliki broj ljudi, očuvanje vrijednosti Parka predstavlja pravi izazov na kome moramo sve više raditi i truditi se da im kroz razne materijale Parka dočaramo kako ljepote Parka, tako i važnost odgovornog ponašanja u jednom ovako vrijednom području”, izjavio je Dejan Pavlović, direktor Nacionalnog parka Sutjeska.

 

Izrada informativnih tabli je realizovana u sklopu projekta “Jačanje javne svijesti o značaju i zaštiti voda na teritoriji NP Sutjeska” podržanog od strane Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.

 

Zaštita rijeka i prirode umjesto novih hidroelektrana

0

Svjetski dan voda 22. marta je prilika da se razmisli o važnosti voda i vodenih ekosistema. Ekološke nevladine organizacije u cijeloj Bosni i Hercegovini okupljene oko Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine su posvećeni zaštiti rijeka i zagovaranju održivog upravljanja rječnim slivovima.

Umjesto više aktivnosti na zaštiti prirode, restauracije rijeka i močvara, BiH se suočava sa planovima koji prijete uništavanju rijeka novim hidroelektranama. Planovi za izgradnju oko tristotine hidroelektrana znače pogoršanje statusa kvaliteta voda i uništavanje rijeka. Ovo je kontradiktorno sa naporima da se poboljša status voda koji je glavni cilj Okvirne direktive o vodama EU, evropskih i nacionalnih strategija biodiverziteta – ističe Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Kod davanja koncesija za izgradnju hidroelektrana se ne uzimaju u obzir ekološki aspekti a proces je u velikoj mjeri netransparentan i ne daje mogućnost učešća javnosti u donošenju takvih odluka. Vlasti u BiH hidroenergetske projekte predstavljaju kao potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što se u praksi pokazalo netačnim, jer se na malim hidroelektranama zapošljavaju jedna do tri osobe najviše. Male hidroelektrane su ekonomski neopravdane i ne donose korist entitetima i lokalnim zajednicama, a investitori imaju veliku korist od subvencija koje plaćaju potrošači električne energije putem računa za električnu energiju na kome se izdvajaju sredstva za nadoknadu za korištenje obnovljivih izvora energije.

Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama u poređenju sa hidroelektranama – poručuje Robert Oroz iz udruge Eko Gotuša iz Fojnice koja je članica Koalicije.

Poplave u posljednjih nekoliko godina pokazuju da rijeke  trebaju prostora te da je upravljanje rizikom od poplava važan zadatak u narednom periodu. Prirodne retenzije su mjere zadržavanja vode u cijelom slivu rijeke Save i obnavljanje močvarnih područja uz rijeke su ključni elementi održive zaštite vodenih ekosistema i upravljanja poplavama. Koridori za prirodu duž rijeka predstavljaju mjere značajne za uspostavljanje evropske zelene infrastrukture i pomažu u očuvanju biodiverziteta.

Čuvari – ljudi koji su posvetili život borbi za prirodu

0

Centar za životnu sredinu i Zemaljski muzej Vas pozivaju na otvaranje izložbe fotografija “Čuvari” autora Luke Tomca u ponedjeljak 21.11. u 19.00 sati na Odjelu etnologije u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Prilikom otvaranja biće predstavljeno i ukoričeno izdanje fotografija i priča aktivista – čuvara.

Projekat „Čuvari“ (Keepers) je fotografsko istraživanje raznovrsne mreže ljudi koji se bave očuvanjem prirode širom Evrope. Na izložbi će biti prikazana i borba za rijeke Bosne i Hercegovine, njeno najveće bogatsvo. Kroz priču Nataše Crnković, aktivistice za zaštitu rijeka BiH, saznaćete način na koji se svakodnevno bori za očuvanje najvećih bogatstava u našoj zemlji. Na izložbi će biti prikazane i fotografije predjela iz cijele Evrope, kao i priče aktivista iz drugih zemalja o borbi za očuvanje prirode. Važnost ove izložbe mjeri se brojem i naporom aktivista i volontera na popravljanju štete koju su dragocjeni ekosistemi pretrpjeli zbog neodgovornih ljudskih postupaka.

Vrijedi istaknuti kontinuirano preklapanje čovjeka i prirode, kulture i pejzaža u projektu Keepers, čime je izlaganje na otvorenom, javnom prostoru doživjelo svoje konceptualno zaokruženje, no definitivno ne i svoj konačan završetak. Projekat „Čuvari“ (Keepers) do sada je gostovao u Briselu (Belgija), La Velleti (Malta), Limasolu (Kipar), Ženevi i Lausanni (Švajcarska), Tbilisiju (Gruzija), Zagrebu i Dubrovniku (Hrvatska), a nakon Sarajeva i Banja Luke, izložba i knjiga nastavljaju putovanje prema Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Norveškoj.

Na otvoranju izložbe prisustvovaće i autor Luka Tomac, te će sa Natašom Crnković davati izjave za sve medije.

Izložbu možete pogledati do 5.12.2016. godine u Zemaljskom muzeju, nakon čega će sredinom decembra biti postavljena u Banjoj Luci.

Više o projektu: http://natures-keepers.org

Audio prilog: Javna dobra – primjeri dobre prakse II

0

U Banjoj Luci je 13. I 14. Juna održana konferencija CommONs! Creative Ways of Activism. Fondacija Heinrich Böll okupila je predstavnike organizacija iz zemalja Zapadnog Balkana koji se bave „commons“-om (zajedničkim ili javnim dobrima) kako bi razmjenjivali ideje o različitim načinima borbe za zajednicu kroz zajednička ili javna dobra. Organizacije su prezentirale slučajeve s kojima su se susretali u svojim zemljama i izazove koji su ih pratili u njihovoj borbi za uspostavljanje zajedničkih dobara. Razgovarali smo s nekoliko predstavnika organizacija i u narednom periodu vam donosimo seriju priča o zajedničkim dobrima u regionu.

“Centar za životnu sredinu” je organizacija iz BL, koja okuplja aktiviste i stručnjake posvećene zaštiti i unprjeđenju životne sredine i prirodnog bogatstva. Za sebe kažu da brane zelene sredine u urbanim površinama, ali i prirodna dobra BiH – vode i šume, od loših investicija koje bi nemarnim odnosom istrijebile i uništile autohtone biljne i životinjske vrste u BiH.

Denis Hadžić Gigo nam donosi priču o Centru za životnu sredinu:

“Primjer pokaži, brini o ambalaži” – Upravljanje otpadom u Nacionalnom parku Sutjeska

Centar za životnu sredinu je u NP Sutjeska održao radionicu o upravljanju ambalažnim otpadom na kojoj su predstavljene osnovne informacije o ambalažnom otpadu, njegovom upravljanju, zakonodavnom okviru u Republici Srpskoj i regionu, ali i smjernice i dobre prakse koje bi mogle da se upotrijebe u budućem upravljanju ambalažnim otpadom u ovom nacionalnom parku.

„Cilj nam je da zajedno sa upravom Nacionalnog parka razvijemo saradnju, kako sa Opšinom Foča i lokalnim stanovništvom, tako i sa firmama koje se bave reciklažom, te razvijemo praksu odvojenog odlaganja i reciklaže ambalažnog otpada koji se skupi u parku. Vjerujemo da Sutjeska može postati primjer zaštićenog područja koje primjenjuje ekološki ispavne metode upravljanja otpadom”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu.

Ambalažni otpad je posebna kategorija otpada koji iz godine u godinu postaje sve prioritetnija problematika i sastavni dio prostorno-planske dokumentacije.

Radenka Srndović, zamjenica načelnika Opštine Foča je izjavila: „Upravljanje otpadom u zaštićenim područjima bi trebalo urediti posebnim zakonom. Kao najstariji i najvrijedniji nacionalni park, Sutjeska bi uskoro mogla pružiti primjer drugim zaštićenim područjima, ali i samim opštinama, koje još uvijek nisu regulisale problematiku ambalažnog otpada. Edukativne radionice ovog tipa su neophodne kako bi se i lokalna zajednica, a i nadležne institucije uključile u rješavanje ovog problema”.

+
+

Centar za životnu sredinu je već duži period aktivan na području Nacionalnog parka Sutjeska gdje sprovodi razne aktivnosti u cilju unaprijeđenja zaštite vrsta i staništa, kao i razvoja održivog korištenja potencijala koje ovaj park nudi.

„Adekvatno upravljanje ambalažnim otpadom, ali i otpadom generalno, još uvijek nije u potpunosti rješeno u nacionalnom parku, odnosno još uvijek nema mogućnosti za odvojeno prikupljanje i reciklažu otpada. Mi smo veoma voljni da podržimo aktivnosti Centra usmjerene ka unaprijeđenju upravljanja i zašite Sutjeske. Naši resursi nisu dovoljni da pokrijemo sve što je potrebno, te je učešće svih zainteresovanih strana od izuzetnog značaja”, istakao je Dejan Pavlović, v.d. direktor Nacionalnog parka Sutjeska.

Radionica je realizovana u sklopu projekta „Upravljanje ambalažnim otpadom u Nacionalnom parku Sutjeska” koji je sufinansiran od strane Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.

Dan planete Zemlje Sporazum iz Pariza neće spasiti svijet

Još od 1970. godine, na 22. april se obilježava Dan planete Zemlje. Na taj datum se širom svijeta provode aktivnosti sa ciljem da se ukaže na probleme ugrožavanja životne sredine i pošalju poruke odgovornim institucijama i pojedincima kao i cijelom društvu[1].

Današnje obilježavanje ovog dana ima dodatnu težinu, budući da će 130 svjetskih zemalja u sjedištu Ujedinjenih nacija potpisati klimatski sporazum iz Pariza. Ovo je jedan od koraka prema ratifikaciji Sporazuma, pri čemu će države da svoje namjeravane doprinose smanjenju emisija gasova staklene bašte (tzv. INDCs) pretvore u doprinose za spas klime.

 Globalne političke elite slave ovaj događaj, tapšući sebe po leđima. Međutim, šta to sve zaista znači?

Kada je sporazum u Parizu potpisan, 12. decembra 2015. godine, Centar za životnu sredinu, koji je članica najveće svjetske mreže nevladinih organizacija, Friends of the Earth, je zajedno sa ostalim članicama mreže odbacio ovako slab sporazum, koji nije uspio da stvori dovoljno ambiciozne uslove za sprečavanje opasnih klimatskih promjena.

 Dipti Bhatnagar, koordinatorica za Energiju i klimatsku pravdu u Friends of the Earth International: “Naučnici nam trenutno govore da smo ušli u “nultu dekadu”. Odluke koje donesemo u sljedećih deset godina – investicije u velike prljave projekte, eksploataciju fosilnih goriva, iskorištavanje i distribuciju javnih finansija, te nivo smanjenja emisija koji se preduzmu, će odlučiti da li ćemo probiti granicu od 1,5o C ili ne. Ovo će zauzvrat odrediti veličinu posljedica na planetu i njene stanovnike”.

Odmah po donošenju dogovora u Parizu, mreža Friends of the Earth je obavijestila javnost da iako Sporazum spominje “napore da se rast temperature ograniči na 1,5o C” imajući u vidu rizik rasta od 2oC, u potpunosti nedostaje ubjeđenje da će biti moguće dostići taj cilj.

Naučni dokazi su jasni: rast temperature preko 1,5o C predstavlja neprihvatljiv rizik od pokretanja procesa koji se neće moći zaustaviti, a imaće uticaj na milijarde ljudi. Ovo znači da će, ako ne dođe do ambicioznijih doprinosa smanjenju emisija gasova staklene bašte, trenutni doprinosi da nas odvedu u svijet klimatskih katastrofa.

Igor Kalaba, koordinator programa Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu: “U slučaju Bosne i Hercegovine, nastavak razvijanja prljavih projekata kao što su termoelektrane na ugalj je u potpunosti nekompatibilan sa naporima za spriječavanje klimatskih promjena. Centar za životnu sredinu/Friends of the Earth BiH, zahtijeva obustavljanje novih projekata za izgradnju termoelektrana, kao što su Ugljevik 3, Tuzla 7, Gacko 2, Banovići i drugi. Ovo je jedini smislen potez ne samo zbog sprečavanja klimatskih promjena, već i zbog obaveza za smanjenje emisija koje će u budućnosti biti sve veće, a nepoštovanje će donijeti, između ostalih, i ekonomske gubitke”.
Iz Friends of the Earht International poručuju da je za sprečavanje katastrofalnih klimatskih promjena potrebna sistemska promjena, energetska revolucija i transformativna akcija:

  • Potrebna nam je pravedna, globalna ekonomska transformacija, uključujući prestanak razvijanja prljavih energetskih projekata, unapređivanje energetske efikasnosti, rad na pitanjima pristupa energiji i prebacivanje na energetske izvore u vlasništvu lokalnih zajednica. Promjena kakva je potrebna je nezamisliva u trenutnom sistemu,
  • Potreban nam je kraj ere fosilnih goriva, u sljedećih par decenija,
  • Zemljama u razvoju je potrebna finansijska podrška od strane razvijenih zemalja, u svrhu njihovog prelaska na obnovljive izvore energije,
  • Potrebno nam je smanjenje emisija na izvoru zagađenja, a ne kroz lažna rješenja poput tržišta emisijama i sličnih mešetarskih rješenja.

 

People_power_now_Paris

U međuvremenu, Centar za životnu sredinu, zajedno sa 17 drugih organizacija već četvrtu godinu sprovodi projekat SEESEP, u kojem je pokazano da je alternativa moguća u BiH, ali i u regiji.
Zoran Ivančić, direktor Fondacije CPI: „Kroz naš projekt, mi smo uz pomoć energetskog modela[2], koji je nastao na brojnim konsultacijama i ogromnoj količini prikupljenih podataka, pružili šansu svima, od službenih lica i stručnjaka do šire javnosti, da se oprobaju u kreiranju alternativne energetske budućnosti za BiH i regiju. Drugo saznanje do kojega smo došli i koje ćemo predstaviti u skoroj studiji jeste da je ta budućnost ne samo tehnološki, već i finansijski moguća“.

 

Iz Centra za životnu sredinu takođe poručuju da promjena nije samo moguća već je neizbježna ali i korisna iz više razloga. Promjene energetskog sistema kroz energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije će ne samo spriječiti katastrofalne klimatske promjene, već osigurati čist vazduh, vodu i zemljište i osigurati ekonomsku i energetsku sigurnost.