Međunarodni dan biodiverziteta – neophodno sprovesti radikalne mjere zaštite prirode i čovječanstva

0

Iako se u javnosti i medijima BiH ističe kao zemlja prostranih i očuvanih prirodnih vrijednosti, praktično se jako malo radi na njihovoj zaštiti, ističe Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine povodom 22. maja, Međunarodnog dana biodiverziteta. On ističe da o našem odnosu prema prirodi najbolje govori odnos prema najugroženijim i najvrijednijim prirodnim vrijednostima, poput rijeka, jezera i šuma koje se neplanski iskorištavaju ili potpuno uništavaju, pa čak i u najvrijednijim zaštićenim područjima.

Iva Miljević, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu kaže da ova organizacija već godinama ukazuje na bogatstvo, vrijednosti, ali i sve veću prijetnju biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, te nastavlja da provodi aktivnosti koje će omogućiti dugoročan opstanak vrsta i staništa uz suživot sa lokalnim zajednicama. “Činjenično stanje ukazuje na izrazito lošu globalnu situaciju, ali isto tako napominjemo da još uvijek nije kasno za promjene koje su moguće. Kao i u drugim sektorima, i u upravljanju prirodom vidimo uticaj privatnih interesa, bilo da se radi o hidroenergiji, novim turističkim kompleksima ili čak nelegalnim aktivnostima kao što je krivolov. Očekujemo konkretne i nedvosmislene korake kako bismo sačuvali ono što je najvrijednije i što je milionima godina stvarano”, istakla je Iva Miljević.

Iz dana u dan, stanje prirode, biodiverziteta i kvaliteta ljudskih života na našoj planeti postaje sve lošije. Evidentno je da će se svijet suočiti sa ekološkim kolapsom i masovnim izumiranjima ako se ne poduzmu drastične mjere za promjenu društvenih i ekonomskih sistema. Ovome u prilog ide i globalna procjena Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), međuvladinog tijela koje je protekle tri godine pripremalo izvještaj u kome su izloženi glavni pokretači i uzroci globalnog kolapsa biodiverziteta i poziva na hitnu regulatornu promjenu.

 

Izvještaj IPBES-a je najopsežnija naučna globalna procjena o biodiverzitetu i uslugama ekosistema koju trebaju usvojiti vlade. Dokument oslikava promjene u preteklih 50 godina, povezujući puteve ekonomskog razvoja i uticaja na prirodu koji je izazvan ljudskim djelovanjem.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, kako ističe Dejan Radošević iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, na nivou države i entiteta usvajanje strategija koje u sebi imaju ili treba da imaju komponentu zaštite životne sredine je sporo, što dodatno usporava i njihovu provedbu. “Potrebno je ubrzati proces usvajanja strategija te uključiti u izradu strategija i planova sve relevantne interesne strane, što bi omogućilo i efikasniju primjenu nacionalnih ciljeva i u konačnici očuvan biodiverzitet”, naglasio je Radošević.

Situacija po pitanju stvarne zaštite biodiverziteta u Bosni i Hercegovini je daleko od sjajne. Uzrok tome leži u nedovoljnom izdvajanju budžetskih sredstava, neadekvatnoj strukturi zaposlenih u zaštićenim područjima, nepostojanju planova upravljanja i adekvatnog sistema zaštite, monitoringa i održivog korištenja prirodnih resursa, ali i onog najvažnijeg – slabe svijesti javnosti o važnosti ovog pitanja. Iako su sistemske promjene i napredak u Bosni i Hercegovini i te kako mogući, ostaje pitanje da li ćemo i dalje davati prednost privatnim interesima ili javnom dobru.

U Nacionalnom parku Kozara otkrivene čak 44 nove vrste

0

Čak 44 nove vrste tvrdokrilaca otkriveno je za područje Nacionalnog parka Kozara tokom detaljnog istraživanja insekata tvrdokrilaca, sa fokusom na saproksilne vrste ovih insekata, koje makar u jednom stadijumu života naseljavaju stara i stabla koja se raspadaju. Istraživanja je realizovao Centar za životnu sredinu od aprila do početka oktobra 2018. godine.

„Nakon oktobra je uslijedio duži period čišćenja, sortiranja i determinacije prikupljenog materijala. Važno je napomenuti da su ovo preliminarni rezultati i da će dalje analize, kako tvrdokrilaca, tako i ostalog prikupljenog materijala dati još veći broj podataka i zasigurno još neke nove vrste”, istakla je Iva Miljević iz Centra za životnu sredinu, koja je vodila ova istraživanja.

Saproksilni tvrdokrilci imaju izuzetno važnu ulogu u procesima razgradnje organske materije i kruženju hranjivih materija u prirodi, te predstavljaju pokazatelje očuvanosti i prirodnosti šumskih ekosistema. Smatraju se najugroženijim insektima u šumskim ekosistemima umjerenog klimatskog područja Evrope, dok tvrdokrilci predstavljaju jednu od najbrojnijih i najznačajnijih grupa insekata navedenih u Direktivi o staništima Evropske unije.

Rezultati istraživanja su prezentovani zaposlenima Nacionalnog parka nakon čega je diskutovano o stanju šumskih ekosistema, kao i o preporukama da se biodiverzitet parka održi u što izvornijem stanju.

“Različitim oblicima saradnje u Nacionalnom parku Kozara je izvršeno detaljno istraživanje flore i faune, u prvom redu viših biljaka i slijepih miševa. Sve ostale grupe organizama su istražene djelimično, tako da svako istraživanje u Nacionalnom parku Kozara predstavlja veliki doprinos u sklapanju mozaika živog svijeta parka. Dalja istraživanja su značajna zbog boljeg upravljanja Parkom, jer će mnoge vrste za koje i ne znamo da su prisutne zahtjevati drugačije mjere zaštite u cilju očuvanja vrsta i njihovih staništa”, istakao je Dragan Romčević, direktor Nacionalnog parka Kozara.

Uz prezentovane rezultate istraživanja, Parku je dostavljan i promotivni materijal projekta, kao i nova informativna tabla koja će se uskoro moći vidjeti na području memorijalne zone “Mrakovica”.

Centar za životnu sredinu već godinama provodi istraživanja u zaštićenim i potencijalno zaštićenim područjima, čemu u prilog govori na hiljade prikupljenih nalaza, novih vrsta za istraživana područja, ali i novih vrsta za Bosnu i Hercegovinu.

Istraživanja u Nacionalnom parku Kozara su podržana od strane Rufford fondacije koja podržava rad mladih istraživača.

Otvorene prijave: ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’

0

Centar za životnu sredinu organizovaće seriju predavanja ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’ za društveno odgovorne mlade i one koji to žele da budu. Prednost učešća imaju mladi između 18 i 26 godina sa mjestom boravka u Obilićevu (Mejdanu), Srpskim Toplicama (Šeheru), Novoseliji ili Vrbanji.

Aktivnost će početi u subotu, 13. aprila, u prostorijama Centra za životnu sredinu, u ulici Miše Stupara 5,  sa početkom u 12 časova. Aktivnost će se nastaviti nizom od još tri predavanja na različitim lokacijama u Banjoj luci i naredne tri subote (20. april, 27. april i 4. maj), te zaključnom prezentacijom u Domu Omladine.

Takođe, učesnici/ce će imati priliku i da se upoznaju sa radom udruženja Eko Element iz Bugojna i ,,Hrabre žene Kruščice’’ kroz razgovor sa njihovim aktivistima/kinjama, a te aktivnosti će se odvijati u Srpskim Toplicama (na ,,Vrućici’’) i u Krupi na Vrbasu.

Učesnici/e će, uz različite predavače, imati priliku upoznati se sa građanskim aktivizmom, odnosno naučiti nešto o pojmu društvene odgovornosti i na koji način može uticati na poboljšanje društvene i prirodne sredine u kojoj živimo.

 

Prijave za radionice su otvorene do 7. aprila, a sve što trebate je kontaktirati nas i/ili poslati popunjenu prijavu na dragan.kabic@czzs.org.

Vjetroelektrana Mesihovina, čista i obnovljiva energija

0

Vjetroelektrana Mesihovina otvorena je u martu 2018. godine i prvi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u selu Gornji Brišnik kod Tomislavgrada. Sa 22 turbine, jedna je od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope. Za razliku od energije iz uglja, vjetar proizvodi čistu i obnovljivu energiju!

Kakanj: Život pod nebom punim otrova (video)

0

Termoelektrana Kakanj je među deset najvećih evropskih emitera sumpor dioksida (SO2). Zagađenje koje emituje ovo postrojenje širi se Evropom prelazeći granice. Broj oboljelih od kancera, prema tvrdnjama mještana Kaknja, gotovo svakodnevno raste, a posljedice rada zastarjele elektrane su gotovo nesagledive.

Zoning plan “Janjske otoke” ima za cilj legalizaciju male hidroelektrane Šipovo!

0

Prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” usvojen je po skraćenom postupku na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 29. januara, te je kao takav pred poslanicima na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je počela juče.

-Cilj izrade Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” zapravo je legitimizacija i legalizacija izgradnje male hidro elektrane “Šipovo” na šta navodi i činjenica da je investitor ovog projekta finansirao izradu Zoning plana i Strateške procjene tog plana na životnu sredinu. Izrada i usvajanje ovog Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom RS, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti na kojem se ne smiju graditi hidroenergetski objekti. Smatramo da se u skladu sa Prostornim planom RS, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra-, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine RS, kojoj su predstavnici Centra prisustvovali kao posmatrači, pojedini članovi ovog odbora takođe su zaključili  da postoji mogućnost narušavanja životne sredine usvajanjem ovog dokumenta. Sa druge strane, zagovarači usvajanja Zoning plana tvrde da je riječ o “razumnoj šteti” naspram benefita koji će nastati izgradnjom malih hidroelektrana u ovom potencijalno zaštićenom području.

-Nažalost, stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, što je u kontekstu “razumne štete” daleko od istine. Ovakvim odlukama se dovodi u pitanje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja za buduća pokoljenja, a koje su, podsjećamo, bile prepoznate i uvrštene u režim zaštite i u vrijeme SFRJ. Nerijetko se od strane pojedinaca iz nadležnih institucija manipuliše kroz zamjenu teza da je izrada Zoning plana zapravo pokretanje procesa zaštite,  što nije istina, jer se radi o dva različita zakona. Zaštita se proglašava prema Zakonu o zaštiti prirode dok se prostorno planski dokumenti donose prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS-, objašnjavaju u Centru.

Centar za životnu sredinu je uputio i pismo podrške udruženju „Eko Zona-Šipovo“ za Inicijativu za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem.

-Inicijativa ima za cilj zaštitu pomenutih područja, kao i očuvanje od štetnih uticaja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS prema kojem stanje prirodnog područja predviđenog za zaštitu ne smije biti pogoršano. Naša preporuka je da se prvo završi proces zaštite ovog prostora te da se potom izradi prostorno-planska dokumentacija -, navode iz Centra.

Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu.  Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti koje će i u ovom slučaju biti pod negativnim uticajem usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije,  što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja.

Stanari: Druga strana priče (video)

0

Termoelektrana Stanari puštena je u rad u septembru 2016. godine. Njen rad opravdava se radnim mjestima i tvrdnjama da je u potpunosti usklađena s propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Ipak, za nekoliko porodica, termoelektrana i rudnik donijeli su samo štetu i probleme. Podnesene su i tužbe, koje su u proceduri. Ovo je njihova priča….

Video: Odlagalište šljake termoelektrana Tuzla

0

Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova, ne samo Bosne i Hercegovine, već i Evrope. Termoelektrana zagađuje životnu sredinu decenijama, a stanovnici danak plaćaju životom. Borba protiv zagađenja vodi se godinama, ali bez većih pomaka. Video prikazuje odlagalište šljake termoelektrane Tuzla “Jezero 2”.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

0

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana,  prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).

Kampanja “Sačuvajmo plavo srce Evrope”

0

Muzičke zvijezde Rambo Amadeus, Damir Imamović, Eda Zari, Tamara Obrovac DJ Ismar na jedinstvenom muzičkom događaju, Koncertu za rijeke Balkana, koji će se održati u subotu, 29. septembra 2018. u 19.30 na Trgu ispred BBI Centra. Poznati umjetnici svojom muzikom daju podršku kampanji “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, a sarajevska publika će imati priliku da uživa u inovativnom spoju rocka, popa, jazza i sevdalinke.

 Organizatori koncerta poklanjaju ovaj muzički spektakl građanima i građankama Sarajeva, BiH, regiona, s namjerom da skrenu pažnju javnosti o ugroženosti rijeka diljem Balkana i Evrope zbog gradnje sve većeg broja hidroelektrana.

Za sve ljubitelje dobre muzike i poštovaoce prirode i rijeka bit će ovo posebno veče, posvećeno zaštiti i očuvanju rijeka Balkana. Veoma smo zahvalni što su nam svoju podršku dale zvijezde kao što su Rambo Amadeus, Damir Imamović, Eda Zari, poznata albanska jazz pjevačica i Tamara Obrovac, jedinstvena hrvatska muzičarka. Zajedno s nama ovi poznati umjetnici Balkana podižu svoj glas kako bismo sačuvali posljednje evropske divlje rijeke“ – kazala je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.

Na Balkanu još uvijek postoje najljepše rijeke Evrope, prirodno blago koje je akutno ugroženo. Između Slovenije i Grčke u planu je 3.000 novih hirdroelektrana, koje se grade i planiraju bez obzira na ljude, prirodu ili čak i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une i mnoge druge ugrožene su hidroelektranama, bezobzirno se uništavaju i u samim zaštićenim područjima.

Mnogobrojne organizacije pod vođstvom nevladinih organizacija RiverWatsch, EuroNatur priključile su se kampanji “Sačuvajmo plavo srce Evrope“, s ciljem da se zaustavi „cunami“ hidroelektrana i sačuvaju  najvrijednije rijeke Balkana kao jedinstveno evropsko nasljeđe.

Zemlje Balkana imaju nešto, čega više nema u ostatku Evrope, a to su upravo živopisne rijeke. Ovdje kuca plavo srce Evrope. Ali, ukoliko ne budemo obraćali pažnju, sve bi to moglo biti uništeno zbog profita, korupcije i ignorancije. Rijeke ne nose samo vodu, životinje i biljke, nego i osjećaje. Nijedan životni prostor nije tako mnogo inspirisao ljude na stvaranje muzike poput rijeka. Ko je ikada čuo pjesmu o vještačkom jezeru? Očekujemo da nas građani Sarajeva i BiH podrže svojim dolaskom u što većem broju i da zajednički uživamo u fantastičnom koncertu“– istakao je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije RiverWatch.

Organizatori RiverWatsch, EuroNatur i Centar za životnu sredinu žele dobar provod na koncertu. Ulaz je slobodan. U slučaju kiše koncert će se održati u Domu mladih Skenderija.

 

Ovaj koncert u Sarajevu organizovan je u okviru kampanje Save the Blue Heart of Europe, koja ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur i sprovode je zajedno sa partnerskim organizacijama u zemljama Balkana. U Bosni i Hercegovini lokalni partner je Centar za životnu sredinu.