Otvorene prijave: ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’

0

Centar za životnu sredinu organizovaće seriju predavanja ,,(Re)kreacija prostora za motiva(k)ciju’’ za društveno odgovorne mlade i one koji to žele da budu. Prednost učešća imaju mladi između 18 i 26 godina sa mjestom boravka u Obilićevu (Mejdanu), Srpskim Toplicama (Šeheru), Novoseliji ili Vrbanji.

Aktivnost će početi u subotu, 13. aprila, u prostorijama Centra za životnu sredinu, u ulici Miše Stupara 5,  sa početkom u 12 časova. Aktivnost će se nastaviti nizom od još tri predavanja na različitim lokacijama u Banjoj luci i naredne tri subote (20. april, 27. april i 4. maj), te zaključnom prezentacijom u Domu Omladine.

Takođe, učesnici/ce će imati priliku i da se upoznaju sa radom udruženja Eko Element iz Bugojna i ,,Hrabre žene Kruščice’’ kroz razgovor sa njihovim aktivistima/kinjama, a te aktivnosti će se odvijati u Srpskim Toplicama (na ,,Vrućici’’) i u Krupi na Vrbasu.

Učesnici/e će, uz različite predavače, imati priliku upoznati se sa građanskim aktivizmom, odnosno naučiti nešto o pojmu društvene odgovornosti i na koji način može uticati na poboljšanje društvene i prirodne sredine u kojoj živimo.

 

Prijave za radionice su otvorene do 7. aprila, a sve što trebate je kontaktirati nas i/ili poslati popunjenu prijavu na dragan.kabic@czzs.org.

Vjetroelektrana Mesihovina, čista i obnovljiva energija

0

Vjetroelektrana Mesihovina otvorena je u martu 2018. godine i prvi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u selu Gornji Brišnik kod Tomislavgrada. Sa 22 turbine, jedna je od najvećih vjetroelektrana na prostoru jugoistočne Evrope. Za razliku od energije iz uglja, vjetar proizvodi čistu i obnovljivu energiju!

Kakanj: Život pod nebom punim otrova (video)

0

Termoelektrana Kakanj je među deset najvećih evropskih emitera sumpor dioksida (SO2). Zagađenje koje emituje ovo postrojenje širi se Evropom prelazeći granice. Broj oboljelih od kancera, prema tvrdnjama mještana Kaknja, gotovo svakodnevno raste, a posljedice rada zastarjele elektrane su gotovo nesagledive.

Zoning plan “Janjske otoke” ima za cilj legalizaciju male hidroelektrane Šipovo!

0

Prijedlog odluke o usvajanju Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” usvojen je po skraćenom postupku na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 29. januara, te je kao takav pred poslanicima na Drugoj redovnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske koja je počela juče.

-Cilj izrade Zoning plana područja posebne namjene “Janjske otoke” zapravo je legitimizacija i legalizacija izgradnje male hidro elektrane “Šipovo” na šta navodi i činjenica da je investitor ovog projekta finansirao izradu Zoning plana i Strateške procjene tog plana na životnu sredinu. Izrada i usvajanje ovog Zoning plana kao sprovedbenog dokumenta nije u saglasnosti sa važećim Prostornim planom RS, a koji područje rijeka Janj i Plive, kao i Janjskih otoka prepoznaje kao prostor predviđen za zaštitu prirodnih vrijednosti na kojem se ne smiju graditi hidroenergetski objekti. Smatramo da se u skladu sa Prostornim planom RS, a u cilju zaštite prirodnih vrijednosti trebalo voditi smjernicama iz Zakona o zaštiti prirode, odnosno propisanim procedurama za uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra-, poručuju iz Centra za životnu sredinu.

Na sjednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine RS, kojoj su predstavnici Centra prisustvovali kao posmatrači, pojedini članovi ovog odbora takođe su zaključili  da postoji mogućnost narušavanja životne sredine usvajanjem ovog dokumenta. Sa druge strane, zagovarači usvajanja Zoning plana tvrde da je riječ o “razumnoj šteti” naspram benefita koji će nastati izgradnjom malih hidroelektrana u ovom potencijalno zaštićenom području.

-Nažalost, stručne analize su pokazale da male hidroelektrane ne donose korist za društvo, nego samo za pojedince, što je u kontekstu “razumne štete” daleko od istine. Ovakvim odlukama se dovodi u pitanje očuvanje izuzetnih prirodnih vrijednosti ovog područja za buduća pokoljenja, a koje su, podsjećamo, bile prepoznate i uvrštene u režim zaštite i u vrijeme SFRJ. Nerijetko se od strane pojedinaca iz nadležnih institucija manipuliše kroz zamjenu teza da je izrada Zoning plana zapravo pokretanje procesa zaštite,  što nije istina, jer se radi o dva različita zakona. Zaštita se proglašava prema Zakonu o zaštiti prirode dok se prostorno planski dokumenti donose prema Zakonu o uređenju prostora i građenju RS-, objašnjavaju u Centru.

Centar za životnu sredinu je uputio i pismo podrške udruženju „Eko Zona-Šipovo“ za Inicijativu za zaštitu i proglašenje rijeke Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem.

-Inicijativa ima za cilj zaštitu pomenutih područja, kao i očuvanje od štetnih uticaja, a u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode RS prema kojem stanje prirodnog područja predviđenog za zaštitu ne smije biti pogoršano. Naša preporuka je da se prvo završi proces zaštite ovog prostora te da se potom izradi prostorno-planska dokumentacija -, navode iz Centra.

Ono što Janjske otoke čini posebnim je raznovrsnost staništa i reljefa na tako malom prostoru Ovakvi uslovi su rezultirali bogatstvom u biljnom i životinjskom svijetu.  Izvori rijeka Janj i Plive, njihovi vodopadi i brzaci, kao i najpoznatiji lokalitet Janjske otoke oduševljavaju svojom ljepotom i posebnošću. Kroz sferu svog djelovanja Centar je u više navrata skretao pažnju nadležnih i javnosti na prirodne vrijednosti koje će i u ovom slučaju biti pod negativnim uticajem usvajanjem Zoning plana i njegove naknadne realizacije,  što može u konačnici dovesti do nepovratnog narušavanja prirodnih vrijednosti ovog posebnog područja.

Stanari: Druga strana priče (video)

0

Termoelektrana Stanari puštena je u rad u septembru 2016. godine. Njen rad opravdava se radnim mjestima i tvrdnjama da je u potpunosti usklađena s propisima iz oblasti zaštite životne sredine. Ipak, za nekoliko porodica, termoelektrana i rudnik donijeli su samo štetu i probleme. Podnesene su i tužbe, koje su u proceduri. Ovo je njihova priča….

Video: Odlagalište šljake termoelektrana Tuzla

0

Tuzla je jedan od najzagađenijih gradova, ne samo Bosne i Hercegovine, već i Evrope. Termoelektrana zagađuje životnu sredinu decenijama, a stanovnici danak plaćaju životom. Borba protiv zagađenja vodi se godinama, ali bez većih pomaka. Video prikazuje odlagalište šljake termoelektrane Tuzla “Jezero 2”.

Prvi samit o rijekama Evrope održan u Sarajevu

0

Sarajevo je od 27. do 29. septembra postalo centar evropskih zaštitara rijeka i boraca protiv hidroelektrana. Oko 250 ljudi iz preko 30 zemalja diskutovalo je o tome kako zaustaviti uništenje evropskih rijeka od izgradnje hidroelektrana, kako zaštiti posljednje slobodne riječne dragulje i kako obnoviti one koji su već uništeni.

Učesnici su formirali listu zahtjeva upućenih relevantnim donosiocima odluka u politici i industriji. U ovoj deklaraciji evropski zaštitari rijeka pozivaju Evropsku komisiju, Energetsku zajednicu, međunarodne banke i nacionalne vlade da prestanu promovisati i finansirati hidroenergetske projekte kao zelene i obnovljive izvore energije i da pooštre kriterijume za zaštitu životne sredine. Ovi zahtevi imaju za cilj da pomognu u uspješnoj implementaciji Okvirne direktive o vodama EU kako bi se rijeke vratile u dobro ekološko stanje do 2027. godine.

Danas su vodena staništa najugroženija na Zemlji, 81% populacija slatkovodnih organizama je nestalo na globalnom nivou – više nego u bilo kom drugom ekosistemu. Prema Evropskom birou za zaštitu životne sredine (EEB) evropski vodeni putevi su degradirani do tačke gdje više ne mogu da se održe funkcionalni ekosistemi. Glavna prijetnja zdravlju rijeke je masovna izgradnja hidroelektrana, pod okriljem zelene energije i metodama finansiranja kao što su feed-in tarife. U EU registrovano je 25.000 hidroelektrana,  prema EEB. Ova cifra ne uključuje male hidroelektrane što znači da je stvarna cifra mnogo veća. Skoro dvije trećine evropskih rijeka su u lošem ekološkom stanju.

“Moramo zaustaviti masovnu izgradnju hidroelektrana. Evropske rijeke već dugo plaćaju naš životni stil. Posljednje netaknute rijeke moraju ostati slobodne “, izjavio je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije Riverwatch.

Hidroelektrane ne samo da u osnovi uništavaju biodiverzitet riječnih staništa, već i dinamičnu rijeku pretvaraju u monotono stagnantno vodeno tijelo. Hidroenergija nije čak ni ugljen-neutralni izvor energije jer su rezervoari hidroelektrana glavni izvor emisije gasova staklene bašte. Pored toga, brane imaju i teške društvene troškove. U svijetu, između 500 i 750 miliona ljudi pati od direktnih ili indirektnih uticaja brana.

“Hidroelektrana je destruktivna, zastarjela tehnologija koja se danas može lako zamijeniti savremenim obnovljivim izvorima energije, poput solarne energije”, izjavila je Nataša Crnković, predsjednica organizacije Centar za životnu sredinu.

Srećom, u Evropi postoji jedan region koji još uvek ima slobodne rijeke – Balkan. Međutim, čak su i ovi posljednji dragulji pod velikom prijetnjom od planova za oko 2.800 novih hidroelektrana. Sa ciljem donošenja zajedničkog stava prema ovim projektima održan je prvi samit o rijekama Evrope u Sarajevu. Počevši od ove godine, samit će se održavati svake dvije godine u drugom regionu u Evropi. Naredni samit biće održan u Portugalu u 2020. godini.

Prvi samit o rijekama Evrope organizovan je od strane organizacija Riverwatch iz Austrije i Centra za životnu sredinu iz Bosne i Hercegovine u okviru novoformiranog saveza organizacija koje imaju za cilj očuvanje evropskih rijeka i zaustavljanje izgradnje hidroelektrana. Ove organizacije su Riverwatch, EuroNatur, WWF Adria, Wetlands International, and Rios livres (GEOTA).

Kampanja “Sačuvajmo plavo srce Evrope”

0

Muzičke zvijezde Rambo Amadeus, Damir Imamović, Eda Zari, Tamara Obrovac DJ Ismar na jedinstvenom muzičkom događaju, Koncertu za rijeke Balkana, koji će se održati u subotu, 29. septembra 2018. u 19.30 na Trgu ispred BBI Centra. Poznati umjetnici svojom muzikom daju podršku kampanji “Sačuvajmo plavo srce Evrope”, a sarajevska publika će imati priliku da uživa u inovativnom spoju rocka, popa, jazza i sevdalinke.

 Organizatori koncerta poklanjaju ovaj muzički spektakl građanima i građankama Sarajeva, BiH, regiona, s namjerom da skrenu pažnju javnosti o ugroženosti rijeka diljem Balkana i Evrope zbog gradnje sve većeg broja hidroelektrana.

Za sve ljubitelje dobre muzike i poštovaoce prirode i rijeka bit će ovo posebno veče, posvećeno zaštiti i očuvanju rijeka Balkana. Veoma smo zahvalni što su nam svoju podršku dale zvijezde kao što su Rambo Amadeus, Damir Imamović, Eda Zari, poznata albanska jazz pjevačica i Tamara Obrovac, jedinstvena hrvatska muzičarka. Zajedno s nama ovi poznati umjetnici Balkana podižu svoj glas kako bismo sačuvali posljednje evropske divlje rijeke“ – kazala je Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu.

Na Balkanu još uvijek postoje najljepše rijeke Evrope, prirodno blago koje je akutno ugroženo. Između Slovenije i Grčke u planu je 3.000 novih hirdroelektrana, koje se grade i planiraju bez obzira na ljude, prirodu ili čak i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une i mnoge druge ugrožene su hidroelektranama, bezobzirno se uništavaju i u samim zaštićenim područjima.

Mnogobrojne organizacije pod vođstvom nevladinih organizacija RiverWatsch, EuroNatur priključile su se kampanji “Sačuvajmo plavo srce Evrope“, s ciljem da se zaustavi „cunami“ hidroelektrana i sačuvaju  najvrijednije rijeke Balkana kao jedinstveno evropsko nasljeđe.

Zemlje Balkana imaju nešto, čega više nema u ostatku Evrope, a to su upravo živopisne rijeke. Ovdje kuca plavo srce Evrope. Ali, ukoliko ne budemo obraćali pažnju, sve bi to moglo biti uništeno zbog profita, korupcije i ignorancije. Rijeke ne nose samo vodu, životinje i biljke, nego i osjećaje. Nijedan životni prostor nije tako mnogo inspirisao ljude na stvaranje muzike poput rijeka. Ko je ikada čuo pjesmu o vještačkom jezeru? Očekujemo da nas građani Sarajeva i BiH podrže svojim dolaskom u što većem broju i da zajednički uživamo u fantastičnom koncertu“– istakao je Ulrich Eichelmann, direktor organizacije RiverWatch.

Organizatori RiverWatsch, EuroNatur i Centar za životnu sredinu žele dobar provod na koncertu. Ulaz je slobodan. U slučaju kiše koncert će se održati u Domu mladih Skenderija.

 

Ovaj koncert u Sarajevu organizovan je u okviru kampanje Save the Blue Heart of Europe, koja ima za cilj zaštitu najvrijednijih rijeka na Balkanu. Kampanju koordiniraju nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur i sprovode je zajedno sa partnerskim organizacijama u zemljama Balkana. U Bosni i Hercegovini lokalni partner je Centar za životnu sredinu.

Krupa na Vrbasu rekla NE hidroelektranama

0

Savjet mjesne zajednice Krupa na Vrbasu se danas izjašnjavao po pitanju planirane hidroelektrane “Krupa” na rijeci Vrbas, te su se sa šest od sedam glasova izjasnili protiv ovog projekta. Ovakvo opredjeljenje je rezultat velikog otpora ove mjesne zajednice najavljenoj izgradnji hidroelektrane.

„Centar za životnu sredinu pozdravlja ovakvo izjašnjavanje mjesne zajednice. Vidimo ovo kao jasan signal investitoru da je lokalna zajednica svjesna svih negativnih posljedica koje bi imala izgradnja hidroelektrane. U narednom periodu ćemo tražiti mehanizme kojima bi se omogućilo široj javnosti da se izjasni, obzirom da je ovo tako veliko i važno pitanje za čitavu Banja Luku i šire“, izjavila je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

Projektom HE Krupa predviđena je izgradnja brane 18 -20 metara i premještanje magistralnog puta od mosta u Krminama do hidroelektrane „Bočac 2“ u dužini od 10 km sa lijeve na desnu obalu Vrbasa. Po riječima investitora to bi koštalo oko 56 miliona evra od čega je 10 miliona za izmještanje puta i dva mosta.

Na uviđaju na licu mjesta u predmetu izrade urbanističko-tehničkih uslova, prošle godine u decembru, veliki broj mještana izjasnio se da ne želi novu hidroelektranu na Vrbasu i da neće dati svoje zemljište za potrebe izgradnje ove hidroelektrane. Svjesni su da nemaju nikakve koristi od hidroelektrana „Bočac 1“ i „Bočac 2“ koja je u izgradnji, pa tako neće imati koristi ni od ove hidroelektrane već samo štete.

Tada je direktor ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ izjavio da će se odustati od projekta ukoliko građani Krupe na Vrbasu ne budu za ovaj projekat. To očekujemo da će se ubrzo i stvarno desiti.

Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: „Zaustavljanjem hidroelektrane Krupa, zaustavićemo i potencijalnu izgradnju naredne hidroelektrane „Grbići“. Aktivno uključivanje što većeg broja građana Banjaluke u ovaj proces može dovesti do konačnog odustajanja od ovog projekta. Mi vidimo snagu u ljudima. Vrijeme je da i oni postanu svjesni svoje snage“.

Koalicija za zaštitu Vrbasa je 2005. godine sakupila preko 17 000 potpisa građana koji su rekli ne hidroelektranama na Vrbasu, nakon čega je Skupština grada Banjaluka dala negativno mišljenje o tadašnjem projektu. Smatramo da ovog puta još veći broj građana i Skupština Grada Banja Luka treba reći jasno NE svim novim hidroelektranama.

Zagađenje zraka u Gacku alarmantno

0

Centar za životnu sredinu je od februara do maja mjeseca 2017. godine sproveo online anketu namjenjenu stanovnicima Gacka čiji je cilj bio dobijanje mišljenja o radu postojeće termoelektrane Gacko sa posebnim osvrtom na kvalitet vazduha. Rezultati ankete nisu nimalo ohrabrujući.

,,Odgovori građana i građanki pokazuju da je stanje u Gacku više nego zabrinjavajuće, dok u isto vrijeme zdravlje stanovništva nije na listi prioriteta. Mjerna stanica u centru grada ne funkcionše, a podaci o kvalitetu vazduha i emisiji čestica samo se mogu dobiti iz termoelektrane. Nažalost vidi se da ne postoji volja vlasti da omoguće građanima transparentnost podataka i time otkriju odakle zagađenje dolazi’’, izjavila je Duška Kudra, iz Centra za životnu sredinu.

Prema posljednjoj zdravstvenoj analizi međunarodne organizacije Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), dobijeni rezultati o broju smrtnosti koji su uzrokovani zagađenjem iz postojeće termoelektrane Gacko pokazuju alarmantne podatke. Prema podacima iz 2013. godine, 254 stanovnika godišnje umre od zagađenog vazduha uzrokovano emisijama iz termoelektrane Gacko, a zdravstveni troškovi iznose preko 305 miliona evra.

 

,,Termoelektrana Gacko bi prema međunarodnom sporazumu Energetske Zajednice trebala do kraja 2018. godine smanjiti emisije SO2 za 80%, tačnije sa sadašnjih 15 000 tona na 2 500 tone.  A emisije čestičnih materija za čak 90%. Alijansa za zdravlje i životnu sredinu snažno podstiče sve napore da se emisije zagađujućih materija smanje na najmanju moguću mjeru u cilju zaštite zdravlja stanovništva i sačuvanja života ljudi koji žive na područjima Balkana”, izjavila je Vlatka Matković Puljić iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu.