Maršal BoSTranac humanizira izbjeglice sa “balkanske rute”

Jim Marshall ne voli intervjue. Odmah mi je rekao da, bez obzira što je došao pješke iz drugog dijela grada, penjao se sedam spratova, bi bilo bolje da je došao Tim Clancy umjesto njega. Činilo se da je, ako pristanem, spreman da odmah ode. Nisam pristao.

“Ja sam introvertan fotograf”

Povod za gostovanje ovog divnog čovjeka je multimedijalna izložba Udaljeni horizont / The Distant Horizon u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, čije otvaranje je zakazano za 8. april 2016. godine.

Ovo je posljednja u nizu odličnih stvari koje je uradio Jim, još od svog dolaska u BiH 1994 godine, kada je  uspostavio projekat za mlade Mladi most koji je podrazumijevao sportske, kulturne i edukativne programe za djecu i tinejdžere s uništenih ulica u njihovim zajednicama. Tim Clancy i Jim Marshall su se upravo tada i upoznali, radeći u Mostaru. Od tada datira njihovo prijateljstvo i zajednički rad. Da smo na mjestima trećerazrednih diplomata imali “međunarodne zvaničnike” poput njih dvojice, već bismo odavno bili dio EU. Zahvaljujući svom predanom radu, a na inicijativu pojedinaca, prošle godine dobili su Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva. Sretno oženjeni bosankama, ponosni roditelji i građani ovog grada, deklarišu se kao BoStranci.

Tim i Jim

 

“ Jeste vrlo teško, ali ja uvijek imam nade. Ja sam pozitivan tip. Neće zauvijek biti ovako u Sarajevu i BiH. Trebamo se boriti za to, jer nema rješenja problema ukoliko ne budemo radili na tome.”

 

Izložba  je sastavljena na osnovu ideje Jima Marshalla,  koji je sa svojim prijateljima aktivistima proveo neko vrijeme  sa izbjeglicama na “balkanskoj ruti” dokumentirajući  njihove priče u želji da, na različite načine, široj publici dočaraju trenutno stanje.

“ Sve što smo dokumentovali rađeno je na potezu Idomene na granici Grčke i Makedonije, Mađarske pa sve do Slavonskog Broda u Hrvatskoj. Izložićemo više od šezdeset fotografija a naš cilj je zapravo humanizacija izbjeglica. Posebeno u ovom trenutku kada je uspostavljen katastrofalan evropski plan i dogovor sa Turskom, i cijeli pokret koji je usmjeren protiv izbjeglica. Zato su sve fotografije u koloru, jer nam je cilj da inspirišemo ljude, da ispričamo priču. Ono što smo vidjeli u izbjegličkim kampovima je zapravo život. Ljudi koji se smiju. Upravo zato nismo željeli imati crno bijele fotografije, bez obzira što je situacija u kampovima strašna. Humanizacija tih ljudi nam je bila u prvom planu.” Jim Marshall - Horgoš

Postavka u Zemaljskom muzeju pored  fotografija Jima Marshalla, Imrane Kapetanović i Sanje Vrzić, video materijala Ajdina Kambera, podrazumijeva i preko dvadeset pet tekstova volontera koji su proteklih godinu dana bili sa izbjeglicama od Grčke do Slovenije. Sanja Vrzić - Šid

“Najstrašniji dio priče sa izbjeglicama je zapravo odnos svijeta prema ovom problemu. Evropa generalno ide u desno i ima mnogo fašizma, posebno u centralnom dijelu Evrope. I zbog toga naš rad na terenu sa izbjeglicama nije samo humanitarni rad, već je ovo antifašizam u punom smislu te riječi. Najbolja stvar za mene u EU je bila “Evropa bez granica” a sada smo svjedoci strašnog kršenja ljudskih prava. Mislim da živimo u vrlo opasnom periodu.”

Dok gledamo grad s balkona otkriva mi svoj strah od visine. Taj strah dijelimo. Priču nastavljamo o bh. problemima kojih je previše, ali bez obzira na to, Jim kaže da je nepopravljivi optimista.

IMAG2858 

“BiH mora na svim nivoima raditi za djecu i zbog djece. Sve veći broj mladih odlazi da studira vani i rijetko se vraćaju. Za to nisu samo krivi domaći političari, veliku odgovornost snosi međunarodna zajednica. Ali uvijek ima šansi, jer nema još mnogo para za avanturu nacionalizma. Ja mislim da je realno, realnije nego ikad, možda za nekih deset, dvanaest godina da će BiH ući u EU. I jasno je da će svaki naredni korak biti pozitivniji od onih iz prošlost.”

 Na kraju smo malo porazgovarali i o tome, gdje u sarajevskoj svakodnevnici pronalazi inspiraciju.

“Sarajevo je za mene uvijek bilo fascinantno čak i kada sam došao u vrijeme opsade. Tada sam hodao samo  Putem života kao i svi. Danas me najviše inspiriše područje Novog Sarajeva. Grbavica, Marijin dvor gdje je različita arhitektura i mnogo interesantnih ulica.” 12932825_1038809246211750_2256603357528216717_n

Inicijativa “Jer me se tiče” dobitnik nagrade Farah Tahirbegović

Aktivisti inicijative Jer me se tiče. dobitnici su nagrade Fondacije Farah Tahirbegović.

“Dobitnici ovogodišnje nagrade Fondacije Farah Tahirbegović daju nam nadu da ćemo jednog dana u ovoj zemlji živjeti bez straha od zločina, bez straha od drugog i drugačijeg, da ćemo biti slobodni da izrazimo svoja individualna osjećanja, identitete i da će naši odnosi biti bazirani prije svega na istini, a zatim i ljubavi.”

Riječi su ovogodišnje selektorica nagrade, redateljice Jasmila Žbanić.

“Ova grupa ljudi kojima dodjeljujemo nagradu, okupili su se početkom 2013. u Prijedoru i Banjoj Luci s jasnim ciljem. iako nemaju stalno članstvo, veliki broj ljudi se u odnosu na mogućnosti i lične kapacitete uključuje u rad. Radi se o osobama između 20 i 30 godina koji dolaze iz Prijedora, Banje Luke, Sarajeva, Tuzle, Mostara, Zenice, Konjica, Stoca, Bijeljine i drugih gradova. Polazište ove inicijative je ‘kultura sjećanja’. U svakoj svojoj inicijativi oni nastoje komunicirati kroz različite forme umjetnosti. Upravni odbor Fondacije Farah Tahirbegović s ponosom dodjeljuje nagradu ovim hrabrim mladim ljudima. Njihova inicijativa nosi naziv Jer me se tiče.

Ovom prilikom održan je i okrugli stol na temu Omladinski (ne)aktivizam i bliska prošlost. 

U Biblioteci Zenice postavljena je izložba fotografa Dženata Drekovića, jednog od bivših dobitnika nagrade Farah.

O ovoj inicijativi i njihovom radu Mirza Ajnadžić (video produkcija sIAeTV, udruženja za kulturnu i medijsku dekontaminaciju ) je snimio dokumentarni film 31. Maj koji je bio uvršten u takmičarski program 15. Mediteran Film Festivala (MFF) u Širokom Brijegu 2014 godine.

 

XI konferencija Vaša(r) ideja posvećena popularizaciji nauke

Gosti predavači na jedanaestoj konferenciji su: Jelena Kalinić, Amer Čeljo i prof.dr. Nerzuk Ćurak

Jedanaesti Vaša(r) ideja će u srijedu, 13.4.2016. godine ugostiti eksperte iz oblasti prirodnih i političkih nauka, kao i IT-a. U kinosali Meeting Point sa početkom u 19:00h mladi iz Sarajeva će imati priliku poslušati predavanja i družiti se sa Jelenom Kalinić – diplomirani biolog i prof. ruskog jezika i književnosti, blogerica i promotorica nauke, Amerom Čeljom – inžinjer informacionih tehnologija, osnivač kompanije u SAD-u, te sa  Nerzukom Ćurkom – doktor političkih nauka, publicist, novinar.

Imajući u vidu da je sve popularniji trend dobivanja diploma, nerijetko fakultetskih, bez istinskog zalaganja, istraživanja i učenja željeli smo popularizirati obrazovanje i nauku kao profesiju, kao jedan od stubova uspješnog društva. Stoga će u svojim dvadesetominutnim predavanjima a potom i razgovoru sa mladima, govornici nastojati popularizirati kritičko mišljenje temeljeno na činjenicama i promovirati akademsku iskrenost govoreći o poslovima kojima se bave i svom životnom opredjeljenju.

Ulaz na konferenciju je slobodan, jer mi u Udruženju PLUS smatramo kako obrazovanje mora biti besplatno i dostupno svima. Stoga, sve što trebate je poslati vašu rezervaciju na e-mail adresu: udruzenje.plus@yahoo.com i vaše mjesto će vas čekati!

Ukoliko do sada niste imali priliku prisustvovati nekoj od prethodnih deset konferencija, ili pogledati predavanja u okviru obrazovnog programa Federalne televizije, više informacija i snimljena predavanja možete naći na www.udruzenjeplus.ba ili na našem youtube kanalu: https://www.youtube.com/channel/UCxsqUero4I-MJg5yYk58KSw

Pojekt Vaša(r) ideja je podržala Američka ambasada u BiH a realizira se u saradnji sa kinom Meeting Point i Mrežom vijeća učenika Kantona Sarajevo, te pod pokroviteljstvom Ministarstva za nauku, obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo i Općine Centar Sarajevo.

 Polovinom mjeseca marta pet timova srednjoškolaca iz cijele BiH boravili su u Banjoj Luci u okviru projekta Vaša(r) ideja. Pored ugodnog druženja i upoznavanja ovog divnog grada, mladi su se susreli sa voditeljima radionica: Zoranom Ćatićem, Mirzom Ajnadžićem i Filipom Andronikom kako bi sumirali dosadašnji rad i napravili planove za naredni period.
Translate »