Predstavnici krovnih tijela mladih u Bosni i Hercegovini pokrenuli su inicijativu za poboljšanje položaja mladih “Fakat je vakat za mlade”, a u okviru koje je raspisan i javni poziv za dodjelu javnih priznanja jedinicama lokalne samouprave za unaprijeđenje položaja mladih u BiH.
U BiH postoje zajednice koje strateški i kontinuirano rade na poboljšanju uslova i kvaliteta života mladih ljudi u njima i za takve zajednice se treba znati i trebaju biti primjerom pozitivne prakse.
Javni poziv namijenjen je svim lokalnim zajednicama u BiH koje su u proteklom periodu realizovale aktivnosti i programe podrške za mlade u oblasti omladinskog aktivizma i organizovanja mladih, obezbjeđivanja prostora za mlade i rada sa mladima, lokalnih politika za mlade, razvoja potencijala mladih, zapošljavanja i inovativnosti.
Svi detalji javnog poziva dostupni su na linku: shorturl.at/biBJU
Cilj raspisivanja javnog poziva jeste potaknuti i druge lokalne samouprave da učine više na unaprjeđenju položaja mladih u njima.
“BiH se suočava sa problemom masovnog odlaska mladih koji je iz godine u godinu sve izraženiji, a mi kao dio rješenja vidimo intenzivniji angažman lokalnih zajednica” – poručuje Nikola Kandić iz Vijeća mladih FBiH. Dodaje i da je sada poseban izazov i bojazan od pogoršanja trenutnog stanja zbog ekonomskih i društvenih posljedica koje struka predviđa zbog pandemije virusa COVID 19 koja je zahvatila i Bosnu i Hercegovinu te uzrokovala globalne promjene.
Jedan je od načina lakšeg prevazilaženja trenutne situacije mogla bi biti reakcija lokanih zajednica na osnovu već postojećih pozitivnih primjera.
“Fakat je vakat da nagradimo lidere… jer pozitivne priče zajednica su nam važne.” – poruka je Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine, Omladinskog savjeta Republike Srpske i Vijeća/Savjeta mladih Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
“Fakat je vakat za mlade” inicijativa je koju je Vijeće mladih FBiH pokrenulo u saradnji sa drugim krovnim tijelima s ciljem kreiranja boljih uslova za život mladih u BiH, jačanja njihovih prava, intenziviranja saradnje struktura vijeća mladih te osnaživanja omladinskog sektora.
Inicijativom je predviđena realizacija niza aktivnosti koje će doprinijeti ostvarivanju cilja, a među njima su info sesije o jačanju svijesti mladih o njihovim pravima i važnosti aktivnog djelovanja, javni pozivi za intenzivnije uključivanje lokalnih zajednica u rješavanje problematika ove populacije te organizacija događaja koji će okupiti sve relevantne subjekte te ponuditi konkretne prijedloge i rješenja.
Danas najavljujemo drugu Bosanskohercegovačku povorku ponosa koja će se održati 23. augusta u Sarajevu. Povorka ponosa je protest protiv nejednakosti i predstavlja borbu za bolji položaj lezbejki, gejeva, biseksualnih, trans, interspolnih i kvir osoba u bosanskohercegovačkom društvu.
Iako smo suočeni sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona, LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u Bosni i Hercegovini kontinuirano održavanje Povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijima, koje odbacuje, diskriminiše, maltretira, ne štiti i ne poštuje zakone. Povorka ponosa je važna platforma za borbu i prava drugih manjinskih grupa, za sve one čiji se glasovi ne čuju i čija prava i slobode su svakodnevno ugrožene ugnjetavanjem, ignorisanjem i stavljanjem na marginu društva.
Bh. povorka ponosa je nastala iz potrebe za unaprjeđenjem svakodnevnog života LGBTIQ osoba u BiH. Koristeći pravo na javno okupljanje koje nam je Ustavom zagarantovano, izlazimo na ulicu jer naši životi ne mogu čekati i trpiti sporost sistemskih promjena.
Bh. povorka ponosa reakcija je LGBTI osoba na tešku ekonomsku i socijalnu situacija koja je dodatno pogoršana aktuelnom pandemijom, nezaposlenošću, korupcijom, odlaskom mladih iz države, zagađenim zrakom i vodom, selektivnom vladavinom prava, nacionalizmom, fašizmom i rasizmom, kao i brojnim drugim problemima koji svakodnevno utječu i na naše živote.
Ekstremne situacije, poput pandemije, samo nas dodatno podsjećaju koliko je loš status marginalizovanih grupa u državi i zbog toga smatramo da je još i važnije sada izaći na ulice. Krajnje je vrijeme da zahtijevamo drastične promjene i sistemsku, kontinuiranu zaštitu prava marginalizovanih grupa.
Mi, lezbejke, gejevi, biseksualne, trans, interspolne i kvir osobe smo kroz niz naših identiteta neodvojiv dio bh. društva. Mi smo i radnici i radnice, i sestre i braća, i nezaposlene osobe i osobe sa invaliditetom, i Romi i Romkinje, i građani i građanke BiH. Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba, ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika svakodnevno trpimo nerazumijevanje zbog prisutnosti predrasuda koje dovode živote LGBTIQ osoba na marginu, povećavaju nasilje i diskriminaciju.
Homofobija, bifobija, transfobija, predrasude i nasilje ne pogađaju samo LGBTIQ osobe, već i naše porodice i prijatelje/ice. Mržnja čini cijelo društvo zarobljenim. Zbog toga se mi kroz povorku ponosa ne borimo samo za prava LGBTIQ osoba, već svih osoba koje su zbog bilo kojeg identiteta isključene iz društva.
Još uvijek nigdje u BiH ne postoje sigurni javni prostori za LGBTIQ osobe. Homofobija sa kojom se suočavamo odlaskom u javne institucije, kafiće, restorane, pozorišta, kina ili bilo koje drugo javno mjesto nas osuđuje na četiri zida i tjera na marginu. Van četiri zida, a nerijetko i u njima, nismo siguran, društveni život nam nije slobodan, a realnost života je preplavljena strahom od nasilja i odbacivanja.
Vrijeme pandemije, neizvjesnosti i života u četiri zida ni za koga nije bilo jednostavno. Ovaj period nas je sve na plastičan način podsjetio na to šta znači biti odvojen/a od društva, od porodice i prijatelja/ica, kao i šta znači stalno se plašitii za sigurnost osoba koje volimo, ne biti u mogućnosti vidjeti bliske osobe, te je pokazao koliko život ne može biti u četiri zida.
Život u izolaciji iznio je na površinu strateške izazove života u četiri zida, od teškoće organizacije života u izolaciji, nedostatka sistema podrške, nerazumijevanja i teške komunikacije između članova porodice, do nošenja sa strahovima i povećanog broja nasilja u porodici, nasilja nad ženama, nasilja nad djecom i starim osobama.
S druge strane, izolacija i nasilje za LGBTIQ osobe nisu novost, mi to proživljavamo tokom cijelog života i zato nam je važno da hodamo – da smo prisutni u javnom prostoru, te da podsjećamo da postojimo i da zahtijevamo prava.
Zbog toga je ovogodišnji slogan Bh. povorke ponosa – Nije život četiri zida. Tokom narednog perioda ćemo iznijeti niz problema koji oslikavaju nemogućnost života u četiri zida bilo kojeg ljudskog bića, pa tako i LGBTIQ osoba.
Svjež primjer kako je izgledao život u izolaciji tokom pandemije, iskustvo koje sada imaju naši sugrađani i sugrađanke kada je u pitanju nemogućnost života van četiri zida, izolacija, nevidljivost, šta znači ne moći imati zdravstvenu njegu, ne moći učestvovati u javnom životu, može da poveća empatiju i solidarnost sa LGBTIQ osobama. Nikome od nas nije bilo ugodno unutar svoja četiri zida tokom dva mjeseca izolacije. Zamislite da tako živite cijeli život?
Nasilje, diskriminacija, izolacija, marginalizacija, mržnja, homofobija, bifobija, transfobija su sistemski problemi i duboko su ukorijenjeni kako u društvo, tako i u javne institucije. Homofobija je prisutna i među političarima/kama koji nerijetko, bez ikakvih sankcija, iznose negativan stav prema postojanju LGBTIQ osoba, produbljujući sve navedene probleme sa kojim se LGBTIQ osobe suočavaju.
Zbog toga je Bh. povorka ponosa antifašistički otpor usponu raznih fašističkih struja koje postoje u našem društvu, a koje žele da uguše prava svih marginaliziranih grupa. Primjer tome je i trenutna situacija sa osobama u pokretu, migrantima koji žive u mizernim uslovima koji nisu dostojni čovjeku, a naša država ne odgovara na njihove potrebe, već, naprotiv, nerijetko doprinosi povećanju rasizma koji postoji u našem društvu.
Smatramo da se jedino izlaskom na ulicu, ujedinjeno, možemo boriti protiv svih fašizama kojima smo okruženi. Prava LGBTIQ osoba se tiču svih nas i loš status života marginalizovanih grupa je odraz cjelokupnog socio-ekonomskog stanja ljudi u državi.
Svjesni/e trenutne epidemiološke situacije, ovogodišnju Bh. povorku ponosa najavljujemo na ovaj način, poštujući sve preporučene mjere. Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa će pozorno pratiti situaciju i sve preporuke i mjere koje budu donešene u narednom periodu, te će shodno njima organizovati drugu Bh. povorku ponosa.
Organizacioni odbor Bh. povorke ponosa trenutno broji 22 osobe, koje dolaze iz cijele Bosne i Hercegovine. Izuzetno nam je drago da postoji velika zainteresovanost za ovu volontersku uključenost u organizaciju druge Bh. povorke ponosa. Još jednom podcrtavamo da, iako se Bh. povorka ponosa događa u Sarajevu, ona uključuje sve druge gradove i sredine u BiH.
Kontinuitet borbe kroz protestnu šetnju je neophodan kako bi se napravile značajne i dugotrajne promjene stanja prava i života LGBTIQ osoba, kao i svih drugih marginalizovanih grupa u društvu.
Vidimo se 23. avgusta u Sarajevu! Jer, nije život četiri zida!
…………..
Lica druge Bh. povorke ponosa su Amar Ćatović, Branko Ćulibrk, Bisera Hodžić, Dajana Bakić, Emina Bošnjak, Lejla Huremović i Mirza Halilčević.
Vodič za bolje razumijevanje medija nastao je na osnovu dosadašnjeg iskustva Mediacentra Sarajevo u oblasti edukacije mladih o medijskoj i informacijskoj pismenosti. Teme kojima je posvećena pažnja u vodiču prezentovane su mladima na omladinskim kampovima medijske pismenosti koje je Mediacentar organizovao u različitim krajevima Bosne i Hercegovine (BiH). Riječ je o petodnevnim kampovima koji okupljaju mlade od 18 do 30 godina sa različitim predznanjima i iskustvima, na kojima se polaznici i polaznice kroz intenzivne sesije edukuju o ključnim pitanjima medijske pismenosti, ali i stječu osnovne produkcijske vještine u cilju boljeg razumijevanja procesa nastajanja medijskih sadržaja i formata. Ovaj vodič pruža uvid u metodološki okvir omladinskih kampova koji može pomoći onima koji imaju namjeru organizovati slične treninge, te daje korisne savjete za izbor tema, učesnika i trenerskog tima.
U vodiču su tematske cjeline koje se obrađuju na omladinskim kampovima prvo teorijski predstavljene, a zatim je za svaku cjelinu ponuđena lista dodatnih resursa za daljnje samostalno istraživanje i proširivanje znanja, kao i prijedlozi za praktične vježbe koje se mogu koristiti na radionicama i treninzima posvećenim unapređenju znanja iz domena medijske pismenosti. Vodič, prije svega, može koristiti omladinskim aktivistima u nevladinim organizacijama, koji mlade u svojim lokalnim zajednicama žele upoznati s temom medijske pismenosti ili koji pripremaju radionice na ovu temu, ali i svim drugim edukatorima koji mladima, u sklopu neformalnog obrazovanja, prenose znanja o funkcionisanju medija. Moguće ga je koristiti kao pomoćno sredstvo u osmišljavanju agende, praktičnih vježbi i pristupa pojedinim temama.
Vodič obrađuje teme koje predstavljaju temelj za razumijevanje funkcionisanja medija. Daje uvid u funkcionisanje medijskog okruženja u BiH sa osvrtom na vrste medija, glavne zakone i regulatorna tijela, ali i na problematične medijske sadržaje karakteristične za bosanskohercegovačku medijsku scenu, koji se ogledaju u huškačkim i radikalnim narativima, dezinformacijama i selektivnom izvještavanju. Vodič ukratko objašnjava i najvažnije novinarske forme i njihove karakteristike, kao i osnovne postulate profesije na kojima se temelji kvalitetan medijski sadržaj. Na kraju, vodič omogućava da se više sazna o osnovama verifikacije sadržaja na online platformama.
Autorice: Elvira Jukić-Mujkić, Anida Sokol, Belma Buljubašić, Marija Arnautović, Maja Ćalović, Hilma Unkić
