Philip Roth, Zavjera protiv Amerike, s engleskog prevela Gordana V. Popović
PIŠE: Stanislava Paunović
Kao što trenutna politička situacija u SAD, i šire, svedoči o krhkosti demokratskih vrednosti u svenadirućem talasu konzervativizma, Zavjera protiv Amerike i dve decenije kasnije nastavlja da razotkriva mehanizme kojima se eksploatacija straha i predrasuda koristi za učvršćivanje opresivnih režima.
Dvadeset godina nakon što je prvi put uzdrmao američku književnu scenu, roman – a nedavno i HBO serijal (2020) – Zavjera protiv Amerike (2004), višestruko nagrađivanog autora Filipa Rota (Philip Roth) stiče nova, aktuelna čitanja u Buybookovom izdanju iz 2024. godine.
Kroz prizmu alternativne istorije, Rot pripoveda o Sjedinjenim Američkim Državama u kojim, tokom Drugog svetskog rata, 1940. godine na predsedničkim izborima pobeđuje fašistički, antisemitski kandidat Čarls Lindberg (Charles Lindbergh). U Rotovoj verziji, figura pilota-pionira, tragičnog oca i narodnog heroja odnosi pobedu nad demokratskim kandidatom Frenklinom D. Ruzveltom (Franklin D. Roosevelt), zahvaljujući izolacionističkim obećanjima da će zemlju držati podalje od „evropskog“ rata.
Saosećajući sa perspektivom (sada već odraslog) jevrejskog dečaka iz Njuarka (Newark), čitaoci i čitateljke zajedno sa pripovedačem, njegovom porodicom i zajednicom, svedoče rastućoj političkoj napetosti i društvenoj netrpeljivosti prema Jevrejima – u najavi postepenog ali sistemskog ukidanja njihovih prava i sloboda. Iz meseca u mesec, u nizu poglavlja od juna 1940. do oktobra 1942, pratimo previranja porodice Rot (Roth) – oca, majke, dvojice sinova, kao i njihovih bližih i daljih rođaka povezanih sa kućom u Aveniji Samit (Summit). Upoznati sa masovnim ubistvima i mučenjima evropskih Jevreja, roditelji pripovedača uvereni su da će ih slična sudbina zadesiti sa novoizabranim predsednikom, koji, kićen nacističkim ordenom, javno podržava Hitlerovo napredovanje u Evropi, i sam iznoseći antisemitske stavove. Suočeni sa neizvesnošću i rastućom mržnjom, Rotovi bezuspešno pokušavaju da se odupru preovlađujućem strahu, ne bi li ponovo uspostavili kontrolu nad vlastitom budućnošću.
Roman „dočarava“ napetost dve godine iščekivanja mogućeg prelomnog trenutka – legalizovanja masovnog kažnjavanja i obespravljavanja jevrejskog dela američke populacije. Sam tok priče oblikovan je i ograničenom i sveznajućom perspektivom pripovedača Filipa Rota, koji igrivom autofikcijom oblikuje sećanja prema dečjim impresijama, logici zaključivanja, prvim željama i strahovima. Emotivno i potresno, konkretno i neočekivano humoristično, Rotovo pripovedanje pruža precizne uvide u mehanizme desenzitizacije populacije i normalizacije fašističkih obrazaca mišljenja – kako kod pojedinaca, tako i kod kolektiva. U tom smislu, kroz knjigu pratimo kako se porodica Rot iz „američke“ porodice preobražava u one Druge, „lajave Jevreje“, čak i u očima Filipovog starijeg brata Sendija (Sandy). Bilo iz oportunističkih pobuda ili želje za ponovnim uspostavljanjem mirne svakodnevice, kroz roman je prikazan širok spektar prilika i motivacija koje u očima običnih građana opravdavaju i održavaju fašističku vlast na snazi. U tom smislu, aktuelnost Rotovog romana leži upravo u upozorenju na neophodnost kritičkog promatranja političkog diskursa i pravovremenog reagovanja na potencijalne pretnje.
Zavjera protiv Amerike dovedena je u vezu i s aktuelnom političkom situacijom u Sjedinjenim Američkim Državama kako 2016, pri Trampovom (Trump) prvom mandatu, tako i danas – pred drugi. Zbliženi pod okriljem istog populističkog slogana – „America First“ – Tramp i fiktivni Lindberg poređeni su i na osnovu bliskih stavova o imigraciji, rasizmu, izolacionizmu… Upitan o ovoj sličnosti, kao i o „predviđačkim“ osobinama svog romana, sam autor izjavio je u intervjuu za Njujorker (New Yorker) (2017) kako mu je lakše bilo zamisliti fiktivnog Lindberga na vlasti nego Donalda Trampa, s obzirom na to da je prvi svojim šarmom, hrabrošću i avijatičarskom spretnošću barem uživao poštovanje sugrađana.
Kao što trenutna politička situacija u SAD, i šire, svedoči o krhkosti demokratskih vrednosti u svenadirućem talasu konzervativizma, Zavjera protiv Amerike i dve decenije kasnije nastavlja da razotkriva mehanizme kojima se eksploatacija straha i predrasuda koristi za učvršćivanje opresivnih režima. Sa kritičkom svešću o svemu što se u tom procesu gubi, roman istovremeno služi kao podsetnik neophodnosti traganja za podrškom, strukturom i sigurnosti unutar zajednica, kao osnov bilo kakvog utemeljenijeg pokušaja pobune.
izvor: https://bookstan.ba/