USAID/Sweden FARMA II – Stranica 2

Marmelada spojila libijske datule sa bosanskom šljivom i jabukom

Amra Ribić je godinama radila na uvozu libijske datule na bosanskohercegovačko tržište, kada je došla na ideju da svoj uvoz poveže sa domaćom proizvodnjom. Tako je rođena ideja za marmeladu od datula, koja se proizvodi u kombinaciji sa domaćom šljivom i jabukom.

„Datule su najzdravije voće na svijetu po svom nutritivnom sastavu, te smo odlučili tržištu ponuditi nešto novo. Proveli smo registraciju, istraživanje proizvoda, iskoristili smo tehnološka dostignuća, te danas – nakon skoro godinu dana priprema, ulazimo na tržište i pronalazimo kupce“, poručuje Ribić.

Uspjeli su već ući u kuće zdrave hrane u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Gradačcu, a uskoro će se ova marmelada naći i na policama vodećih tržnih centara.

„Isplati se čekati i biti strpljiv na našem tržištu. Ovog vikenda smo uz podršku USAID/Sweden FARMA II projekta imali priliku predstaviti svoje proizvode na Sarajevo Holiday Marketu, a učestvovali smo i na Sajmu privrede na Skenderiji. Prilike postoje, te se na ovakvim događajima povezujemo. Dobili smo već i neke narudžbe iz inostranstva, i naša marmelada pod brendom ‘Aurora’ pronalazi svoj prostor na tržištu“, dodaje Ribić.

„Svima koji kreću o ovakav poduhvat bih preporučila da osiguraju plasiranje proizvoda na području cijele zemlje, te da znaju da iza svakog prepoznatljivog proizvoda stoji mnogo rada, ulaganja i vremena. Ja vjerujem u priču koju sam pokrenula, da ona može donijeti zapošljavanje, te da možemo iskoristiti najbolje što imamo. Ko god je probao, vratio se, i u tome je najveća tajna – ostvariti povjerenje kupca“, zaključuje Ribić.

…

Sapuni iz Kladnja spremni za Emirate

Alma Čamdžić, vlasnica obrta AlmaDerm, posljednjih nekoliko sedmica užurbano priprema proizvode za izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate. Svake godine provodi nekoliko mjeseci u Dubaiju, te je jedna od prvih malih porodičnih obrta iz BiH koja je uspjela osigurati prostor za prodaju kozmetičkih preparata, krema i sapuna na tržištu Bliskog Istoka.

“Učestvujemo u Global Village okupljanju, koji kreće od 30. oktobra i traje šest mjeseci. Riječ je o jednom od najvećih događaja za turizam i zabavu u tom dijelu svijeta, i predstavlja izuzetnu šansu za prodaju i promociju naših proizvoda”, objašnjava nam Alma.

AlmaDerm je počela sa proizvodnjom sapuna kao mala porodična kompanija, a danas već ima stalnu prodaju u nekoliko gradova širom BiH. Proizvodnja raste iz dana u dan, a izazov je odgovoriti na sve zahtjeve tržišta.

“Imamo prodaju naših proizvoda u Sarajevo City Centru i u dvije radnje na Baščaršiji. Radimo i po dvadeset sati dnevno kada je potrebno ispoštovati rokove. Imali smo odličnu saradnju sa USAID/Sweden FARMA II Projektom kroz nabavku opreme, što nam je olakšalo rad i zaokružilo našu proizvodnju. Sada imamo šansu da razmišljamo i o povećanju radne snage. Ali poduzetnicima nije lahko, velike su obaveze pred vama kada želite ići u razvoj i investicije”, dodaje Alma.

“Na našem tržištu se polako etabliramo kao brend kojiem kupci vjeruju. Ipak, potreban je veliki napor i odricanje kako bismo osigurali cijenu koja je pristupačna našim standardima. Nabavka kvalitetne ambalaže i sirovina, kreiranje dobre recepture, osiguranje prostora za prodaju, sve su to stvari koje svakodnevno traže da uložite novac. No, mi idemo dalje i pravimo rezultate. Meni je na početku bilo teško napraviti ime u Sarajevu, kao neko ko dolazi iz Kladnja. Danas pravimo ime u Dubaiju. Samo trebamo istrajati”, pojašnjava Alma.

“Dosta smo napredovali i kroz korištenje društvenih medija i promocije. Nekada promocija pravi trošak, pa izađete što se kaže na nuli, ali se mušterije vraćaju – važno je zadobiti njihovo povjerenje. I kada idemo vani, želimo da predstavimo našu zemlju i osiguramo da naši proizvodi budu mjerna jedinica kvalitete. Zbog svih izazova koje sam prošla, želim poručiti drugim ženama-poduzetnicama da ne odustaju i da prate svoju ideju. Samo uz puno rada i odricanja rezultati mogu doći”, zaključuje Alma.

Opasnost od patvorenog meda vreba neinformisane potrošače!

Sa ljetnom turističkom sezonom na cestama i tržnicama širom Bosne i Hercegovine domaći i strani turisti imaju priliku kupiti različite proizvode od meda od lokalnih prodavača. Agencija za sigurnost hrane je 2017. godine uradila provjeru kvaliteta bosanskohercegovačkog i uvoznog meda. Rezultati analize upozoravaju da postoji ogromna opasnost da ćete, ukoliko se odlučite kupiti med od neprovjerenih proizvođača i prodavača, koji se najčešće prodaje uz cestu, dobiti šećerne mješavine i patvoreni med.

„Obzirom na provedeno istraživanje gdje smo na 100 uzoraka imali visok procenat nepravilnosti, jasno je da imamo situaciju gdje su pčelari kao proizvođači kvalitetnog meda ugroženi, te da su time ugroženi i potrošači. S ciljem sprečavanja plasiranja patvorenog meda ima li smo i akcije kod dva subjekta, gdje smo uništili velike količine patvorenog meda“, pojašnjava nam Nijaz Bajramović iz Agencije za sigurnost hrane.

U saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, Agencija za sigurnost hrane je u svrhu informisanja kako nadležnih tijela i inspektorata, tako i samih proizvođača, distributera i uvoznika meda o problemu lošeg kvaliteta i patvorenog meda pokrenula program tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domaćih laboratorija za analize meda i sistema monitoringa kvaliitete. Tako je u proteklom periodu održano niz treninga u Banja Luci, Mostaru i Sarajevu sa predstavnicima agencije, nadležnih institucija i laboratorija, inspekcijskih organa, i predstavnika pčelarskih udruženja i pčelara.

„Med je natprosječne kvalitete u Bosni i Hercegovini. Problem je u prodaji, gdje, kao što smo i danas govorili, imate prodaju uz cestu, ali i široj i kvalitetnoj kontroli. Ovo je proces koji traje, a edukacija polazi od pčelara, zatim preko javnosti i širenja svijesti da se kupovina kvalitetnog meda isplati i za pčelara, ali i za potrošača“, kazao nam je Dario Lasić, ekspert za provjeru kvalitete mede i jedan od predavača u programu edukacije za pčelare.

Iako je, bez laboratorijskih analiza i adekvatnog inspekcijskog nadzora, običnom potrošaču teško otkriti patvoreni med, pojedini pokazatelji postoje. Ako je med previše bistar, nema zamućenja ni kristalizacije, bez adekvatne deklaracije, najvjerovatnije ste kupili filtrirani šećerni sirup, a ne med. Pčelari su također zabrinuti zbog stanja na tržištu poručuje nam Nusret Sirćo.

„Kao pčelar i veterinar smatram korisnim što radimo na ovoj vrsti edukacije, gdje pčelari mogu dalje kvalitetno informisati svoje kupce i potrošače. Naš planinski med, medikovac, po sadržaju i kvaliteti je najbliži visokocijenjenim vrstama meda u svijetu. Možemo zajedno podići kontrolu, osigurati povjerenje potrošača – od prolaznika do onoga ko ga kupuje kod nas svakog dana. Iz tog procesa onda možemo dugoročno ići prema podizanju cijene našeg meda na tržištu“, kazao je Sirćo.

Na patvoreni med građani ne nailaze samo uz ceste. Uvozni proizvodi, koji su značajno jefitniji od domaćeg kvalitetnog meda zbog toga što su najčešće prošli različite tehnološke procese miješanja i ‘kvarenja’. Pred pčelarima, institucijama, ali i potrošačima, je težak posao izgradnje povjerenja u domaći med. Prvi korak na tom putu je promjena potrošačkih navika.