U Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine će tokom jula, uz izložbu “Zanos kistom”, biti izložena djela Ive Despić na izložbi “(NE)SPUTANA” i djela Branka Šotre na izložbi “Branko Šotra 1906-1960”.
(NE)SPUTANA
Nakon izložbe u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH DJELA Ive Despić su izložena u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.
Iva Despić Simonović (Hrastovica kod Petrinje, Hrvatska, 1891 – Sarajevo, BiH, 1961) poznata je danas kao prva školovana skulptorica u Bosni i Hercegovini. Njene skulpture svjedoče o izuzetnom talentu i vještini, ali i njenoj ličnosti – realističnoj, posvećenoj, nježnoj i gracioznoj.
U Umjetničkoj galeriji BiH čuva se mala, ali vrijedna zbirka od 19 skulptura i medaljona Ive Despić, kojom je predstavljen presjek njenog rada od motiva do materijala u kojima je radila. Od 19 navedenih radova samo 2 gipsane biste, zbog oštećenja, neće biti izložene ovom prilikom.
Nazivom izložbe (NE)SPUTANA autorica izložbe, Maja Abdomerović, referira se na jednu od najpoznatijih skulptura Ive Despić “Sputana”, koja se u inventaru Umjetničke galerije BiH vodi i kao „Autoportret“. Kritičari su ovu skulpturu često tako i navodili, aludirajući na umjetnicin osjećaj sputanosti porodicom i sredinom. Izložba će biti otvorena do 8. augusta 2019.
Branko Šotra 1906 – 1960
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine vas poziva da u toku jula posjetite retrospektivnu izložbu radova Branka Šotre pod nazivom “Branko Šotra 1906 – 1960”.
Branko Šotra (Kozice kod Stoca, BiH, 1906 – Stockholm, Švedska, 1960) završio je Kraljevsku umetničku školu u Beogradu 1929. godine. Bavio se slikarstvom, grafikom, duborezom, primijenjenom umjetnošću i likovnom kritikom.
Slikarski opus Branka Šotre na ovoj izložbi predstavljen je sa deset slika, devet ulja na platnu i šperploči koja se čuvaju u fundusu Umjetničke galerije BiH, kao i jedno ulje koje se nalazi u vlasništvu Muzeja Sarajeva.
Crteži i grafike dominiraju na ovoj izložbi i unutar njene postavke možemo pratiti razvojni tok ili liniju kojom se grafička umjetnost Branka Šotre razvijala. Izložba i katalog su realizovani u saradnji sa SPKD Prosvjeta Sarajevo.
Udruga za očuvanje i promicanje tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini “Stećak” organizira izložbu pod nazivom “Nematerijalna kulturna baština u Federaciji Bosne i Hercegovine” pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Prvi puta se na jednom mjestu predstavlja nematerijalna kulturna baština u Federaciji BiH. Na ovoj multimedijalnoj izložbi kroz fotografiju, video materijale i pojedine predmete izrađene različitim tradicionalnim tehnikama s pratećim tekstom predstavlja se dvanaest kulturnih elemenata s Preliminarne otvorene liste nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine.To su: konjičko drvorezbarstvo, potkivanje jaja u Kreševu, umijeće izrade čipke – kera, hodočašće na Ajvatovicu – Prusac, hodočašće sv. Ivi – Podmilačje, izrada grnčarije u Liješevi, običaj košenja u Kupresu, ganga, umijeće izvođenja sevdalinke, umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen, polifoni oblik pjevanja „u tri“ u Usori i skokovi sa Starog mosta u Mostaru.
Eksponati na izložbi su iz Etnografske zbirke Samostana-duhovnog centra “Karmel sv. Ilije” na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada. Među izlošcima će se moći vidjeti i stara, rukom izrađena, bosanska djevojačka soba, koju je izradio Hamdija Kadić (1896 – 1989) iz Konjica poznat po tome da je odbijao koristiti strojeve i namještaj izrađivao ručno. Uz ovu sobu biti će izložena i jedna od najvećih keranih čipki koju je izradila Edina Brka iz Tešnja.
Izložbu će postaviti o. Zvonko Martić. Autor fotografija je Jasmin Fazlagić.
Gosti izložbe su predstavnici lepoglavskog čipkarstva, čipke koja je na UNESCO Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Otvaranje izložbe je 19. juna 2018. u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Na otvaranju sudjeluju izvođači tradicionalnih napjeva s Preliminarne liste Federalnog ministarstva kulture i sporta.
Otvaranje retrospektivne izložbe i promocija monografije Irfana Handukića održaće se u utorak 20.03.2018. godine u 18:00 u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Retrospektivna izložba i monografija Irfana Handukića su nastale u povodu obilježavanja 46 godina njegovog umjetničkog stvaranja i djelovanja na likovnoj sceni. Retrospektivna izložba će biti otvorena za posjetioce do 05.04.2018. godine.
Irfan Handukić jedan je od predstavnika savremene bosanskohercegovačke grafike srednje generacije. Uporedo sa grafikom bavi se i slikarstvom. Jedan je od umjetnika predstavnika Nove slike ili tzv. novog slikarstva kao novog internacionalnog umjetničkog pokreta na domaćoj likovnoj sceni sredinom 80-ih godina 20. vijeka.
Njegov grafički opus duboko je prožet evropskom umjetničkom tradicijom, njezinim multikulturalnim komponentama, ali i onim univerzalnim iz islamskog kulturnog kruga, koje se ne temelje na njihovim teološkim vrijednostima, već na isprepletenosti kulturološkog, humanističkog, etičko-estetičkog naslijeđa u kojem leže stimulativni duboki poticaji za oblikovanje i izražavanje u ovom mediju.
Biografija:
Irfan Handukić (1950, Bihać) diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, na Likovnom odjelu 1972. godine, a potom grafiku na Pedagoškom fakultetu u Rijeci, na Odsjeku za likovne umjetnosti u klasi profesora Josipa Butkovića 1979. godine. Magistrirao je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1999. godine u klasi profesora Dževada Hoze, a doktorirao je pedagoške nauke na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2008. godine.
Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu u zvanju redovnog profesora.
Tokom svoje karijere pedagoga i predavača objavio je dvije knjige, Grafika u likovno-pedagoškom radu (2005) i Metodika i kultura likovnog odgoja (2008), obje u izdanju izdavačke kuće Sarajevo Publishing. Od 1995. do danas je u domaćoj periodici i časopisima objavio više od dvadeset autorskih naslova iz oblasti likovne kulture. Recenzirao je desetak školskih udžbenika i drugu literaturu za potrebe Federalnog ministarstva nauke i obrazovanja BIH. Član je ULUBIH-a i Društva likovnih umjetnika Zenice od 1977. godine.
Stalni je član stručne selekcione komisije pri Muzeju savremene umjetnosti u Teheranu (Iran) za Bijenale umjetnosti zemalja islamskog svijeta (International Biennial Of Islamic World – Tehran Museum of Contemporary Art TMCA). Gostujući je profesor i redovni mentor za magistarske i doktorske studije pri Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, a predaje i na Islamskom pedagoškom fakultetu – Zenica. Živi u Sarajevu i Zenici.
Izlagao je na preko 60 samostalnih izložbi i 180 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Najznačnije nagrade:
1976 – Zenica (BiH) – VI Aprilski salon nagarda za slikarstvo Likovne galerije Zenica
1981 – Nikšić (Crna Gora) – III Septembarski salon mladih umjetnika Jugoslavije, Nagrada za slikarstvo
1982 – Brčko (BiH) – II Bijenale SLPBIH, Nagrada za slikarstvo galerije „Rižah Štetić“, Brčko
1987 – Pljevlja (Srbija) – Prva nagrada za grafiku jugoslovenskih umjetnika „Pivo Karamatijević“
2001 – Aqui Terme (Italija) – V Biennale Europea per incisiones/ V Evropsko bijenale grafike
2003 – Zenica (BiH) – Aprilski salon 03, Nagrada za grafiku
2006 – Soncino (Italija) – 1. Concoroso Internazionale Ex libris Soncino
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
SINIŠA VIDAKOVIĆ: Akademija likovnih umjenosti, Univerziteta u Sarajevu kao izdavač uz suizdavaštvo Umjetničke galerije BiH, Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine, realizatori su obimnog monografskog djela, posvećenog umjetničkom i stvaralačkom radu dr. Irfana Handukića redovnog profesora ALU Sarajevo.
Monografija koja je sumarni i retrospektivni prikaz plodonosnog opusa uvaženog i osebujnog autora, kakav je Irfan Handukić, nastavak je ambicioznog projekta prisutnog i kod drugih izdavačkih kuća, da serijalom serioznih i vrhunskih izdanja stanu u red respektabilnih hroničara naše savremene likovne umjetnosti.
Ovom, nesumnjivo tehnički kvalitativno,veoma sadržajno i po obimu reprezentativnom ostvarenju, prethodila su takođe monografska izdanja drugih izdavača,koja su našu aktuelnu umjetničku scenu prikazala u svjetlu i poziciji koja joj nesumnjivo i pripada. Sveobuhvatnim i visokorazvijenim pristupom u monografskim predstavljanjima,putokaz su sličnim i ozbiljnim ambicijama ALU u Sarajevu. Monografija o Irfanu Handukiću to jest njegovim likovnim djelima pruža kompleksan pregled slikarstva i grafike u jednom vremenski jasno određenom okviru ( 1972-2017 ), u kojem je nastala ogromna produkcija njegovih vrhunskih umjetničkih ostvarenja, što i jeste jedan od razloga da se jednom potpunom umjetničkom zrenju, u finalu određenom od umjetnika i izdavača, podari ovakvo monografsko obličje.
Za realizaciju jednog ovakvog obimnog djela, koje istovremeno odražava bremenitu misao samog autora, a i aktuelni nivo spoznaja u oblasti savremene umjetnosti, angažovan je tim stručnjaka i vrhunskih autora.Tekstove o pojedinim stvaralačkim fazama, slikarskoj poetici, razvoju, morfologiji, dijalogu sa recentnim svjetskim ostvarenjima, autorovim načelima i življenju umjetnosti, govore mnoga uvažena imena sa prostora ex Jugoslavije i drugih zemalja iz oblasti teorije i prakse likovne umjetnosti.
Monografija o Irfanu Handukiću obuhvata 672 stranice koje čine opuse-poglavlja, stručne osvrte uz reprodukovana djela,oko ( 750 reprodukcija), Izbor galerija iz opusa slikarstva 1972-1997.; galerija iz opusa grafike 1982-2017.; biografiju-foto-album, izložbe, nagrade, priznanja; bibliografiju.Svakom pojedinačnom poglavlju pristupilo se koristeći model razvojne slikarsko-grafičke hronologije, kako nastanka djela, tako i personalne analize i korespodencije sa vremenom njihovog nastanka.
Opširni pregledi članaka o autoru i njegovim likovnim djelima, mnoštvo foto-priloga, bibliografske građe i podataka o sudjelovanju na važnim izložbama kod nas i u svijetu,trebaju podstaći čitaoca da na jedan izuzetan način sagleda stvaralaštvo Irfana Handukića, koji vibrantno pobuđuje interesovanje kritike u svom dijalogu sa aktuelnom likovnom situacijom.
Po vokaciji i pedagog i umjetnik, doktor metodike koji je dao veliki doprinos razvoju naučnog rada na području metodike likovnih umjetnosti, razlog su više da se jedan specifikum ovaploćen u njegovom liku i djelu analizira u prepletu nauke i umjetničke praks. Ova bipolarna kompleksnost umjetnika kakav je Irfan Handukić, apsolutno opravdava kosmopolitski pristup izradi ovakve monografije, te u povezivanju svih odrednica u njoj, i nespornih činjenica koje su vrijedne za promišljanje o umjetnosti na prelomu vijekova, ovo djelo čine izuzetnim štivom za stručnu pa i širu javnost.
Apsolutno je za vjerovati, da ova monografija predstavlja najkvalitetniji izbor umjetničke i misaone produkcije koja je nastala u 46 godina stvaralačke prisutnosti Irfana Handukića na umjetničkoj sceni danas, a razlog za novo uzbuđenje ostaje otvoren u godinama koje dolaze i nakon što je knjiga-ova Monografija objavljena.
Vizinoarstvo izdavača ALU, uz zahvalnost autora i svima koji su doprinijeli da ovo djelo dospije do ruku čitalaca, otvara svijetlu stranicu našeg likovnog života i trajanja.
