Šemsa Gavrankapetanović: retrospektiva Umjetnička galerija BiH, 8.12.2016-7.1.2017.

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine ovu godinu, u kojoj je obilježila sedamdesetogodišnjicu svog djelovanja, završiti će još jednom velikom samostalnom izložbom. Ovaj put je u pitanju retrospektivna izložba Šemse Gavrankapetanović kojom će umjetnica obilježiti pedeset godina umjetničkog rada.

Umjetnički put Šemse Gavrankapetanović zaopočeo je još u gimnazijskom dobu. Ona ga se prisjeća sa nostalgijom:

“Krenula sam prije 50. godina na studij slikarstva upravo sa trga ispred ove zgrade. Naime, na drugom kraju trga, druga zgrada od Galerije, nalazi se Gimnazija. Kada sam ja tu bila đak, ona se zvala Klasična gimnazija. Učila sam grčki i latinski, čitali smo Ilijadu i Odiseju, grčke mitove i rimske pjesnike. Historiju umjetnosti predavao je profesor Bora Mihačević, koji je svoje đake dovodio na izložbe u ovu Galeriju. On je tako dobro radio svoj posao, da sam ja poželila da se cijelog života bavim umjetnošću.”

Šemsa Gavrankapetanović, rođena u Sarajevu 1945. godine, nastavila je svoje školovanje na   Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu 1968. godine u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Postdiplomske studije završila je na istoj Akademiji, u klasi profesora Stojana Ćelića. U periodu od 1972. do 1992. godine radila je kao kustos zbirke umjetničkih dela Saveznih organa u Saveznom Izvršnom Veću.

Retrospektivnom izložbom, kojom će se publici predstaviti u četvrtak, umjetnica simbolično zatvara krug jedne vrlo lične relacije:

“Radovi koje sam pravila zadnjih godinu dana urađeni su na osnovu pisama koja su čuvana u mojoj porodicu, a koja je pisala ‘stara majka’ mog oca, moja pranena Begzada Bašagić-Gavrankapetanović. Bila je sestra književnika Safvet bega Bašagića, rođena 1844. godine. Fascinira me činjenica da je ona naučila pisati u vrijeme kada se ženska djeca nisu školovala. Pisala je „bosančicom“. Čak i caru Franji Josipu, ljuta što je vlast oduzela imanje njenoj porodici. Opismenila je cijelu familiju i vodila računa da se sva djeca školuju. Imam dovoljno razloga da danas spomenem moju pranenu Begzadu i mog profesora Boru Mihačevića. Ova izložba je dio posla urađenog na putu na koji su me oni poslali.”

Dajući presjek svih stvaralačkih faza, izložba donosi klasične oblike, ulja na platnu i crteže, ali i radove u kombiniranoj tehnici koji su nastali kao rezultat dugogodišnjeg istraživanja ove umjetnice, u različitim područjima značenja, forme i materijala.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže na otvaranju izložbe u četvrtak, 8. decembra, u 19:00 sati u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine. Izložba ostaje otvorena do 7. januara 2017.

Izložba savremene japanske arhitekture ”Parallel Nippon”

Povodom 20. godišnjice uspostavljanja diplomatskih odnosa između Japana i Bosne i Hercegovine, Ambasada Japana u BiH ima zadovoljstvo najaviti izložbu savremene japanske arhitekture ”Parallel Nippon”, koja će biti otvorena u periodu 10 – 31. maj 2016. godine u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine.

2

Parallel Nippon prikazuje djela najuticajnijih japanskih arhitekata – Toyo Itoa, Kengo Kume, Tadao Andoa, Kenzo Tangea, SANAA-e i mnogih drugih.

 

 

Tokyo National Museum, The Gallery of Horyuji Treasures, Taniguchi and Associates – Taitou, Tokyo, Japan 1999 – Photo: Toshiharu Kitajima

 

3     Hiroaki Ohtani Layer House 2003

S posebnim fokusom na dekadu od 1996. do 2006. godine, izložba predstavlja zbirku kreativnih arhitektonskih rješenja koja reflektiraju društveni i kulturološki kontekst savremenog Japana.

Za više informacija o izložbi molimo posjetite link http://www.jpf.org.au/jpfevents/13-parallelnippon/.

IZLOŽBA DJELA JOVANA BIJELIĆA IZ KOLEKCIJE UMJETNIČKE GALERIJE BIH – ŠKOLSKI PROGRAM

Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine nakon taktilne izložbe “Dotakni umjetnost: Touch nije samo screen” nastavlja s projektom “Školski program”. Naime, od danas u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine možete pogledati još jednu izložbu u sklopu “Školskog programa”. Ovaj pute je riječ o izložbi velikog slikara Jovana Bijelića (1884. godine, Revenik, Bosanski Petrovac – 1964. godine, Beograd) kojeg su proslavili njegovi bosanski pejzaži.

Na izložbi je izloženo 18 ulja na platnu iz fundusa Umjetničke galerije BiH. Za najmlađe učenike osnovnih škola ovo je prilika da saznaju šta je to portret, akt, pejzaž, mrtva priroda, te da se upoznaju i informišu o slikarskim pravcima.

Autorica postavke je viša kustosica, Dragana Brkić – Hodak.

Organizovane posjete učenika s nastavnicima razredne nastave i likovne kulture su besplatne. Moguće je organizovati i likovne radionice za zainteresovana školska odjeljenja.

Osnovnu školu završio je u Bosanskom Petrovcu, nekoliko razreda gimnazije u Sarajevu gdje je prve pouke o slikarstvu dobio od slikara Ferdinanda Velca,  da bi potom dvije godine privatno učio slikanje kod Čeha Jana Karela Janevskog u prostorijama Zanatske škole u Sarajevu.

Slikarsku akademiju u Krakovu pohađao je u periodu 1909-1913. Sljedeće 1914. na nagovor profesora boravio je sedam mjeseci u Parizu pohađajući „Ecole de la Grande Chaumiere”, potom 1915. odlazi  kod Vlahe Bukovca na Akademiju u Prag. U periodu 1915-1919.radio je kao profesor crtanja u Bihaću, gdje je slikao sezanističko-impresionističke predjele i portrete. Od 1919. radio je kao scenograf Narodnog pozorišta u Beogradu i u ovom gradu živio je do svoje smrti. Bio je izvrstan pedagog i kroz njegov atelje-privatnu slikarsku  školu na krovu Druge gimnazije u Beogradu prošla je čitava plejada mladih slikara.

Bio je član Grupe umjetnika, Grupe slobodnih, Grupe šestorica i jedan od idejnih pokretača i dugogodišnji sekretar grupe Oblik. U toku šest stvaralačkih decenija ostavio je više stotina ulja na platnu, mnoštvo crteža, pastela i akvarela. Ogledao se i u istorijskom i crkvenom slikarstvu. Bavi se ilustracijom i napisao je desetak pripovjedaka. U toku dvije decenije bavljenja scenografijom scenski je uobličio više desetina predstava. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Oktobarska nagrada  grada Beograda, Nagrada grada Bihaća, Sedmojulska nagrada Srbije za životno djelo. Bio je akademik, član SANU od 1963.

U njegovom rodnom gradu Bosanskom Petrovcu, gdje je proveo djetinjstvo, otvoren  je 1972. Spomen-muzej Jovan Bijelić,  kao depadans Regionalnog muzeja Pounja u Bihaću. Ovaj muzej je nakon rata ponovo otvoren za javnost septembra 2005.

U Bijelićevom opusu jasno  se izdavajaju tri perioda. Prvi bi se mogao nazvati kubističkim (do 1925.) drugi realističkim, a od 1930. nastupa treća – fovistička faza. Jovan Bijelić je u svom slikarstvu rezimirao jedno doba prešavši konceptualni raspon od impresionizma , sezanizma i kratkotrajne avanture u duhu slikara Kandinskog ili Marka, preko postkubističkog, zatim tradiocionalnog realističnog perioda do svoje ekspresionističke, prvo figurativne, a zatim na gotovo apstraktne faze. Svim tim pravcima stvaralačke volje i osjećajnosti dao je gotovo najsnažniji izraz. U njegovom ogromnom opusu ima slika čiju snagu i akteulnost prije njega niko nije dosegao.  Dok je reputaciju pojedinaca vrijeme ozbiljno načinjalo, njegovu je znatno uvećalo.