Solidarnost sa hrabrim ženama koje mjesecima čuvaju svoju rijeku!

Kruščica je selo kraj Viteza kroz koje protiče istoimena rijeka. Ova rijeka je mještanima i mještankama od iznimnog značaja: ne samo da je omiljeno ljetno okupljalište, već je se tu nalaze i izvori za vodosnabdijevanje Viteza i Zenice.

U prostornom planu opštine Vitez za period 2005. – 2025. ovo područje je predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika/parka prirode. U avgustu 2017., ohrabren iznenadnim promjenama u prostornom planu, u Kruščicu je stigao privatni izvođač da započne izgradnju hidroelektrane. Mještanke i mještani Kruščice ovo nisu mogli dozvoliti. Njima je u interesu da nastave dugu tradiciju održavanja rekreativnog turizma na rijeci, ali prema modelu održivosti i odgovornog korištenja resursa.

Jedna grupa hrabrih žena iz Kruščice odlučila se na višemjesečnu stražu kako bi odbranile svoju rijeku od bagera, policije, privatnika i drugih koji su dolazili da ih zastrašuju, tuku, vuku, i nagovaraju da od svoje borbe odustanu. One su izgradile malo sklonište na svojoj rijeci i još uvijek budno čuvaju Kruščicu. Tamo će, kao i svaki drugi dan, biti i za Međunarodni dan žena.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA pokrenulo je kampanju za solidarnost za ženama Kruščice. Kroz kampanju na indiegogo.com se skupljaju sredstava da se pomogne ovim ženama koje već mjesecima čuvaju svoju rijeku od izgradnej hidroelektrane.

CRVENA je proteklih godina svaki Međunarodni dan žena, koji je ujedno i njihov rođendan, organizovala dešavanja pod krilaticom “Šta je nama naša borba dala?”

Kažu da ove godine ustaju protiv nejednakosti, diskriminacije, protiv uništenja zajedničkih dobara, pridružuju se ženama Kruščice koje mjesecima predano štite svoju rijeku i ustrajavaju u borbi protiv njenog uništenja.

“Svake godine smo podsjećale na osmomartovske vrijednosti i ustajale protiv svih oblika diskriminacije, protiv nasilja i ugnjetavanja, ali i protiv iskorištavanja i zloupotrebe zajedničkih dobara. Ove smo godine odlučile da pokrenemo Fond solidarnosti za žene Kruščice kako bi pomogle u sudskoj borbi koju vode”, kažu za BUKU iz Crvene.

Dodaju da postoji nekoliko načina na koje možete pomoći od donacija sredstava do podrške na terenu.  Evo kako:
Priloge za pokrivanje sudskih troškova možete uplatiti u Fond za Kruščicu, preko linka.

Crvene kažu da čuvaricama Kruščice trenutno niko ne pruža adekvatnu pravnu pomoć. One su se samoorganizovale i postale aktivne u svojoj Mjesnoj zajednici i sve to bez prethodnog političkog iskustva i angažmana.

“Bore se svim sredstvima koja imaju, ali se i boje vrlo moguće pravne sabotaže. Zbog toga smo u potrazi za pravnikom ili pravnicom koji/a bi rado uzelo/la ovaj slučaj u razmatranje. Ako nudite pravnu pomoć, javite se na mail za.kruscicu@gmail.com . Možete pomoći i tako što ćete njihovu priču podijeliti, pridružiti se njihovoj borbi, glasno ustati protiv uništavanja naših rijeka, stati na stražu rame uz rame sa hrabrim ženama Kruščice ili podržati na drugi način koji smatrate prikladnim”, kažu Crvene koje  Osmog marta putujemo u posjetu čuvaricama Kruščice.

Tada će im uručiti sva sredstva skupljena u Fond solidarnosti i sa njima čuvati našu Kruščicu.

Crvene dodaju da je borba žena Kruščice naša borba, njihova rijeka je i naša rijeka.

“Odgovornost za zajednička dobra, pitku vodu ili čist zrak imamo svi, a mi feministkinje tu odgovornost pretvaramo u akciju i solidarno djelujemo. Osnovni cilj ove kampanje je kreirati Fond solidarnosti za Kruščicu i obezbijediti adekvatnu pravnu pomoć. Dugoročni cilj je očuvanje rijeke Kruščice i solidarnost sa ženama koje su samoinicijativno odlučile ustati protiv uništenja prirodnih dobara”, pojašnjavaju.

Crvene kažu da je način na koji se institucije odnose prema vodi kao zajedničkom dobru u Bosni i Hercegovini jskandalozan.

“Od Sarajeva, preko Kruščice, pa sve do pritoka rijeke Dunav, naše su rijeke ponižene, iskorištene, zatrovane i uništene. Nešto slično dešava se i u odnosu institucija prema građanima i građankama ove zemlje. Žene Kruščice su žene BIH. Naše svakodnevnice, problemi, porodice, kuće, poslovi, nadanja, želje i promišljanja možda nisu ista, ali su jednako teška i zahtjevna. Ove žene su čuvarice ili riječne vile koje svoju poveznicu sa zemljom i vodom ne žele predati u ruke onima koji sistemski uništavaju Bosnu i Hercegovinu već decenijama. Njihova borba je politička borba, koju trebamo podržati i koju trebamo slaviti”, kažu Crvene.

Kada je u pitanju aktivizam žena Kruščice Crvene kažu da je najvažnije razumjeti svoju ulogu u neposrednoj okolini, i uvijek iznova promišljati svoj lokalni kontekst.

“Važno je i prepoznati istomišljenice i istomišljenike te svakodnevno graditi čvrste veze bazirane na solidarnosti. Svi mi imamo snage izboriti se za bolju budućnost, ali nam nedostaje trunka hrabrosti. Tu nas lekciju Kruščica definitivno može naučiti”, ističu Crvene.

Radio Crvena Antena: Serijal “Kuda na odmor?” 2 (audio)

Radio Crvena Antena predstavlja vam drugu epizodu radijske emisije Sindikalizacija. Serijal Kuda na odmor? posvetili smo temi bivših radničkih odmarališta bh. preduzeća i sindikata na Jadranskoj obali. Dio je ovo šireg istraživanja koje je Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena pokrenulo u protekloj godini. Temi radničkih odmarališta prilazimo iz različitih uglova, prvenstveno, raspada Jugoslavije i neriješenih pravno-imovinskih pitanja među državama, ali iz ugla ideje radničkog odmora i slobodnog vremena u bivšoj SFRJ.

U ovom izdanju poslušajte razgovor sa Senadom Rahimićem, pomoćnikom direktora za pasivni podbilans Agencije za privatizaciju FBiH, te Ramom Atajićem, advokatom i zaposlenikom Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH.
Ugodno slušanje!

Radio Crvena Antena: Serijal “Kuda na odmor?” (audio)

Radio Crvena Antena predstavlja prvu epizodu radijske emisije Sindikalizacija. Serijal Kuda na odmor? posvećen je  temi bivših radničkih odmarališta bh. preduzeća i sindikata na Jadranskoj obali. Dio je ovo šireg istraživanja koje je Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena pokrenulo u protekloj godini. Temu radničkih odmarališta posmatra se i analizira kroz različite kontekste – prvenstveno, raspada Jugoslavije i neriješenih pravno-imovinskih pitanja među državama, ali i općenito u kontekstu radničkog odmora i slobodnog vremena u bivšoj SFRJ.

“Priču započinjemo u općini Gradac, jednoj od najmanjih općina u Hrvatskoj s najvećim brojem nekadašnjih odmarališta. Od njih ukupno 18, koji su pripadali srbijanskim i bh. preduzećima i sindikatima, danas službeno ne postoji niti jedno. Neriješeni bilateralni odnosi između dvije zemlje, tranzicija, privatizacija, ali i brojne malverzacije i mutna poslovanja, doveli su do situacije da danas u općini Gradac radnička odmarališta postoje samo kao stare, derutne i sablasne zgrade koje su predmet različitih pravnih dubioza ili čekaju prodaju ili su pak dane u koncesije poznatim ljudima za nepoznate iznose i na neutvrđene načine.

U prvoj emisiji ugostili smo Matka Burića, načelnika općine Gradac i Mersihu Beširović, predsjednicu Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, jednog od bh. sindikata koji upravo u općini Gradac potražuje svoju imovinu.
Ugodno slušanje!”

Translate »